Forumi » Mudre misli

Mudrosti patrijarha Pavla

    • 1436 postova
    26. фебруар 2016. 19.37.36 CET

    Kada je patrijarh Pavle izabran, mnoge delegacije su htele da se sretnu sa novim poglavarom SPC. Tako je došao i američki ambasador Voren Zimerman, Na kraju razgovora, ambasador upita patrijarha: 

     


    "Čime Vam možemo pomoći?" 

     


    Patrijarh ga pogleda i jednostavno reče: 

     


    "Vaša ekselencijo, nemojte nam odmoći i time ćete nam najviše pomoći!" 

     



    Zimerman je bio zatečen i nije znao šta da odgovori. :) 

    • 1436 postova
    26. фебруар 2016. 19.38.31 CET

    Ne zaboravimo nikada da je zlo uvek kratkog veka i samo naizgled uspešno i blistavo. Zato na zlu, lukavstvu, prevari ne treba zasnivati ništa, pogotovo ne život

    I sebi i drugima kažem: mene može da ponižava ko god hoće, al‘ da me ponizi nema čoveka na ovom svetu, sem jednog, a to sam ja. Kad to zna, čovek ima stabilnost

    Čovek ne može da bira vreme u kom će se roditi i živeti - od njega ne zavisi ni od kojih roditelja ni od kog naroda će se roditi, ali od njega zavisi kako će postupati u datom vremenu: da li kao čovek ili kao nečovek

    Kada bi se svi držali ljubavi, ova zemlja bi bila raj. Ali kad bi se makar držali principa „što želite sebi, to činite drugima, što ne želite sebi, to ne činite drugima“, onda bi zemlja, ako ne bi postala baš raj, bila blizu raja

    Kad se čovek rodi, ceo svet se raduje, a samo on plače. Ali treba da živi tako da kad umre, ceo svet plače, a samo on se raduje

    Kada je sujeta prisutna, onda dolazi do gordosti i svađe

    Ljubav je najviša vrlina. Sve što čovek deli sa drugima smanjuje se, osim ljubavi. Što je više dajete, više je imate!

    Čuvajmo se od neljudi, ali se još više čuvajmo da mi ne postanemo neljudi

    Nema čoveka bez greha, niti bez dobrog dela

    Ne branimo se od tuđeg zla zlom u sebi

    Obavezni smo i u najtežoj situaciji da postupamo kao ljudi i nema tog interesa, ni nacionalnog ni pojedinačnog, koji bi nam mogao biti izgovor da budemo neljudi

    Nije nesreća što mi imamo suprotna gledišta jer se stvar mora sagledati sa više strana. Ali često kod nas dolazi do onog što nije razlika u mišljenju. Toga se moramo osloboditi. Ako budemo tolerantniji, onda ćemo moći da shvatimo i to gledište drugoga. Ne da ga usvojimo ako nije dobro, ali da ga shvatimo da ne dođe do mržnje i ovog što nas cepa i deli.

    Kad se čovek rodi, ceo svet se raduje, a samo on plače. Ali treba da živi tako da kad umre, ceo svet plače, a samo on se raduje.

    • 1436 postova
    15. април 2016. 16.40.29 CEST

    Ne branimo se od tuđeg zla, zlom u sebi.
    Čuvajmo se od neljudi, ali se još više čuvajmo da mi ne postanemo neljudi.
    Kad se čovek rodi, ceo svet se raduje, a samo on plače. Ali treba da živi tako da, kad umre, ceo svet plače, a samo on se raduje.
    Čovek ne može da bira vreme u kojem će se roditi i živeti; od njega ne zavisi ni od kojih roditelja, ni od kog naroda će se roditi, ali od njega zavisi kako će on postupati u datom vremenu: da li kao čovek ili kao nečovek, bez obzira na to u kom narodu i od kojih roditelja.
    Kada je sujeta prisutna onda dolazi do gordosti, svađe. Nije nesreća što mi imamo suprotna gledišta, jer se stvar mora sagledati sa više strana. Ali često kod nas dolazi do onog što nije razlika u mišljenju. Toga se moramo osloboditi. Ako budemo tolerantniji, onda ćemo moći da shvatimo i to gledište drugoga. Ne da ga usvojimo ako nije dobro, ali da ga shvatimo da ne dođe do mržnje i ovog što nas cepa i deli.
    Nama je bolje da nestanemo kao ljudi, nego da opstanemo, biološki da preživimo kao zločinci i neljudi.
    Obavezni smo i u najtežoj situaciji da postupamo kao ljudi i nema tog interesa, ni nacionalnog ni pojedinačnog, koji bi nam mogao biti izgovor da budemo neljudi.
    Bog nas je stvorio ljudima i traži od nas da to i budemo. Nema takvih vremena u kojima to ne bi mogli biti i ne bi bili dužni da to budemo.
    Čovek je, pored uma, obdaren i srcem, osećanjem i voljom kao snagom koja može da ostvari ono što um i srce nađu da treba. A osim toja, obdaren je još i slobodom. Čovek može onako kako Bog hoće a može i suprotno. Jer, što kaže naš filozof Koža Knežević, „čovek je biće kome može i Bog da se obraduje, a od koga može i đavo da se postidi“. Vidite koliki je to ogroman razmak! Gde ćemo se naći, zavisi od nas.
    Vreme je jedno trajanje koje ima prošlost, sadašnjost i budućnost. Ali prošlosti kao vremena nema. Ima ostataka od prošlosti. Budućnosti takođe nema, ona će biti. A šta ima? Ima samo sadašnjost. Ta kategorija vremena ne odnosi se na Boga. Na Njega se odnosi večnost. A večnost je stalna sadašnjost. Nema ni prošlosti ni budućnosti.
    Kada bi se svi držali ljubavi, ova zemlja bi bila raj. Ali kad bi se svi držali bar onog što je malo manje od ljubavi – jer, ljubav je veza savršenstva – kada bi se makar držali principa „što želite sebi, to činite drugima; što ne želite sebi, to ne činite drugima“, onda bi zemlja, ako ne bi postala baš raj, bila blizu raja.