Forumi » Sobno cveće

Polypodiaceae - paprati

    • Moderator
    • 370 postova
    09. април 2016. 00.01.20 CEST


    Ova familija broji preko 8000 vrsta koje rastu na celoj zemljinoj hemisferi počev od krajnjeg
    severa do tropskih oblasti. One su svrstane u 80 razičitih rodova.
    Paprati su višegodišnje, žbunaste biljke sa sitno urezanim ili celim jako razvijenim listovima, koji
    u prvim fazama rasta imaju spiralno uvijen oblik. U Australiji i okolnim ostrvima rastu paprati u
    obliku stabla visine po nekoliko metara. Na naličju listova nalaze se sporanogena telasporangije.
    Spore kada dodju u vlažnu i toplu sredinu brzo klijaju obrazujući srcasti ižraštajprotalijum.
    Sa donje strene protalijuma obrazuju se muški polni organi anteridije i ženski polni
    organi arhegonije.
    Od brojnih vrsta iz familije paprati u kulturi se gaji 2000 vrsta, koje su uglavnom poreklom iz
    senovitih i polusenovitih tropskih i subtropskih oblasti. Ovo ukazuje da pri gajenju paprati u
    staklarama treba obezbediti povoljne uslove toplote, visoku relativnu vlagu vazduha i zaštitu od
    direktne svetlosti.
    Nephrolepis - Rod broji oko 30 vrsta a u kulturi se najčešče sreće oko 16 vrsta. Listovi su krupni,
    dužina drške 10-15cm, lista 30-80cm. Listovi su presti ili složeno perasti.
    Nephrolepis exalatata najčešće gajeni prestavnih ovog roda. Poreklom je iz Brazila i Meksika.
    Odlikuje se dugim, na dole savijenim, do 1m dugim perastim listovima. Ova vrsta je veoma
    osetljiva na suv vazduh, te prostorije treba često orošavati. Razmožava se deljenjem žbuna i
    bočnim izdancima. Kada se na izdanku razviju 3-4 nova lista onda se on odvaja od matične biljke
    i sadi u saksije. Zimi najbolje odgovaraju tople staklare a leti duboke leje žaštićne od sunca i
    često orošavane i zalivane.

    Platycerium alcicorne- jelenski rogovi- listova su dugi do 80 cm, režnjeviti na vrhu, vise na dole.
    Zato je najbolje držati u posudama koje vise zakačene o zid. Zahteva rahlu, humusnu zemlju sa
    dodaktom vresne zemlje (treseta) mahovine (dradiša) i peska.
    Razmožavanje i gajenje
    Paprati se mogu razmožavati sporama, deljenjem žbuna i bokora, bočnim izdancima itd.
    Setva spora vrši se u posebno pripremljeni substrat. Za setvu najbolje odgovara smeša lisnjače,
    vresove zemlje (treseta), peska. Posuda (terina) se ispuni sa ovom smešom do 1/3 a onda se ista
    zemlja proseje kroz fino sito do vrha posude.
    Pre setve zemlju treba dobro pokvasiti. Posle setve preko posude se stavlja staklo i hartija.
    Najbolja temperatura za nicanje kreće se od 22-25oC. Seme niče u roku od 10-15 dana. Odmah
    po nicanju skida se hartija. Kad biljke odrastu vrši se pikiranje u istu smešu kao kod setve, a
    kasnije se sade u saksije.
    Paprati zahtevaju rahlu, rastresitu zemlju i najbolje odgovara smeša 2 dela lisnjače, 1 deo
    vresove zemlje (treseta) 0,5 delova ilovače, 0,5 peska uz dodadak mahovine. Paprati zahtevaju
    zemljište sa kiselom reakcijom (vrednost pH od oko 6,0); pa zalivanje i orošavanje treba vršiti
    mekom vodom. Najbolje im odgovaraju tople prostorije sa temperaturom 18-24oC, visoka
    relativna vlaga, polusenovita do senovita mesta. U zimskom periodu temperatura prostorije ne
    bi trebala da je niža od 14oC. Rano u proleće paprati treba presatiti u novu zemlju.