Forumi » Zenske price

Istorija mirisa

    • Moderator
    • 370 postova
    27. јануар 2016. 15.38.52 CET

    Bez raznoraznih mirisa danas skoro i da ne možemo da zamislimo život. Malo je ljudi, kako žena tako i muškaraca, koji ne koriste bar jedan miris. Ali ima i onih koji su pravi kolekcionari, pa ih imaju na desetine. 
    Mnogi misle da mirisi potiču iz srednjeg veka, kada su ih masovno upotrebljavani za prikrivanje nekih drugih mirisa. Ali njihova istorija počinje mnogo, mnogo ranije.

     

    Parfeme odn. mirise koristili su već u antičkoj Kini, Palestini i Egiptu – bili su deo svakodnevnih religioznih obreda. Dva osnovna načina upotrebe mirisa tada bili su paljenje mirišljavih sastojaka i utrljavanje mirišljavih ulja i balzama. Parfemska ulja i balzame ljudi su nanosili na kožu u kozmetičke, pa čak i medicinske svrhe. Upotreba mirisa tako se polako proširila na Grčku, Rim i islamske zemlje, a baš su islamske zemlje bile te koje su čuvale i širile upotrebu mirisa dok nije počelo da se širi hrišćanstvo, koje je parfemisanje zabranjivalo. S padom Rimskog carstva jako je opala i upotreba mirisa, a to je trajalo čak do 12. veka, kad je počela da se razvija međunarodna razmena.

     

    Parfimi nekad

     

    Najveći uspeh su mirisi postigli u 17. veku. Upotreba mirisa je narasla i pojavljivali su se novi i novi proizvođači mirisa. Sud Luja XV. se čak i nazivao "parfemisani sud" zbog upotrebe mirisa, koje su svakodnevno nanosili na kožu, odeću pa čak i na nameštaj. U 18. veku se desila revolucija na području mirisa – naime, proizvedena je kolonjska voda (eau de cologne). To je bila osvežavajuća mešavina ruzmarina, bergamota, nerolija i limuna, a upotrebljavali su je na više načina: razređenu za kupke, pomešanu s vinom, kao vodicu za usta … Kao i sve ostalo (umetnost, industrija …), i s mirise su se zadesile mnoge promene u 19. veku. Različiti ukusi korisnika i razvoj moderne hemije postavili su temelje današnjim mirisima. Počeli su da se pojavljuju novi mirisi u luksuznim embalažama.

     

    Ni francuska revolucija nije smanjila želju za mirisima, postojao je čak i Parfum a la Guillotine! Zahvaljujući zasadima jasmina, ruža i pomorandži, grad Grasse u Provansi je postao najveće središte sirovina za parfeme. Nakon njega, svetski centar za mirise postao je Pariz – sedišta parfemskih kuća, kao što su Houbigant, Lubin, Roger Gallet i Guerlain, su baš u Parizu. Amblaža parfema je ubrzo počela da biva sve bitnija. Proizvođač parfema Francois Coty povezao se s Reneom Laliquom. Lalique je tada već pravio ambalaže za Guerlain, D'Orsay, Lubin, Molinard, Roger Gallet i druge. Pridružio im se i Baccharat koji je napravio bočicu za Guerlainove Mitsouko i Shalimar. A Brosse je osmislio bočice za Jeanne Lanvinov Arpege i slavni Chanel No 5. Chanel No 5, koji možemo da nazovemo prvi moderni parfem, pojavio se 1921. godine.

     

    Nakon Prvog svetskog rata do danas

     

    Nakon Prvog svetskog rata pronađeni su aldehidi, prve aromatične supstance. Čist ozonski miris aldehida je bio nešto sasvim novo u odnosu na to što su poznavali dotad. U to vreme veoma savremena i napredna Coco Chanel ih je učinila večnim tako što ih je uključila u Chanel No 5. Nakon te inovacije usledilo je na stotine drugih aromatičnih supstanci, koje su osnova modernih mirisa i bez kojih današnji mirisi ne bi ni postojali. Nakon Chanelovog No 5, pojavio se, 1925. godine, Guerlainov Shalimar. Sa svojim senzualnim, bogatim orijentalnim mirisom postao je jedan od najomiljenijih parfema 20. veka. Njegove provokativne note vas na trenutak vrate u period džeza i Rudolfa Valentina. 1945. godine se pojavljuju Vert vert i L'Air du Temps – oba mirisa najavljuju tako željno iščekivano oslobađanje žena, i predstavljaju pomak u odnosu na dotadašnje teške mirise. To su nežni cvetrni mirisi i preteče su današnjih laganih i prirodnih parfema.

     

    Nakon toga, 1952. godine dobijamo Youth Dew, proizvod kozmetičke kuće Estee Lauder. Miris je postigao veliki uspeh. 70-ih godina dolaze na red američki modni kreatori: Bill Blass, Oscar de la Renta i drugi. Na taj način su dizajnerska imana postala dostupna hiljadama žena, koje inače njihovu odeću sebi nisu mogle da priušte. Uskoro su usledili i evropski Yves Saint Laurent (Opium), Karl Lagerfeld (Chloe), Gucci (Gucci), Pierre Cardin itd. 80-ih godina slede jaki mirisi, kao što su Kleinov Obsession, Armanijev Giorgio i Diorov Poison. A suprotno tome, u 90-im se javljaju zahtevi za nežnijim, svežijim i laganim mirisima. Ti parfemi su se bazirali na cvetnim osnovama i citrusima, sa dodatkom voćnih i začinskih nota. A sve to je omogućila nova, napredna tehnologija. U ovu grupu spadaju Kleinov Escape i CK1, Miyakeov L'Eau d'Issey, Armanijev Acqua di Gio, Ralph Laurenov Romance, i Pleasures od Estee Lauder. To su bili vodeći parfemi u trendu laganijih i svežijih mirisa. Mnogi od njih su i danas veoma popularni i često se koriste.

     

    Mirisi danas

     

    U budućnosti možemo očekivati nastavak nežnih, laganih ali manje transparentnih mirisa, ali s akcentom na preovlađujuće cvetne note i, pre svega, na kompleksnije mirise. DKNY Done Karan je ne korak ispred svog vremena. Pored toga može se očekivati porast mirisa koji svojim supstancama pozitivno utiču na naše raspoloženje i kožu. A klasici, koji nas uporno prate iz dekade u dekadu, će takođe predstavljati novinu kad ih ponovo otkriju mlađe generacije.