Forumi » Ljubav

Ljubav je..

    • 1436 postova
    12. јануар 2016. 19.11.20 CET

    Ljudi vole da razmišljaju o ljubavi na romantičan i poetičan način. Svog partnera doživljavamo kao srodnu dušu i čini se da nas je sama sudbina spojila. Zbog ljubavi su napisani najlepši stihovi, stvorena najveća umetnička dela, umiralo se i ubijalo zbog nje. Naravno, možemo i tako da gledamo na ljubav i zaljubljenost. Ali, hajde da sada romantičnu ljubav sagledamo sa naučne strane.

    Kada za neki par kažete da između njih „postoji hemija” niste ni svesni koliko ste u pravu. Zaljubljenost i ljubav su biohemijski procesi koje je nauka u velikoj meri rasvetlila. I to objašnjenje ne umanjuje našu ljudskost, već samo dokazuje njeno postojanje.

    Pre svega, istina je da muškarci i žene ne vole na isti način, da ne biraju partnera vođeni istim kriterijumima, a odgovor na pitanje zašto postoji toliko razlika je jednostavan – evolucija. Priroda je stvari udesila tako da obezbedi reprodukciju vrste. Žene svoj reproduktivni materijal (u vidu jedne jajne ćelije mesečno) moraju više da cene, stoga su i kriterijumi za izbor partnera strožiji. Ali, za razliku od većine drugih organizama, ljudi imaju i sposobnost da vole i da osnuju monogamnu vezu (mada ljudi nisu striktno monogamna vrsta). Razlog je jednostavan – bebe nisu sposobne da same brinu o sebi. Stoga je priroda „sredila” da roditelji ostanu zajedno dok potomak ne bude sposoban da se sam kreće, hrani, razume i sebi prilagodi okolinu. Priroda je unapredila nagon za reprodukcijom u nešto više od toga – u ljubav.

    Uzmimo za primer čin poljupca koji je u stvari jedna vrsta skeniranja. Tokom ljubljenja, mozak procenjuje genetsku sličnost i tu važi pravilo „suprotnosti se privlače”. Pored toga, žena nesvesno skenira kakav je imuni sistem muškarca sa kojim se ljubi, čime proverava da li je on kandidat za zasnivanje porodice.

    Helen Fišer, čuveni američki antropolog, svoju karijeru je posvetila proučavanju „romantične ljubavi”.

    Ona izdvaja tri faze u razvoju ljubavi:

    POŽUDA

    Prvom fazom upravljaju polni hormoni: estrogen i testosteron. Tu su naravno i feromoni, koji su odgovorni za „ljubav na prvi miris”. Vizuelne karakteristike takođe utiču na pojavu požude, tako što muškarci traže karakteristke koje se vezuju za plodnost i mladost, dok žene obraćaju pažnju na snagu, zdravlje i sposobnost muškarca da brine o porodici. Ipak je prirodno što smo svi, manje ili više, površni.

    PRIVLAČNOST

    To je ona faza koja se često izjednačava sa pojmom zaljubljenosti. Ovde se uključuju neki novi hormoni.

    Adrenalin – Srce brže kuca, dlanovi se znoje i imate osećaj da možete poleteti uz voljenu osobu.

    Dopamin – Često mu tepaju „hormon sreće”. Zbog njega osećamo zadovoljstvo (slično kao i zavisnici od narkotika), ali i smanjenu potrebu za snom i hranom, a pažnja je preusmerena na objekat zadovoljstva.

    Serotonin – Uključen je u mnoge procese u organizmu, a glavni je krivac zašto nam dragi/draga ne izlazi iz misli. Sličan nivo serotonina, manji u odnosu na normalan, imaju zaljubljene osobe i osobe sa opsesivno-kompulsivnim sindromom. Ipak, svi smo malo ludi kada smo zaljubljeni.

    Za mnoge simptome zaljubljenosti i osećaja da smo na „sedmom nebu” odgovoran je prirodan amfetamin – feniletilamin (FEN). Ove prirodne droge ima i u čokoladi, pa je potpuno razumljivo zašto je svi toliko volimo. FEN utiče i na dodatno lučenje dopamina. Dejstvo FEN-a slabi posle 18 meseci do 4 godine i onda je na redu sledeća faza. Umesto FEN-a, endorfini struje našim organizmom. Nekim osobama, endorfini ne mogu zameniti osećaj koji stvara FEN, tako da ovi zavisnici od FEN-a ne ostaju dugo sa istim partnerom ili pored svog partnera imaju i paralelne veze koje im obezbeđuju dozu FEN-a za kojim žude.

    VEZANOST

    To je faza koja je ključna u dugim vezama i brakovima. Endorfini su supstance koje nam daju osećaj blagostanja i intimnosti. Stanje zaljubljenosti nije zdravo ako potraje, pa ga oksitocin i vazopresin potiskuju.

    Oksitocin – hormon koji omogućava zbližavanje. Odgovoran je kako za majčinsko ponašanje, tako i za orgazam, maženje i empatiju. Smatra se da seksualnim odnosima par obezbeđuje sebi potrebnu dozu oksitocina, koji povećava osećaj bliskosti i još više nas „vezuje” za partnera.

    Vazopresin – ovaj hormon ima, za sada nedovoljno poznat, uticaj na proces vezivanja između partnera. Kod muškaraca dovodi do povećanja agresivnosti prema drugim muškarcima i želje da „čuva svoje”.

    Naučnici tvrde da ljubav u dugim vezama i brakovima može trajati sve dok se ubrizgava potrebna doza romantike i zaljubljenosti. Dopamin i FEN se mogu isprovocirati tako što ćemo nastaviti da sa partnerom radimo nove stvari, bio to izlazak sa društvom, degustiranje neke nove poslastice ili skakanje padobranom.

    Ljubav pokreće lavinu pozitivnih supstanci koje dovode do optimizma, lepog raspoloženja, ali i pomaže očuvanje opšteg fizičkog i psihičkog zdravlja. Zaljubljena osoba „sija”.

    Zato joj, u suštini, nije ni potrebna hemijska reakcija da opiše njeno stanje.

    Dovoljan je taj osećaj.

     

    • 1436 postova
    12. јануар 2016. 19.20.53 CET
    • Samo četiri sekunde dovoljno je da prođe od zapažanja neke osobe do prvih ljubavnih reakcija tela Sudeći po najnovijim rezultatima brojnih istraživanja, ljubav je konačno dešifrovana. Naime, ona se sa stanovišta hemije može jednostavno protumačiti kao formula S8N11N ili fenil- etil- amin, koji je osnova hormona nadbubrežne žlezde. Šta se događa u organizmu čoveka kada oseti nalet ljubavi i strasti oduvek je izazivalo interesovanje javnosti, a sada se o ovoj oblasti zna mnogo više. - Fenil- etil- amin se luči u mozgu, a posebno u malom području hipotalamusa gde je središte osećaja. Kada se muškarac i žena približe, ova supstanca počinje da se luči postepeno i deluje omamljujuće. Za sada naučnici još nisu otkrili sve hormonske supstance koje doprinose razvoju sreće i ushićenja.
      Šta se događa kad žena opazi muškarca? Prvo zapaža boju očiju i kose, visinu, osmeh, ruke... Opažanje traje nekoliko sekundi, a ovi spoljni nadražaji izazivaju hemijsku reakciju u mrežnjači, gde ogroman broj nervnih ćelija zaduženih za osete boja i tame i svetla šalje izveštaj mozgu, i to brzinom od 120 kilometara na sat. Aktivira se i uho koje prikuplja zvučne nadražaje, kao što su boja glasa, način smeha i sl. Kako svaki čovek ima svoj miris tela, i osećaj njuha takođe se uključuje u dobijanje u mozgu opšte slike o osobi.
      -Sve ove primljene nadražaje veliki mozak upoređuje s utiscima prikupljenim u dosadašnjem životu. Ako se pri ovom upoređenju jave negativne ocene neke osobe, reakcija organizma izostane, ali ako osoba dobije visoke ocene, u mozgu nastaje uzbuđenost. Velika većina od 14 milijardi nervnih ćelija u kori velikog mozga daje naredbu hipotalamusu, a on nadbubrežnoj žlezdi, koja izlučuje adrenalin noradrenalin. Već u maloj količini ovi hormoni uzrokuju mnoštvo zbivanja u organizmu .
      Od prvog pogleda na neku osobu do izlučivanja hormona prođe svega četiri sekunde, a ovo vreme sasvim je dovoljno da nekoga doživljavamo kao privlačnog ili ne. Svaki dodir s ovom osobom na organizam deluje kao elektrošok. Događaju se promene u telu: vratni mišići se zatežu, oseća se podrhtavanje u želucu, napinju se mišići bokova i bedara, srčani otkucaji su brži od 30 do 60 posto, disanje je takođe ubrzano... Dolazi do novog nadražaja i lučenja drugih hormona, tako da se šire disajni putevi i pluća, jetra i bubrezi pojačano rade, sužavaju se arterije, usta postaju suva. Sve ovo prati i proširenje zenica.
      Omamljuje kao droga
      S hemijskog stanovišta, ljubav je droga, pa zato nije čudo što je strastvena ljubav oblik opsesije s dodatkom malo delirijuma. Opsesija je zato što se u tom razdoblju misli samo na voljenu osobu, a delirijum - jer se veruje da je ona najbolja na svetu.

     

     

     

    • 1436 postova
    12. јануар 2016. 21.33.56 CET

    Kada vam se neki dečko ili devojka dopadnu, nije retkost da se smesta uspaničite i pomislite kako nema šanse da ikada skupite hrabrost da im izjavite ljubav. Ovakav način razmišljanja je pogrešan, jer s izjavom ljubavi uopšte ne treba žuriti.

    Ovo se naročito odnosi na situacije kada s osobom u koju ste zaljubljeni još uvek nemate nikakav izgrađen kontakt. Tačnije, vi ste tu osobu posmatrali, manje-više iz prikrajka, dok ona, sasvim moguće, čak i ne zna da vi postojite. Zaista je preuranjeno razmišljati o izjavama ljubavi u takvoj situaciji - kako biste se vi osećali da vam priđe neko koga ne poznajete i tek tako vam kaže da vas mnogo voli? Da li postoje makar teoretske šanse da takvu izjavu od potpunog neznanca shvatite ozbiljno (ili biste pre počeli da se okrećete i pitate gde je kamera)? Isto tako ni vi ne biste bili shvaćeni ozbiljno da iz neba pa u rebra nekome izjavite ljubav, čak i ako biste skupili hrabrost za to.
    Umesto toga, bolje je razmišljati kako da toj osobi uopšte priđete. Probajte da se raspitate šta voli, šta ne, za šta se interesuje, kakva je kao osoba... Povremeni smešak kad vas ta osoba pogleda neće da smeta, naprotiv. Kad saznate ponešto o svojoj simpatiji, ako vam se i dalje dopada, možete pokušati ili da je osmehom navedete da vam priđe ili, ako se bojite da ćete se samo blesavo keziti, priđite vi - s nekom neutralnom temom za razgovor, pitanjem, komentarom... Koliko da vaš prvi razgovor počne.

    A onda? Onda možete pokušati da nađete način da se sa simpatijom družite, kako biste je bolje upoznali ka osobu i kako bi ona bolje upoznala vas. Ukoliko se u toku druženja dopadnete jedno drugom, sasvim lako se može desiti da ljubav uopšte ne morate da izjavljujete, već da se spontano zbližite toliko da reči ne budu neophodne.


    Poslednja izmena: 12. јануар 2016. 21.34.55 CET"