Kreativni kutak » Diskusije


Koliko smo kreativni?

  • Officer
    23. август 2013.

    Pošto svako od nas ima ogroman kreativni potencijal, pitanje je zašto ga ne koristimo? Zašto ne iskoristiti nešto što nam stoji na raspolaganju i čega ima beskonačno mnogo? Pre nego što bude reči o načinima povećavanja kreativnosti u životu potrebno je objasniti zablude koje koče kreativnost. Najčešće su to verovanja koja nas odvajaju od našeg potencijala.

    Zabluda 1 - Mnogi od nas smatraju da nemaju dovoljno vremena za kreativnost. Međutim, ovde ispuštamo iz vida jednu činjenicu, a to je da se kreativnost može događati u svakom trenutku. Kad se kaže događati tad se misli da ceo život, svaki dan, može biti prožet kreativnošću. Kreativnost je stvar izbora. Njena pojava je uvek iznenadna i ona ne bira vreme ni mesto. Kad se dogodi treba je uočiti i iskoristiti. Kad smo povezani sa sobom tada nam kreativnost postaje način života. Tada nam svaka radnja u danu, u bilo kojem segmentu života u kojem funkcionišemo postaje kreativna.

    Zabluda 2 - Najčešći oblik potiskivanja kreativnosti je strah od izražavanja sopstvenih ideja. Ovde se radi o strahu šta će drugi reći na naše ideje. Ali, da li je realno od kreativnosti očekivati da bude uobičajena? Svaki izraz kreativnosti je nov i originalan pogled na svet jer to je srž svake ideje. Zbog toga nema mesta strahu, jer neuobičajenost je nešto što ide ruku pod ruku sa kreativnošću. Ako imamo dovoljno samopouzdanja i poverenja u sopstvene ideje nikada nećemo biti ismejani već bi mogli biti samo, od strane nekih, neshvaćeni. Ali to je normalno. Neki će prepoznati naše ideje dok će ih drugi odbaciti.

    Zabluda 3 - U skladu sa zabludom broj dva, treća zabluda govori o nedostatku samopoštovanja. U kreativnosti se radi o pomeranju granica. Da bismo bili prepoznatljivi od većine ostalih koji to nisu tada nam je samopoštovanje neophodno, jer kreativnost nas vodi u nova neistražena područja koja da bi zaživela traže našu potpunu naklonjenost.

    Zabluda 4 - Kreativnost ne poznaje neuspeh, ali upravo je strah od neuspeha još jedna kočnica koja guši naš potencijal. Ako imamo strah od neuspeha tada nikada nećemo iznositi svoje ideje. Strah od neuspeha blokira kreativnost jer nam govori da nam to što želimo neće doneti rezultate. Neuspeh se ispoljava u dva oblika, ili mi nismo zadovoljni rezultatima koje smo postigli ili se drugima ne sviđa ono što radimo.

    Ako isprobamo svoje ideje i one ne funkcionišu, bar znamo da smo probali i posle nećemo žaliti za njima zato što ćemo znati da smo dali sve od sebe i da nije išlo. Pre svega, kreativnost se sastoji od onih stvari koje su nam trenutno dostupne i koje smo već naučili. Ako odbacimo ono što nam već stoji na raspolaganju odbacujemo svoje snove i ono čemu je vreme da uđe u naš život. Kreativnost, kao i sve drugo, traži da je pratimo u sopstvenom ritmu spremnosti. Više kreativnosti doneće nam više znatiželje. Što se više interesujemo oko neke ideje naćićemo nove načine i alternativne mogućnosti njene manifestacije i više čemo proširiti prvobitnu ideju pa ćemo verovatno doći do onog krajnjeg i najboljeg rešenja.

    Kreativnost je izvor života zato što daje budnost i mogućnost ekspanzije. Zakoračiti u nju predstavlja izazov, a živeti sa njom užitak.

  • Officer
    23. август 2013.
    Da li ste vi taj kreativac?

    Profesor Ojvind Martinsen mnogima je svojom nedavnom studijom pomogao da konačno otkriju da li su kreativci ili ne.

    Pre nego što odustanete od advokatske karijere i posvetite se svom romanu ili muziciranju, razmislite o sledećih sedam stavki koje će vam potvrditi (a, možda i ne) da ste kreativni i da je bavljenje kreativnim poslovima vaš put.

    Kreativni ste ako:

    Imate aktivnu maštu. Profesor Martinsen kaže da ste kretaivni ako se „njišete između maštarenja i relanosti, ako volite da se igrate, volite da eksperimentišete, ili kada radite utonete u posao da se isključite“. Recimo, toliko vas to što radite obuzme da zaboravite da jedete i ne znate ni koliko je sati.

    Željni ste originalnih ideja. Teško se uklapate u pravila i sisteme. S mukom ih pratite jer ste željni novih originalnih ideja.

    Veoma ste motivisani. Studija Martinsena je pokazala da kreativci imaju jaku želju da uspeju. Istu želju imaju i oni koji nisu kreativni, ali najviše motivisani za uspeh su dizajneri, umetnici i studenti kreativnih studija.

    Ambiciozni ste. Umetnici su pokazali želju da njihov rad bude poznat i priznat. Umetnici žele slavu pogotovo kada su mlađi. Ako ste kreativac, sigurno ste i ambiciozni (iako možda javno ne priznajete).

    Flekisbilni ste. Polupraznu čašu možete bez problema da preinačite u polupunu.

    Emotivno ste „otvoreni“. Svaki kreativac je sklon neurotičnim stanjima. To je zato što se saoseća sa svetom oko sebe, brinu ga problemi zajednice i pojedinaca. (Nije retko da jednostavno voli da brine).

    Umete da budete davež. Profesor Martinsen tvrdi da je Stiv Džobs dizajnirao sjajne stvari, ali da baš i nije bilo zabavno sa njim raditi. Ova studija je dokazala da kreativni ljudi imaju problema u komunikaciji, kritični su i ne tako prijateljski nastrojeni.

    Po psiholozima vaša ličnost je formirana između 25 i 30 godina. Ako ste kreativac, već u ovom dobu bi to trebalo da vam bude jasno i trebalo bi u sebi da prepoznate navedene stavke. Možda ne od prve do poslednje, ali većinu da.