Na današnji dan » Diskusije


Na današnji dan - April

  • Leader
    01. април 2014.

    Danas je 1. April, 91. dan u godini. Do kraja godine ima 274 dana. Na današnji dan:


    1572 - Ustankom protestanata protiv španskog kralja Filipa II Holandija je počela borbu za samostalnost. U narednim decenijama, zajedno sa Engleskom, Holandija je vodila bespoštednu borbu sa već oslabljenom Španijom za prevlast na morima i u kolonijama. 


    1815 - Rođen je nemački državnik i političar Oto fon Bizmark, prvi kancelar ujedinjenog nemačkog carstva, poznat kao "gvozdeni kancelar". Predsedavao je Berlinskim kongresom 1878. godine na kojem su evropske sile uspostavile nov odnos snaga na jugoistoku Evrope - osujećena je namera Rusije za stvaranje velike Bugarske, a Srbija i Crna Gora su stekle međunarodno priznanje.

    1868 - Rođen je francuski pesnik i dramski pisac Edmon Rostan koji je u jeku naturalizma s velikim uspehom oživeo romantični teatar. Njegov "Sirano de Beržerak" osvojio je publiku i održao se na repertoarima svetskih pozorišta do danas.

    1918 - U Velikoj Britaniji je osnovano Kraljevsko vazduhoplovstvo (Royal Air Force - RAF).

    1920 - Rođen je japanski glumac Toširo Mifune koji je svetsku slavu stekao tumačenjem uloga samuraja, posebno u filmovima režisera Akire Kurosave. Proslavio se filmovima "Rašomon", "Sedam samuraja", "Krvavi presto", "Šogun".

    1924 - Nemački sud osudio je Adolfa Hitlera na pet godina zatvora zbog pokušaja puča u novembru 1923. godine, ali je već 20. decembra amnestiran. Hitler je u zatvoru napisao knjigu "Majn kampf" (Moja borba) u kojoj je izneo koncepciju o "novom poretku" i rasnoj supremaciji Nemaca.

    1933 - U Nemačkoj je počeo progon Jevreja bojkotom njihovih poslova i blokiranjem računa u bankama.

    1939 - Okončan je trogodišnji građanski rat u Španiji u kojem je poginulo više od milion ljudi, a više od pola miliona je izbeglo iz zemlje. Španija je narednih 36 godina bila pod diktaturom generala Franciska Franka.

    1945 - Iskrcavanjem američkih trupa na japansko ostrvo Okinava počela je poslednja etapa u prodiranju savezničkih snaga prema Japanu u Drugom svetskom ratu. U toj najvećoj amfibijskoj operaciji na Pacifiku učestvovalo je 183.000 vojnika, 1.727 aviona i 1.321 ratni brod. Borbe u kojima je poginulo 7.000 američkih i 100.000 japanskih vojnika, okončane su 2. jula.

    1946 - Prvom omladinskom radnom akcijom u Jugoslaviji počela je izgradnja železničke pruge Brčko-Banovići. U izgradnji 90 kilometara pruge učestvovalo je 60.000 mladih iz cele Jugoslavije.

    1948 - Počela je sovjetska blokada Berlina.

    1970 - Beogradski radio "Studio B" počeo je emitovanje programa iz zgrade novinske kuće "Borba".

    1975 - Predsednik Kambodže Lon Nol pobegao je u Indoneziju pošto su Crveni Kmeri opkolili glavni grad Pnom Pen.

    1976 - U Parizu je umro nemački slikar i vajar Maks Ernst jedan od osnivača dadaističkog pokreta u Kelnu. Godine 1924. je u Parizu prišao nadrealistima i postao jedan od najistaknutijih predstavnika tog pokreta. U savremeno slikarstvo uveo je nove tehnike - kolaž-fotografiju i frotaž tehniku. Rođen je 1891. godine.

    1983 - U katastrofalnom zemljotresu u Kolumbiji više od 500 ljudi je poginulo, a više od 1.500 je povređeno.

    1996 - Spajanjem "Micubiši banke" i "Banke Tokio" u Japanu je stvorena najveća svetska banka.

    1999 - U akciji NATO protiv SR Jugoslavije srušen je Varadinski most na Dunavu, u Novom Sadu.

    2001 - U Beogradu je uhapšen bivši predsednik Srbije i SR Jugoslavije Slobodan Milošević pod optužbom da je tokom desetogodišnje vladavine (1990-2000) zloupotrebljavao položaj i time pribavio ličnu korist i korist za Socijalističku partiju Srbije. Miloševića su srpske vlasti u junu iste godine predale Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu.

    2001 - Američki špijunski avion sudario se s kineskim lovcem iznad Južnog kineskog mora, nakon čega je američka letilica prinudno sletela u kinesku vojnu bazu Hajnan. Posle izvinjenja američke vlade, Kinezi su 13. aprila oslobodili 24 člana posade.

    2003 - Britanski sud je osudio dvojicu Alžiraca na 11 godina zatvora zbog prikupljanja novca za terorističku mrežu Al Kaida. To je bila prva presuda za veze sa Al Kaidom u Velikoj Britaniji.

    2003 - Umro je Majkl Džeter američki pozorišni i filmski glumac koji je u čuvenoj dečijoj seriji "Ulica Sezam" tumačio ulogu gospodina Nudla.

    2005 - Umro je Harald Junke jedan od najomiljenijih nemačkih televizijskih, filmskih i pozorišnih zvezda, koga su mnogi zvali nemačkim Frenk Sinatrom.


  • Leader
    02. април 2014.
    Danas je 2. April, 92. dan u godini. Do kraja godine ima 273 dana. Na današnji dan:

    742 - Rođen je franački kralj Karlo Veliki koji je od dolaska na presto 768. do smrti 814. proširio franačko carstvo od Severnog mora do Italije i od Atlantika do Češke. Krunisan je za cara 800. godine. 

    1758 - Rođen je Džejms Monro (James Monroe), jedan od najaktivnijih političara u američkoj istoriji. Bio je predsednik SAD od 1817. do 1825. godine. Zajedno sa J.Q. Adamsom formulisao je Monroovu doktrinu kojom je proklamovana američka izolacionistička politika. Sudelovanjem u dva svetska rata i ulaskom u UN, SAD su napustile Monroovu doktrinu. 

    1792 - Dolar je ozakonjen kao novčana jedinica SAD. 

    1805 - Rođen je danski pisac Hans Kristijan Andersen (Christian). Svetsku slavu donele su mu pripovetke za decu, bajke među kojima su najpoznatije "Carevo novo odelo", "Ružno pače", "Snežna kraljica", "Devojčica sa šibicama". 

    1840 - Rođen je francuski pisac Emil Zola (Emile), predvodnik naturalističkog pokreta u francuskoj književnosti, autor "Tereze Raken", "Žerminala", "Nane". Značajnu ulogu Zola je imao u otkrivanju mahinacija najviših vojnih krugova u "Drajfusovoj aferi". Otvorenim pismom 1898. predsedniku Francuske pod naslovom "Optužujem" u listu "L'oror", doprineo je oslobađanju kapetana Alfreda Drajfusa,
    lažno optuženog za izdaju i osuđenog na doživotnu robiju. 

    1860 - U Torinu se sastao prvi italijanski parlament. 

    1872 - Umro je američki pronalazač i slikar Semjuel F. B. Morze (Samuel Morse), tvorac telegrafa i Morzeove azbuke. 

    1914 - Rođen je engleski filmski glumac Alek Ginis (Alec Guinneš). Proslavio se filmovima "Nežno srce", "Veliko očekivanje", "Naš čovek u Havani", "Lorens od Arabije", "Pad Rimskog carstva", "Doktor Živago", a za ulogu u filmu "Most na reci Kvaj" dobio je Oskara. 

    1905 - Otvoren je železnički tunel ispod Alpa "Simplon" kojim je Švajcarska povezana sa Italijom. 

    1917 - Američki Kongres objavio je rat carskoj Nemačkoj. 

    1917 - Pred Vojnim sudom za oficire srpske vojske u Solunu je počeo sudski proces protiv grupe oficira na čelu sa pukovnikom Dragutinom Dimitrijevićem - Apisom, optuženih za pripremanje prevrata i pokušaj atentata na regenta Aleksandra. Nad Apisom i dvojicom njegovih sledbenika izvršena je smrtna kazna streljanjem 26. juna. Ostali su osuđeni na zatvorske kazne. Vrhovni sud Srbije rehabilitovao je Apisa i njegove sledbenike u obnovljenom procesu 2. juna 1953. 

    1940 - Nemačka vojska okupirala je Dansku i napala Norvešku. 

    1944 - Sovjetske trupe prešle su reku Prut u Drugom svetskom ratu i ušle u Rumuniju. 

    1960 - Francuska je potpisala sporazum sa Madagaskarom kojim je Madagaskar postao nezavisna država, nakon 64 godine francuske kolonijalne vladavine. 

    1965 - Umro je srpski fiziolog Ilija Đuričić, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1960. do 1965. i rektor Beogradskog univerziteta od 1950. do 1952. i od 1954. do 1956. Napisao je veći broj eksperimentalnih naučnih radova iz oblasti fiziologije mišića, endokrinih žlezda, krvi, anafilaksije. 

    1974 - U Parizu je umro francuski političar i državnik Žorž Pompidu (Georges Pompidou). Bio je predsednik vlade od 1962. do 1968. godine. U junu 1969. izabran je za predsednika Francuske, nakon što je Šarl de Gol (Charles de Gaulle) podneo ostavku. 

    1974 - U Titogradu (Podgorica) osnovan je Univerzitet Crne Gore. 

    1979 - Zatvaranjem britanske vojne baze Malta je stekla punu nezavisnost, čime je okončano gotovo 80 godina dugo britansko prisustvo na tom ostrvu. 

    1981 - Predsedništvo SFRJ proglasilo je vanredno stanje na Kosovu zbog demonstracija albanskih studenata koje su počele 11. marta pod parolom "Kosovo-republika". 

    1982 - Argentinske vojne snage iskrcale su se na Foklandska ostrva, britansku koloniju u Južnom Pacifiku koju su čuvala 84 britanska marinca. Vojnom intervencijom Britanija je polovinom juna ponovo preuzela Foklandska ostrva. 

    1999 - Vlasti u Beogradu preuzele su nezavisni radio B92. 

    2003 - Predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine Mirko Šarović podneo je ostavku zbog afere izvoza oružja Vazduhoplovnog zavoda "Orao" iz Bijeljine Iraku, koji je bio pod sankcijama UN, i "špijunske afere u Republici Srpskoj". 

    2004 - Haški tribunal obelodanio je optužnice protiv šestorice hrvatskih oficira i bivših zvaničnika u samoproklamovanoj hrvatskoj republici Herceg-Bosni. Za zločine protiv čovečnosti u zapadnoj Hercegovini 1992-1993. optuženi su: Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Bruno Stojić, Valentin Chorić i Berislav Pušić. Tri dana kasnije svi optuženi su se dobrovoljno predali tribunalu u Hagu. 

    2005 - U Vatikanu je preminuo poglavar rimokatoličke crkve papa Jovan Pavle Drugi. Nemački kardinal Jozef Racinger (Joseph Ratzinger), koji je uzeo ime Benedikt Šesnaesti, izabran je za novog poglavara rimokatoličke crkve. 

    2010 - Umro je američki glumac Džon Forsajt (John Forsythe) koji se proslavio ulogom Bjejka Karingtona u seriji "Dinastija".

     
  • Leader
    03. април 2014.
    Danas je 3. April, 93. dan u godini. Do kraja godine ima 272 dana. Na današnji dan:

    1512 - Turski sultan Bajazit II abdicirao je u korist sina Selima I.

    1682 - Umro je španski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo, jedan od najznačajnijih predstavnika visokog baroka u slikarstvu.

    1807 - U selu Voganj kod Rume počela je Ticanova buna u kojoj je učestvovalo 15.000 seljaka iz 45 sela rumskog i iločkog vlastelinstva. Austrijska vojska je za 10 dana ugušila pobunu, a vođa Teodor Avramović Tican uhvaćen je i krajem godine streljan.

    1897 - U Beču je umro čuveni nemački kompozitor i pijanista Johanes Brams, autor brojnih simfonija, klavirskih koncerata, horskih i solo pesama. Svetsku slavu donelo mu je delo "Nemački rekvijem" napisano 1868. godine. Rodio se u Hamburgu, 7. maja 1833. u porodici muzičara.

    1915 - U Valjevu je umrla srpska slikarka Nadežda Petrović. Smatra se začetnikom modernog srpskog slikarstva, a njene slike "Resnik", Notr Dam", "Autoportret", "Bulonjska šuma" svrstavaju se među najbolja dela u srpskoj likovnoj umetnosti.

    1922 - Josif Visarionovič Staljin izabran je za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije.

    1930 - Ras Tafari je postao car Haile Selasije I od Abisinije (Etiopija).

    1930 - Rođen je nemački državnik Helmut Kol kancelar Zapadne Nemačke od 1982. i prvi kancelar Nemačke posle ujedinjenja Zapadne i Istočne Nemačke 1990. Na tom položaju je ostao 16 godina,
    do izbornog poraza 1998.

    1936 - Pogubljen je Bruno Hauptman, otmičar i ubica sina američkog pilota Čarlsa Lindberga, koji je prvi sam preleteo Atlantski okean. Ovaj događaj je bio povod da SAD donesu Zakon o otmici kojim je za kidnapovanje uvedena smrtna kazna.

    1941 - Mađarski premijer Pal Teleki izvršio je samoubistvo jedan dan nakon što je usvojen nemačko-mađarski plan za napad na Jugoslaviju. Teleki je bio član delegacije koja je 12. decembra 1940. u Beogradu potpisala Ugovor o večnom prijateljstvu i miru između Jugoslavije i Mađarske. Mađarska je zajedno s Nemačkom 6. aprila 1941. napala Jugoslaviju.

    1948 - Premijerom drame Ivana Cankara "Kralj Betajnove" u režiji Bojana Stupice, otvoreno je Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu. Dramski ansambl je u početku imao 40 članova, direktor je bio pisac Eli Finci, a umetnički rukovodilac Bojan Stupica.

    1948 - Predsednik SAD Hari Truman potpisao je Maršalov plan ekonomske pomoći posleratnoj Evropi.

    1975 - Ruski velemajstor Anatolij Karpov postao je svetski prvak u šahu, pošto je dotadašnji prvak američki velemajstor Bobi Fišer odbio da brani titulu.

    1979 - U Pakistanu je pogubljen bivši predsednik vlade Zulfikar Ali Buto, koji je zbačen sa vlasti vojnim udarom 1977.

    1991 - Savet bezbednosti UN je izglasao rezoluciju o prekidu vatre u Zalivskom ratu, naložio razmeštanje mirovnih snaga u regionu i zatražio od Iraka da uništi oružje za masovno razaranje.

    1991 - U Švajcarskoj je umro engleski pisac Grejem Grin - "Treći čovek", "Suština stvari", "Ministarstvo straha", "Moć i slava", "Kraj ljubavi", "Naš čovek u Havani".

    1992 - Komunistički lider i predsednik Albanije Ramiz Alija podneo je ostavku dve nedelje nakon parlamentarnih izbora, na kojima su komunisti izgubili većinu u skupštini.

    1995 - Najmanje 150 pripadnika plemena Hutu, mahom žena i dece, masakrirano je u jednom selu na severoistoku Burundija.

    1996 - U avionskoj nesreći kod dubrovačkog aerodroma Čilipi poginuli su ministar trgovine SAD Ronald Braun, svi putnici, uglavnom članovi njegove pratnje i članovi posade.

    1999 - Avioni NATO bombardovali su centar Beograda, prvi put od početka vazdušnih napada na SR Jugoslaviju 24. marta. Pogođene su zgrade republičkog i saveznog ministarstva unutrašnjih poslova. U Novom Sadu srušen je drugi most na Dunavu.

    2000 - Pripadnici Sfora uhapsili su na Palama jednog od ratnih lidera i visokog funkcionera bosanskih Srba Momčila Krajišnika i predali ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. Pravosnažno je osuđen 17. marta 2009. na 20 godina zatvora.

    2003 - U Strazburu je državna zajednica Srbija i Crna Gora primljena u Savet Evrope, kao 45-ta zemlja članica te najstarije panevropske organizacije.

    2008 - Haški tribunal oslobodio je bivšeg vođu OVK Ramuša Haradinaja, potom premijera Kosova i saoptuženog Idriza Baljaja krivice za ratne zločine nad Srbima, Romima i Albancima u okolini Dečana 1998, a trećeoptuženi Ljah Brahimaj osuđen je na 6 godina zatvora zbog okrutnog postupanja i mučenja zatvorenika.

    www.volimo.net
  • Leader
    05. април 2014.
    Danas je 4. April, 94. dan u godini. Do kraja godine ima 271 dana. Na današnji dan:

    1284. Umro je kralj Kastilje Alfons Deseti Mudri, utemeljivač zakonodavstva, pokrovitelj nauke i zanatstva, pobornik verske tolerancije. Tokom vladavine Kastiljom i Leonom od 1252. do smrti, dvor u Toledu je pretvorio u centar učenosti i utočište za mnoge Jevreje, Mavare i hrišćanske skolastičare. Izdao je zakonik za celu zemlju, pokrenuo pisanje španske istorije i astronomskih dela i prevođenje Biblije na španski jezik.


    1581. Engleska kraljica Elizabeta I proglasila je za viteza Frensisa Drejka, gusara, potom admirala, prvog Engleza koji je oplovio svet. 

    1617. Umro je škotski matematičar Džon Neper, koji je pronašao i sastavio logaritamske tablice i dao uputstvo o njihovom sastavljanju. 

    1765. U Petrogradu je umro Mihail Vasiljevič Lomonosov, ruski naučnik, pesnik i akademik, enciklopedista svetskog glasa. Bavio se i fizikom, hemijom, geografijom i astronomijom i znatno doprineo razvoju tih nauka. Autor je prve ruske gramatike i osnivač Moskovskog univerziteta (1755), koji i danas nosi njegovo ime. 

    1825. U Novom Sadu je rođen srpski naučnik i filolog Đura Daničić. Podržavao je Vuka Karadžića u borbi za reformu srpskog jezika i pravopisa ("Rat za srpski jezik i pravopis", 1847). Bio je sekretar Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, gde je 1880. pokrenuo izradu "Rečnika hrvatskog ili srpskog jezika". S latinskog jezika je preveo Stari zavet. 

    1860. U Beogradu je rođen Vojislav Ilić, pesnik koji se smatra osnivačem moderne poezije u srpskoj književnosti i tvorcem verističkog izraza ("Zimska idila", "Jesen", "Ja ništa više ne verujem", "Tamara", "Istok"). 

    1905. U zemljotresu u provinciji Lahor, tada delu britanske Indije, poginulo je 19.000 ljudi. 

    1912. U Tibetu je proglašena Kineska republika. 

    1914. U Milfordu, u američkoj državi Pensilvaniji, umro je filozof, matematičar i naučnik Čarls Sanders Pirs, začetnik filozofije pragmatizma ("Principi filozofije", "Elementi logike", "Pragmatizam i pragmaticizam"). 

    1939. Na irački presto stupio je Fejsal II, nakon smrti svog oca, kralja Gazija I. 

    1949. Ministri spoljnih poslova SAD i 11 zapadnoevropskih država potpisali su u Vašingtonu Severnoatlantski pakt, vojni ugovor kojim je stvorena snažna vojnopolitička formacija zapadnih saveznika. 

    1960. Francuska i Federacija Mali (Senegal i Sudan) potpisali su sporazum kojim je Federacija Mali stekla nezavisnost. 

    1968. U Memfisu, u američkoj saveznoj državi Tenesi, ubijen je Martin Luter King, borac za građanska prava i mir. U borbi za ravnopravnost crnaca u SAD služio se Gandijevim metodama nenasilja i građanske neposlušnosti. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1964. godine. 

    1969. U Hjustonu, u američkoj državi Teksas, izvršena je prva operacija ugrađivanja veštačkog srca u ljudski organizam. Prvi pacijent sa ugrađenim veštačkim srcem živeo je samo četiri dana. 

    1975. Pri padu američkog vojnog transportnog aviona, posle poletanja iz Sajgona, poginulo je 155 vijetnamske dece, ratne siročadi. 

    1983. Umrla je američka pozorišna i filmska glumica Glorija Svanson, zvezda nemog i zvučnog filma ("Bulevar sumraka", "Kraljica Keli", "Gospođa San-Žen", "Zaza", "Muško i žensko"). 

    1998. U eksploziji metana u ukrajinskom rudniku uglja Skačinsko, u Donjeckoj oblasti, poginula su 63 rudara. 

    1999. U vazdušnim udarima NATO-a na rafineriju nafte u Pančevu poginula su tri radnika rafinerije. U bombardovanju toplane na Novom Beogradu poginuo je čuvar toplane. 

    2001. Sudanski ministar odbrane i još 14 vojnih funkcionera poginuli su u avionskoj nesreći u kritičnom trenutku građanskog rata u zemlji. 

    2002. Angolska vojska i UNITA potpisali su primirje u Luandi, čime je okončan jedan od najdužih i najkrvavijih afričkih ratova. Oko milion ljudi poginulo je u borbama vladinih snaga i UNITA, koje su počele 1975, nakon sticanja nezavisnosti od Portugala. 

    2002. U Beogradu je u 82. godini preminuo arheolog Milutin Garašanin, član Srpske akademije nauka i počasni član mnogih evropskih akademija. 

    2003. Agencija Tanjug poslavila je 60 godina postojanja. 

    2003. Američke vojne snage zauzele su bagdadski međunarodni aerodrom "Sadam" i preimenovale ga u "Bagdad internešenel". 

    2005. General MUP-a Srbije Sreten Lukić dobrovoljno se predao Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za ratne zločine tokom sukoba na Kosovu 1999. godine. 

    2006. U Kuvajtu su, prvi put u istoriji te države, žene izašle na izbore, nepunih godinu dana od kada su, izmenama izbornog zakona, dobile pravo glasa i pravo učešća na izborima. 

    2012. Predsednik Srbije Boris Tadić podneo je ostavku devet meseci pre isteka mandata, nakon čega su raspisani predsednički izbori istovremeno sa parlamentarnim i lokalnim za 6. maj. Na tim izborima Tadić je izgubio od predsedničkog kandidata Srpske napredne stranke Tomislava Nikolića, a Demokratska stranka, čiji je Tadić bio višegodišnji lider, prvi put, posle demokratskih promena 2000, odlazi u opoziciju. 

    2013. Umro je američki filmski kritičar i scenarista Rodžer Ibert prvi filmski kritičar koji je dobio Pulicerovu nagradu. U junu 2005. dobio je svoju zvezdu na Holivudskoj stazi slavnih postavši prvi filmski kritičar kome je ukazana ta čast.

    volimo.net

  • Leader
    05. април 2014.

    Danas je 5. April, 95. dan u godini. Do kraja godine ima 270 dana. Na današnji dan:  

    242 - U bici na zaleđenom Čudskom jezeru, Rusi su pod komandom kneza Aleksandra Nevskog potukli nemačke i holandske ritere, sprečivši ih da okupiraju severozapadne oblasti Rusije. 

    1588 - Rođen je engleski filozof Tomas Hobs. Ideje o čoveku kao slobodnom pojedincu i državi kao veštačkoj tvorevini nastaloj na osnovu ugovora pojedinaca, izneo je u delima "Levijatan", "Osnovi prirodnog zakona i politike", "O telu", "O čoveku", "O građaninu", "O slobodi i nužnosti". 

    1724 - U Veneciji je rođen Đovani Đakopo Kazanova. Tokom burnog života bio je učenik verske škole, sekretar kardinala, venecijanski pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar, a u istoriju je ušao kao neumorni ljubavnik. 

    1794 - Giljotiniran je francuski revolucionar Žorž Danton, vođa radikalne grupe montanjara, protivnika monarhije u francuskoj revoluciji. Protivio se revolucionarnom teroru, zbog čega je došao u sukob s vođom jakobinaca Robespjerom, koji ga je optužio za izdaju i poslao na giljotinu. 

    1818 - U bici kod Maipua čileanske i argentinske trupe suporazile špansku vojsku, čime je obezbeđena nezavisnost Čilea. 

    1841 - U niškom, leskovačkom, pirotskom i vranjskom kraju izbila je buna protiv Turaka, poznata kao "Milojeva i Srndakova buna", koju su predvodili Miloje Jovanović i Nikola Srndak. Posle borbi kod Prve Kutine i Gornjeg Matejevca, 23. aprila 1841, Turci su u krvi ugušili bunu, mnoga sela spalili, a Jovanovića pogubili. 

    1865 - Umro je srpski kompozitor, pijanista i horovođa Kornelije Stanković. Proučavao je i beležio do tada samo usmenom tradicijom sačuvano srpsko crkveno pojanje. 

    1881 - Velika Britanija je u Pretoriji zaključila mirovni ugovorsa Burima i priznala nezavisnost južnoafričke republike Transval. 

    1887 - Kralj Milan Obrenović naimenovao je prvih 16 članova Srpske kraljevske akademije koja je osnovana 1. novembra 1886. Prvi predsednik bio je Josif Pančić, a sekretar Jovan Žujović. Od 1888. akademici su sami birali stalne i dopisne članove. 

    1896 - Na olimpijskom stadionu u Atini otvorene su prveOlimpijske igre moderne epohe. Olimpijada je trajala 10 dana, učestvovala su 484
    takmičara, samo muškarci. Žene se na olimpijadama takmiče od 1900. Od 1924. uvedene su i zimske olimpijske igre. Organizator igara i prvi
    predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta bio je Francuz Pjer de Kuberten. 

    1902 - Na stadionu Ibroks Park u Glazgovu poginulo je 20, apovređeno najmanje 200 ljudi kada se srušila tribina tokom fudbalske utakmice
    između Škotske i Engleske. 

    1908 - Rođen je austrijski dirigent Herbert fon Karajan, jedan od najvećih dirigenata 20. veka. Bio je dirigent Berlinske filharmonijei Bečke državne opere. 

    1945 - Predsednik privremene vlade Jugoslavije Josip Broz Tito potpisao je u Moskvi ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći i posleratnoj saradnji SSSR-a i Jugoslavije. 

    1951 - Sud u Njujorku osudio je na smrt Džulijusa i Etel Rozenberg zbog navodne atomske špijunaže u korist SSSR-a. 

    1955 - Britanski premijer Vinston Čerčil podneo je ostavku, okončavši dugu političku karijeru koja je, uz uspone i padove, trajala od početka 20. veka. Na položaju premijera i lidera Konzervativne stranke nasledio ga je šef diplomatije Entoni Idn. 

    1958 - U Beogradu je umrla srpska književnica Isidora Sekulić ,čije je delo imalo značajan uticaj na razvoj moderne srpske književne kritike i esejistike. 

    1975 - U Tajpehu, glavnom gradu Tajvana, umro je kineski generali političar Čang Kaj Šek. Poražen od snaga Mao Cetunga, Čang se 1949. povukao sa ostatkom svojih trupa na Tajvan, gde je proglasio Republiku Kinu kojom je vladao do smrti. 

    1989 - Poljska vlada je legalizovala opozicioni radnički sindikat "Solidarnost". Osnovana 1980. kao nezavisni sindikat, "Solidarnost" je ubrzo prerasla u masovni društveno-politički pokret sa oko 10 miliona sledbenika. 

    1992 - Građani Sarajeva, u želji da spreče dalje nacionalne sukobe, opkolili su zgradu Skupštine BiH, zahtevajući da se obrazuje vlada nacionalnog spasa. Na njih su pucali snajperisti iz obližnjih solitera. Poginulo je osam, a povređeno 50 demonstranata. 

    1997 - Umro je američki pisac Alen Ginzberg.Njegova zbirka poezije "Urlik i druge pesme" (1956) smatra se najznačajnijimdelom bitničkog pokreta pedesetih godina 20. veka. 

    1999 - U vazdušnim udarima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođen je centar Aleksinca. Poginulo je 17 civila. 

    1999 - Libija je predala škotskom pravosuđu dvojicu svojihdržavljana optuženih za rušenje putničkog aviona u 1988. iznad Lokberija (Škotska) kada je poginulo 270 putnika. UN su suspendovale sankcije protiv Libije uvedene 15. aprila 1992. godine. 

    2005 - Umro je Sol Belou dobitnik Nobelove nagrade za književnost i jedan od najznačajnijih američkih pisaca posle Drugog svetskog rata.

    volimo.net

  • Leader
    06. април 2014.
    Danas je 6. April, 96. dan u godini. Do kraja godine ima 269 dana. Na današnji dan: 

    885 - Umro je Metodije Solunski, koji je zajedno sa svojim mlađimbratom Ćirilom bio prvi slovenski prosvetitelj i tvorac prvog slovenskog pisma - glagoljice. 

    1199 - Umro je engleski kralj Ričard I Plantagenet,vitez "lavljeg srca", jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu i junak srednjovekovnih legendi. 

    1490 - Umro je mađarski kralj Matija I Korvin,reformator mađarske države. Tokom vladavine od 1458. uspešno je ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, zauzevši 1486. i Beč u kojem je i umro. U Požunu (Bratislava) 1465. osnovao je univerzitet, a 1472. prvu štampariju. Nazvan je Korvin zbog gavrana (latinski - corvus) na
    njegovom štitu. 

    1528 - Umro je nemački slikar i grafičar Albreht Direr poznat po portretima velike umetničke i dokumentarne
    vrednosti i izvanrednim gravirama u drvetu i bakru ("Apokalipsa", "Velika muka", "Bogorodičin život"). 

    1652 - Predstavnik Holandske istočnoindijske kompanije Jan van Ribek (Riebeeck) osnovao je u Kapuu prvo naselje belih doseljenika u Južnoj Africi. 

    1667 - Dubrovnik je pogodio katastrofalan zemljotres u kojem je poginulo više hiljada građana. Od zemljotresa i požara, koji je harao dvadesetak dana, grad je bio skoro potpuno uništen. Obnavljanje je trajalo više od 50 godina. 

    1690 - Austrijski car Leopold uputio je balkanskim hrišaćanima proglas u kojem ih je pozvao da i dalje pomažu njegovu vojsku u borbama protiv Turaka, obećavajući im za uzvrat razne povlastice. 

    1838 - Umro je srpski novinar i publicista Dimitrije Davidović, autor Sretenjskog ustava i osnivač "Novina serbskih" u Beču 1813. koje su izlazile devet godina. Od 1829. bio je sekretar kneza Miloša Obrenovića, a potom ministar unutrašnjih poslova i prosvete. 

    1909 - Američki istraživač Robert Peri osvojio je Severni pol, prešavši sa svojom ekspedicijom na sankama 1.600 kilometara. 

    1917 - Objavom rata Nemačkoj SAD su ušle u Prvi svetski rat. 

    1941 - Nemačke trupe napale su u Drugom svetskom ratu Grčku i Jugoslaviju. Napad na Jugoslaviju počeo je bombardovanjem Beograda koji je gotovo razoren, a poginulo je oko 12.000 ljudi. 

    1941 - Etiopske i britanske trupe oslobodile su Adis Abebu, koju su u ratu sa Etiopijom početkom 1935. godine, okupirale italijanske snage. 

    1971 - U Njujorku je umro kompozitor Igor Stravinski, jedan od začetnika i glavnih pobornika "nove muzike" 20. veka. Njegovi baleti "Žar ptica", "Petruška", "Posvećenje proleća" i mnoga simfonijska dela, opere i oratoriji obeležili su muzičko stvaralaštvo prošlog veka. 

    1973 - U Beogradu je otvorena nova zgrada Narodne biblioteke Srbije. Stara zgrada biblioteke izgorela je u požaru 6. aprila 1941. godine kada su Nemci bombardovali Beograd. 

    1985 - Vojnim udarom u Sudanu svrgnut je DŽafer Nimeiri, koji je vladao od 1969. godine kada je, takođe
    državnim udarom, svrgao tadašnjeg predsednika Abdua. Vlast je preuzeo ministar odbrane i komandant armije general Abdel-Rahman Suer al-Dahab. 

    1992 - EZ je priznala nezavisnost bivše jugoslovenske republike BiH. Istog dana u Sarajevu su pale prve žrtve i označile početak rata u Bosni i Hercegovini. 

    1994 - U Ruandi je, u toku građanskog rata između plemena Hutu i Tutsi, raketom oboren avion u kojem su bili predsednici Ruande i susednog Burundija Žuvenal Habjarimana i Siprijen Ntarjamira. U masakrima koji su usledili
    ekstremni Huti pobili su oko 800 hiljada manjinskih Tutsa, uglavnom civila. 

    1995 - U Kigaliju, u Ruandi osnovan je prvi sud za genocid na koji će biti izvedeno 30.000 Huta optuženih za masakr nad Tutsima. 

    2000 - Umro je Habib Burgiba, koji se smatra osnivačem modernog Tunisa. Bio je proglašen za doživotnog predsednika Tunisa, ali je 1987. godine mirnim prevratom zbačen sa vlasti. 

    2003 - Američko ministarstvo pravde je saopštilo da se broj zatvorenika u američkim zatvorima u 2002. povećao, i da je, po prvi put, prešao cifru od dva miliona, te da je u junu te godine u zatvorima registrovano ukupno 2.019.234 ljudi. 

    2004 - Parlament Litvanije opozvao je predsednika Rolandasa Paksasa, zbog veza sa ruskim biznismenima i ruskom obaveštajnom službom. On je prvi evropski lider koji je smenjen opozivom. 

    2005 - Umro je princ Renije od Monaka koji je tom kneževinom vladao od 1949. godine. Renijea je na prestolu nasledio njegov sin 47-godišnji princ Albert. 

    2006 - U aukcijskoj kući "Kristi" jedan pejzaž iz Venecije 1841,autora J.M.W. Tarnera prodat je za 35,8 miliona dolara. To je najskuplja slika ikada prodata u toj aukcijskoj kući.

    www.volimo.net




  • Leader
    07. април 2014.
    Danas je 7. April, 97. dan u godini. Do kraja godine ima 268 dana. Na današnji dan:

    1348 - Češki kralj Karlo IV osnovao je univerzitet u Pragu (Karlov univerzitet), prvi univerzitet u centralnoj Evropi.

    1614 - Umro je španski slikar El Greko, rođen na Kritu 1540. godine kao Dominikos Teotokopulos. Tvorac jednog od najoriginalnijih slikarskih opusa u istoriji evropskog slikarstva bio je potpuno zaboravljen i ponovo je otkriven krajem XIX veka.

    1770 - Rodio se engleski romantičarski pesnik Vilijam Vodsvort. Najznačajnije njegovo delo su "Lirske balade", knjiga koja je označila početak romantizma u engleskoj književnosti.

    1866 - Zemunski štampar Ignjan Sopron, na poziv bosanskog vezira Šerifa Osman Paše, otvorio je prvu štampariju u Sarajevu i pokrenuo prve novine štampane u Bosni - nedeljnik "Bosanski vjesnik". List je uređivao Miloš Mandić, a izlazile su na srpskohrvatskom jeziku, ćirilicom i po Vukovom pravopisu.

    1929 - Beogradska radio stanica prvi put je direktno prenosila jednu fudbalsku utakmicu, prvenstveni susret BSK i "Jugoslavije". Reporter je bio Rade Stoilović.

    1939 - Musolinijeve trupe iskrcale su se na obale Albanije i za pet dana okupirale celu zemlju.

    1941 - Vlada Kraljevine Jugoslavije je proglasia rat s Nemačkom i Italijom, i naredila opštu mobilizaciju.

    1943 - U mestu Geri u SAD umro je pesnik, esejist i putopisac Jovan Dučić. Njegovo delo predstavlja vrhunac srpske lirike u dve prve dekade 20. veka. Bio je u diplomatskoj službi Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije. Od 1941. godine živeo je u SAD, a njegovi posmrtni ostaci preneti su u rodno mesto Trebinje u oktobru 2000. ("Pesme", "Pesme u prozi", "Plave legende", "Pesme ljubavi i smrti", "Carski soneti", zbirka putopisa "Gradovi i himere", knjiga proze "Blago cara Radovana").

    1943 - U laboratoriji u Bazelu, u Švajcarskoj prvi put je proizvedena droga LSD.

    1945 - Američki avioni su u Drugom svetskom ratu kod ostrva Okinava u Tihom okeanu potopili najveći japanski bojni brod "Jamato".

    1947 - Umro je američki automobilski magnat Henri Ford. Prve "benzinske kočije" konstruisao je 1896, a 1899. je počeo proizvodnju automobila. Prvi je uveo serijsku proizvodnju, a negov tim je 1908. stvorio "model T", prvi "narodni automobil".

    1948 - Osnovana je Svetska zdravstvena organizacija (WHO). Statut te organizacije je potpisalo 26 zemalja, a 7. april proglašen je za Svetski dan zdravlja.

    1955 - Umrla je američka filmska glumica Teda Bara, prva "vamp" žena u istoriji kinematografije.

    1962 - Uhapšen je jugoslovenski političar i disident Milovan Đilas, bivši najbliži saradnik Josipa Broza Tita. Razlog hapšenja bilo je objavljivanje njegove knjige "Razgovori sa Staljinom". Bilo je to četvrto hapšenje i suđenje Đilasu od januara 1954. godine kada se razišao sa rukovodstvom Kumunističke partije Jugoslavije.

    1963 - Donet je novi Ustav kojim je naziv države Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ) promenjen u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ). Novi Ustav je nazivan i "povelja samoupravljanja" jer je njime samoupravni model primenjen u svim sferama i na svim nivoima društvenog života.

    1966 - Iz Sredozemnog mora kod španske obale izvađena je američka hidrogenska bomba, ispala iz aviona zbog tehničke greške.

    1975 - U Zagrebu je umro hrvatski slikar i grafičar Krsto Hegedušić. Bio je inicijator i jedan od osnivača umetničke grupe "Zemlja" (1929) i slikarske škole naivaca u Hlebinama (1930).

    1990 - Feribot "Skandinavska zvezda" zapalio se tokom plovidbe u Severnom moru između Norveške i Danske. U nesreći je poginulo 158 ljudi.

    1992 - Dan pošto je Evropska zajednica (potonja EU) priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine, bosanski Srbi proglasili su u Banjaluci nezavisnost
    Republike Srpske, a predstavnici bosanskih Srba u Predsedništvu BiH Biljana Plavšić i Nikola Koljević podneli ostavke.

    1992 - SAD su priznale nezavisnost BiH, Slovenije i Hrvatske.

    1994 - U glavnom gradu Ruande Kigaliju ubijen je premijer Agate Uvilingijimana.

    2004 - Više od 600 Iračana je poginulo, a preko 400 je ranjeno u bombardovanju džamije u Faludži, iračkom gradu koji je danima bio pod opsadom američkih marinaca. U Bagdadu je zvanično saopšteno da je u toj zemlji poginulo više od 720 vojnika koalicionih snaga, predvođenih SAD, od čega većina nakon proglašnja kraja glavnih vojnih operacija 1. maja 2003. godine.

    2005 - Indija i Pakistan su obnovile autobusku liniju koja će, po prvi put za 60 godina, povezati podeljeni region Kašmira.

    2009 - Bivši predsednik Perua Alberto Fuhimori osuđen je na 25 godina zatvora za zločine protiv čovečnosti tokom vladavine od 1990. do 2000. godine. To je prva presuda demokratski izabranom šefu države jedne latinoameričke zemlje pred domaćim sudom.

    na_danasnji_dan.jpg
  • Leader
    08. април 2014.
    Danas je 8. April, 98. dan u godini. Do kraja godine ima 267 dana. Na današnji dan:

    1513 - Španski istraživač Huan Ponse de Leon tragajući za mitskim "izvorom mladosti", otkrio je Floridu i proglasio je posedom Španije. Godine 1845. Florida je postala jedna od saveznih država SAD.

    1810 - Rođen je nemački kompozitor Robert Šuman jedan od glavnih predstavnika muzičkog romantizma. Imao je brojne sledbenike u Nemačkoj i drugim evropskim zemljama, posebno je uticao na Bramsov stvaralački opus.

    1861 - U Sremskim Karlovcima održan je Blagoveštenski sabor, politički skup Srba u Ugarskoj, na kojem je zatražena posebna teritorija za Srbe (Vojvodina sa Sremom, donjom Bačkom i Banatom) sa vojvodom na čelu i sopstvenom administracijom. Saborom je predsedavao patrijarh Josif Rajačić. Austrijski car Franc Jozef I nije nikada potvrdio zaključke ovog skupa, a Ugarski sabor nije ih ni uzeo u razmatranje.

    1893 - U Kanadi je rođena glumica Meri Pikford zvezda nemog filma. Sa Čarlijem Čaplinom, Daglasom Ferbanksom i Dejvidom Grifitom 1919. je osnovala filmsku kompaniju "Junajted Artist Korporejšn".

    1904 - U Londonu je potpisan anglo-francuski sporazum poznat podnazivom "Entente Cordiale", kojim su Velika Britanija i Francuska rešile sporna pitanja u vezi sa interesnim zonama u zapadnoj Africi,Egiptu i Maroku.

    1905 - U Đakovu je umro biskup i političar Josip Juraj Štrosmajer. Osnivač je i pokrovitelj Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti (1868) i utemeljitelj Zagrebačkog sveučilišta (1874).

    1913 - U Pekingu je počeo da zaseda prvi kineski parlament.

    1919 - Rođen je rodezijski političar Jan Smit,jedan od osnivača Rodezijskog fronta (1962). Kao premijer (od 1964) sprovodio je rasnu diskriminaciju nad većinskim domorodačkim stanovništvom, a 1965. proglasio je nezavisnost Rodezije od Velike Britanije.

    1939 - Italijanske trupe, koje su se prethodnog dana iskrcale naobale Albanije, zauzele su Tiranu. Albanski kralj Zogu izbegao je u Grčku.

    1944 - Jedinice sovjetske Crvene armije u Drugom svetskom ratu izbile su na granicu Čehoslovačke i Rumunije.

    1946 - U Ženevi je održano poslednje zasedanje Lige naroda,čime je formalno ukinuta ova međunarodna organizacija i zamenjena novom - Ujedinjenim nacijama.

    1950 - U Londonu je umro Vaslav Nižinski, legendarni ruski baletski igrač. Izuzetan plesač i koreograf, koji je išao ispred svog vremena, bio je predmet divljenja raznih umetnika - slikara, vajara, fotografa, pisaca i pesnika. Rođen je u Kijevu 1889. godine, a balet je učio u Carskoj školi u Sankt Peterburgu.

    1953 - Britanske vlasti optužile su Džomo Kenijatu da je umešan u aktivnosti tajne organizacije Mau Mau i osudile ga na sedam godina zatvora. Nakon ostvarenja državne samostalnosti 1963. Kenijata je bio premijer i ministrar inostranih poslova, a potom predsednik Kenije od 1964. godine.

    1971 - U Londonu je održan Prvi svetski kongres Roma na kojem je verifikovan naziv pripadnika tog naroda - Romi. Odlukom UN 8. april proglašen je za Svetski dan Roma.

    1973 - Umro je jedan od najvećih umetnika 20. veka, španski slikar i vajar i jedan od najznačajnijih predstavnika kubizma Pablo Pikaso . Zajedno sa Žoržom Brakom napravio je prekretnicu u evropskom slikarstvu, ostvarujući novu koncepciju oblika i prostora. Od mnogobrojnih dela iz njegove zaostavštine, napoznatija su "Gospođice iz Avinjona" i "Gernika".

    1981 - U Njujorku je umro američki general Omar Nelson Bredli, komandant američkih snaga pri iskrcavanju u Normandiji 1944, predsednik komiteta NATO 1949.

    1984 - Umro je ruski fizičar Piotr Kapica, jedan od najznačajnijih fizičara 20. veka. Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1978. godine.

    1990 - Nepalski kralj Birendra je ukinuo zabranu rada političkih partija, koja je bila na snazi 30 godina.

    1992 - Nakon genetskog testa otiska prstiju, nemački i izraelski izvori saopštili su da je izvesno da je ratni zločinac iz drugog svetskog rata Jozef Mengele umro u Brazilu 1979. godine.

    1992 - Palestinski lider Jaser Arafat pronađen je živu Libijskoj pustinji 12 sati nakon avionske nesreće u kojoj su poginula trojica njegovih saputnika.

    1993 - Makedonija je primljena u UN.

    1996 - SR Jugoslavija i Makedonija potpisale su sporazum o normalizaciji odnosa.

    2002 - Tužilaštvo u Prokuplju podiglo je optužnice protiv Saše Cvjetana i Dejana Demirovića za ratni zločin počinjen nad albanskim civilima u Podujevu, na Kosovu 1999. godine. To je bilo drugo suđenje za ratne zločine pred sudovima u SR Jugoslaviji. Cvjetan je osuđen na 20 godina zatvora, a Demirović je oslobođen optužbe.

    2003 - U izraelskom raketnom napadu na vozilo u Gazi ubijen je lokalni vođa Hamasa Said Aldin al Arabid, koji je bio meta napada. U tom napadu poginulo je najmanje još pet osoba, a preko 47 Palestinaca je povređeno.

    2003 - Od projektila koji je američki tenk, tokom rata u Iraku,ispalio na hotel "Palestina" u Bagdadu, u kome su bili smešteni strani novinari, poginuo je kamerman Rojtersa Taras Procuk i novinar španske televizije TVE 5 Joze Kouzo.

    2004 - Sud u Osijeku (Hrvatska) osudio je Nikolu Ivankovića na 12 godina zatvora zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Paulin Dvoru 1991. godine.

    volimo_net.jpg
  • Leader
    11. април 2014.

    Danas je 9. April, 99. dan u godini. Do kraja godine ima 266 dana. Na današnji dan:

    1553. Umro je francuski književnik Fransoa Rable, jedna od najistaknutijih ličnosti francuske renesanse. Njegov satirični roman "Gargantua i Pantagruel" ubraja se medju najznačajnija renesansna dela.


    1626. Umro je engleski državnik i pisac Frensis Bekon. U vreme vladavine kralja DŽejmsa I Stjuarta bio je lord kancelar od 1618. do 1621. ("Unapredjenje nauke", "Novi organon", "Nova atlantida", "Eseji ili saveti etički i politički").

    1683. Francuski istraživač Rober Kavalije de la Sal proglasio je deo teritorije u Americi francuskim posedom i nazvao je Luizijana u čast kralja Luja XIV.

    1807. Austrijska vojska savladala je Ticanovu bunu, ustanak sremskih seljaka, koji je počeo 3. aprila pod vodjstvom Teodora Avramovića Ticana. U pobuni je učestvovalo 15.000 seljaka iz 45 sela. Tican je uhvaćen i pogubljen krajem 1807. godine.

    1821. U Parizu je rodjen jedan od najvećih francuskih pesnika 19. veka Šarl Bodler. Njegovu zbirku pesama "Cveće zla" mnogi književni kritičari smatraju najvećim lirskim delom 19. veka.

    1865. Završen je četvorogodišnji gradjanski rat u SAD nakon što se general konfederalnih snaga Robert Li predao komandantu armije Unije Julisizu Grantu (Ulyšes). U ratu je poginulo više od 600.000 ljudi.

    1906. Velika Britanija i Francuska su potpisale konvenciju o nezavisnosti Sijama (Tajland).

    1926. Rodjen je Hugo Hefner, američki publicista, izdavač magazina "Plejboj" koji je pokrenuo u decembru 1953. sa tada nepoznatom Merlin Monro (Marilyn Monroe) nagom na naslovnoj strani.

    1928. U Turskoj, nakon reformi Kemala Ataturka, islam je prestao da bude državna religija.

    1940. Nemačke trupe napale su Dansku i Norvešku u Drugom svetskom ratu.

    1948. Jevrejska milicija napala je arapski grad Deir Jasin na području današnjeg Izraela. Ubijeno je 100 Arapa, a ostali su prisiljeni da napuste grad.

    1959. Umro je američki arhitekta Frenk Lojd Rajt, jedan od tvoraca moderne funkcionalne arhitekture. Prvi je u SAD upotrebio armirani beton. Projektovao je Gugenhajmov muzej u Njujorku i hotel "Imperijal" u Tokiju.

    1969. Francusko-britanski supersonični putnički avion "Konkord" obavio je prvi let, od Bristola do Ferforda u Engleskoj.

    1974. Indija, Pakistan i Bangladeš potpisali su sporazum o repatrijaciji ratnih zarobljenika.

    1977. Komunistička partija Španije legalizovana je nakon 38 godina zabrane delovanja u vreme Frankovog režima.

    1988. Li Peng je imenovan za premijera Kine.

    1990. Posle 40 godina vladavine komunista, na izborima u Madjarskoj pobedio je Madjarski demokratski forum.

    1991. Gruzija je proglasila nezavisnost od SSSR-a.

    1991. Savet bezbednosti UN doneo je odluku o slanju 1.440 pripadnika mirovnih snaga za nadgledanje iračko-kuvajtske granice i povlačenja američkih snaga iz južnog Iraka.

    1992. Sali Beriša izabran je za prvog nekomunističkog predsednika Albanije posle Drugog svetskog rata.

    1995. Peruanski predsednik Alberto Fudžimori osvojio je drugi petogodišnji mandat na prvim mirnim predsedničkim izborima u Peruu od 1980. godine.

    1998. U paničnoj jurnjavi islamskih hodočasnika u Saudijskoj Arabiji poginulo je 119 vernika iz više zemalja.

    1999. Pobunjeni vojnici su na aerodromu u Nijameju ubili predsednika Nigera Ibrahima Barea Mainasaru.

    2002. Pod snažnim pritiskom SAD Izrael se povukao iz dva palestinska grada, a sukobi su nastavljeni u izbegličkom kampu u Djenini, u Zapadnoj Obali.

    2003. Američke snage su ušle u centar Bagdada i preuzele kontrolu nad glavnim gradom Iraka.

    2005. Britanski princ Čarls i Kamila Parker Bouls venčali su se u Gildholu u Vindzoru. Ovo je prvi put da jedan naslednik britanske krune sklapa civilni brak. Kamila je udajom postala njeno visočanstvo vojvotkinja od Kornvola.



    vremeplov.jpg

  • Leader
    11. април 2014.

    Danas je 10. April, 100. dan u godini. Do kraja godine ima 265 dana. Na današnji dan:

    1583 - Rođen je holandski pravnik, pisac i humanista Hugo Grocijus, osnivač nauke o međunarodnom pravu.

    1585 - Umro je papa Grgur XIII, poznat po reformi Julijanskog kalendara 1582. godine. Novi kalendar nazvan je po njemu Gregorijanski.

    1755 - Rođen je nemački lekar Samuel Haneman, osnivač homeopatije.

    1778 - Rođen je engleski pisac Vilijam Hezlit, jedan od najznačajnijih književnih kritičara 19. veka. Napisao je obimnu biografiju Napoleona I Bonaparte i više knjiga o umetnosti.

    1813 - Umro je francuski matematičar i astronom Luj Lagranž. Rođen je u Torinu 1736, gde je sa 19 godina bio
    profesor matematike u artiljerijskoj školi. Objavio je niz radova iz teorije brojeva, varijacionog računa, teorije parcijalnih jednačina, sferne astronomije ("Analitička mehanika", "Teorija analitičkih funkcija I, II").

    1814 - Britanska i španska vojska porazile su u bici kod Tuluza trupe Napoleona Bonaparte. On je narednog dana abdicirao i prognan je na ostrvo Elba.

    1847 - U Mađarskoj je rođen DŽozef Pulicer osnivač fondacije iz koje se svake godine u SAD dodeljuje "Pulicerova nagrada" za najbolja ostvarenja u novinarstvu, karikaturi i književnosti. Na Univerzitetu Kolumbija je 1903. godine osnovao prvu novinarsku školu.

    1864 - Mlađi brat austrijskog cara Franca Josifa, nadvojvoda Maksimilijan, krunisan je za cara Meksika.

    1867 - Umro je prvi ruski šahovski majstor i teoretičar Aleksandar Dmitrijevič Petrov, utemeljivač ruske šahovske škole.

    1869 - Spajanjem dve železničke pruge, "Junion Pacifik" i "Central Pacifik", proradila je američka transkontinentalna železnica.

    1919 - Vladine snage ubile su iz zasede revolucionarnog meksičkog vođu Emilijana Zapatu.

    1921 - Sun Jat Sen je izabran za predsednika Kine.

    1932 - Paul fon Hindenburg ponovo je izabran za predsednika Nemačke pošto je sa 19 miliona glasova pobedio Adolfa Hitlera koji je dobio 13 miliona glasova birača. U januaru 1933. poverio je Hitleru formiranje vlade i time otvorio nacistima put ka vlasti.

    1938 - Na referendumu, organizovanom uz pritisak nacističke Nemačke, 99,75 odsto Austrijanaca izjasnilo se za priključenje Nemačkoj.

    1941 - U Zagrebu je, uz podršku nacističke Nemačke, proglašena Nezavisna Država Hrvatska, na čelu sa ustaškim
    poglavnikom Antom Pavelićem.

    1941 - Komunistička partija Jugoslavije donela je odluku u Zagrebu da komunisti nastave borbu protiv nemačkih okupatora bez obzira na raspad jugoslovenske armije. Sedište Centralnog komiteta partije premešteno je iz Zagreba u Beograd.

    1944 - Sovjetske trupe preuzele su u Drugom svetskom ratu Odesu od Nemaca.

    1953 - Švedski političar Dag Hamaršeld postao je generalni sekretar UN. Ponovo je izabran 1957. godine. Posredovao je u više međunarodnih sporova, a poginuo je 1961. pod nerazjašnjenim okolnostima u avionskoj nesreći putujući u jednu mirovnu misiju u Africi. Posthumno mu je dodeljena Nobelova nagrada za mir.

    1954 - Umro je francuski hemičar i industrijalac Ogist Limijer koji je u Lionu s bratom Lujem napravio prvu
    filmsku kameru i fabriku za izradu fotografskog materijala. U pariskoj kafani "Gran kafe" braća Limijer prikazala su 28. decembra 1895. godine prvu filmsku predstavu u svetu - "Ulazak voza u stanicu" i
    "Radnici izlaze iz fabrike".

    1962 - Umro je američki filmski reditelj mađarskog porekla Majkl Kertiz, dobitnik Oskara za film "Kazablanka".

    1963 - U severnom Atlantiku je u eksploziji američke atomske podmornice "Trešer" poginulo 129 ljudi.

    1972 - U zemljotresu u južnom Iranu poginulo više je od 5.000 ljudi.

    1972 - Više od 50 zemalja, uključujući SAD i SSSR, potpisalo je konvenciju o zabrani biološkog oružja.

    1973 - Izraelski komandosi upali su u Bejrut i ubili trojicu lidera PLO, a jednog teško ranili. Premijer Libana Saeb Salam podneo je ostavku.

    1974 - Izraelski premijer Golda Meir podnela je ostavku zbog sukoba u njenoj Laburističkoj partiji.

    1993 - U Južnoj Africi je ubijen Kris Hani, lider južnoafričke Komunističke partije. Narednog dana crnci su iz osvete spalili dvojicu belaca.

    1994 - Avioni NATO-a bombardovali su položaje bosanskih Srba oko Goražda, koje je UN proglasila "bezbednosnom zonom". To je bila prva vojna akcija snaga NATO od osnivanja te vojne alijanse.

    1995 - Izrael i Jordan su razmenili ambasadore na osnovu mirovnog sporazuma dveju zemalja iz oktobra 1994. godine.

    1997 - U Njujorku je u "Korporaciji Karnegi" i pod pokroviteljstvom "Projekta za etničke odnose", održan, bez
    saglasnosti o bilo kojem spornom pitanju, trodnevni srpsko-albanski okrugli sto o Kosovu, na kojem su učestvovali predstavnici srpske opozicije i kosovskih Albanaca.

    2001 - Organizacija UN za ishranu i poljoprivredu saopštila je da glad ugrožava oko 30 miliona ljudi u Africi.

    2003 - Nemačke vlasti izručile su Srbiji bivšu vlasnicu propale piramidalne "Dafiment banke" Dafinu Milanović.

    2004 - Umro je Sakip Sabanci, turski biznismen i filantrop. "Sabanci Holding", koji je predvodio, jedan je od dva najveća turska poslovna konglomerata, koji se bavi bankarstvom, automobilima, hranom, tekstilom, građevinom i hemikalijama.



    vremeplov.jpg