Pesmarnik » Diskusije


Poslovice

  • Officer
    15. април 2015.

    Srpske poslovice


    Ako činiš dobro, ne udaraj u veliko zvono.
    Ako je ko lud, ne budi mu drug.
    Ako kantar ne valja, ti budi ispravan.
    Ako ne počneš, nećeš ni završiti.
    Ako želiš jezgro, slomi ljusku.
    Ako zlo neće od tebe, a ti beži od njega.


    Badava je dobro seme, kad je rđavo oranje.
    Batina ima dva kraja.
    Bez muke nema nauke.
    Bez starog vola nema duboke brazde.
    Bez zdravlja nema bogatstva.
    Bogat jede kad hoće, a siromah kad može.
    Bolje je biti malo lud, nego malo pametan.
    Bolje je imati pametnog neprijatelja, nego ludog prijatelja.
    Bolje je jedanput zaplakati, no sto puta uzdahnuti.
    Bolje je ne obećati, no reč ne održati.
    Bolje je svoje jaje nego tuđa kokoška.
    Bolje kad kaplje,nego kad teče.


    Čovek pokaže svoje pravo lice u tri slučaja;u besu,u bogatstvu i pijanstvu.
    Čovek se nada dok god je duše u njemu.
    Čovek sve daje za obraz,a obraz ni za šta.
    Čovek želi od svakoga da je bolji,a od sina da je gori.
    Čuturom se pregrabi i najveće bure.
    Čuvaj se čoveka koji nije kadar suzu da pusti.


    Da je maćeha dobra, u bašti bi se sejala.
    Da nema vetra, pauci bi nebo premrežili.
    Da se reči kupuju, manje bi se govorile.
    Daleko od očiju, daleko od srca.
    Dete mnogo milovano, nikad dobro vaspitano.
    Dobar glas daleko se čuje,a zao još dalje.
    Dobra devojka sama se udaje.
    Dok imaš-svačiji si,kad nemaš-ničiji si.
    Dok jednom ne smrkne,drugom ne svane.
    Dok srce ne zaboli ,ne može oko zaplakati.
    Drvo se na drvo naslanja, a čovek na čoveka.
    Državu čuvaj od neprijatelja, a ženu od prijatelja.
    Drži se novog puta i starog prijatelja.
    Dva puta meri, a jednom seci.


    Gde nevolja ruča tu tuga i večera.
    Gde se stariji ne čuju, tu Bog ne pomaže.
    Gde velika zvona zvone,tu se mala ne čuju.
    Gledaj napred, ali se osvrni i nazad.
    Gledaj vola jel debela vrata,a devojci kakva joj je majka.
    Gvožđe se kuje dok je vruće.


    I kad kune, majka blagosilja.


    Jabuka koja dockan sazri dugo stoji.
    Jedno krivo drvo ceo tovar raspe.
    Jezik bode u srce.
    Jezik je više glava poseko nego sablja.


    Kad čovek nema svog dobra, tuđe zlo premeće.
    Kad oči govore,usta ćute.
    Kad stari pas laje, treba videti šta je.
    Kajanje je lek za svaki greh.
    Kašalj, šuga i ljubav ne mogu se sakriti.
    Ko do dvadesete godine ne zna,a do tridesete nema,teško kući koja ga ima.
    Ko drugom jamu kopa,sam u nju pada.
    Ko laže za tebe, lagaće i protiv tebe.
    Ko ne plati na mostu, platiće na ćupriji.
    Ko ne plati rukom,on će dušom.
    Ko priznaje, pola mu se prašta.
    Ko se ljudi ne stidi ni Boga se ne boji.
    Ko se na tuđim kolima vozi neće daleko stići.
    Ko staro ne krpi, ni novo ne nosi.
    Ko visoko leti,nisko pada.
    Koju vodu moraš piti, nemoj je mutiti.
    Koliko je od zemlje do neba,toliko je od čoveka do nečoveka.
    Konju,ženi i pušci ne treba verovati.
    Krpi rupu dok je manja.


    Lako je ljubav steći, ali je teško zadržati.
    Lavica jedno okoti, ali lava.
    Lepa reč gvozdena vrata otvara.
    Ludi boj biju,a mudri vino piju.


    Mlado se drvo savija.
    Mnogo vremena treba da od deteta postane čovek.
    Navika je jedna muka, a odvika dve muke.


    Ne boj se smrti, nego zla života.
    Ne čini zlo, da ti ne dođe još gore.
    Ne ispiraj svakim usta.
    Ne kaži sve što znaš, ne čini sve što možeš, ne veruj sve što čuješ.
    Ne može se dlanom sunce zakloniti.
    Ne traži đavo čoveka, nego čovek đavola.
    Ne valja pljuvati, pa lizati.
    Ne valja svakom loncu biti poklopac, ni svakoj čorbi zaprška.
    Ne zamahuj, ako ne smeš da udariš.
    Nema tereta bez deteta.
    Nemoj da te pita starost gde ti je bila mladost.
    Nesta vina-nesta razgovora, nesta blaga-nesta prijatelja.
    Nije siromah ko malo ima, već ko mnogo želi.
    Nije sramota pasti, sramota je ne dići se.
    Nije zlato sve što sija.
    Nijedno zlo ne prođe neopaženo.
    Niko nikog ne može osramotiti, dok se sam ne osramoti.
    Novac sitno zveči, al daleko se čuje.


    Obećanje,ludom radovanje.
    Obraz ide sa glavom.
    Obraz nema više od dva prsta, ali više vredi od dva sveta.
    Od ljubavi se ne živi,ali se za nju gine.
    Od pruta biva veliko drvo.
    Od zla gore, a od dobra bolje nema.
    Ovce bleje kad su žedne,a ljudi kad se napiju.


    Pametan popušta, magarac ne dopušta.
    Pod jednim pazuhom ne mogu se dve lubenice nositi.
    Pokraj suva drveta i sirovo izgori.
    Poštena je čoveka lako prevariti.
    Prazna vreća ne može uspravno da stoji.


    Rđav je čovek koji se tuđem zlu raduje.


    Sita mačka miševe ne lovi.
    Spolja gladac,a iznutra jadac.
    Staroga slušaj, ali ne idi za njim.
    Svaka je kvočka na svom gnezdu jaka.
    Svaka muka za vremena,a sramota doveka.
    Svekrva se ne seća da je i ona nekad snaja bila.


    Teško onoj kući gde dima nema.
    Teško onome ko nema svoga za nevolju.
    Torba je najteža kada je prazna.


    U kojoj kući muž ženu bije, tu sreće nije.
    U sreću se uzda lud, a pametan u svoj trud.
    Učini dobro-ne kaj se;učini zlo-nadaj se.


    Velika drva dugo rastu, ali začas padnu.
    Vo se vezuje za rogove, a čovek za reč.
    Voda svašta opere, osim pogana jezika.
    Vrana vrani oči ne vadi.


    Zid ruši vlaga, a čoveka briga.
    Zlatan lanac slobodu ne pruža.
    Zlato se u vatri probira, čovek u nevolji.
    Zlo brzo dođe, a polako prođe.
    Zlo ništa ne radi u pola.
    Zloba jede dušu kao rđa gvožđe.
    Zao glas i ptice nose.
    Žedan konj vode ne probira.


    Žena će samo onu tajnu sačuvati koju ne zna.
    Žena muža nosi na licu,a muž ženu na košulji.
    Žena se uzda u plač, a lupež u laž.
    Žene su da zbore, a ljudi da tvore.
    Ženu mnogo ne mazi, nego je pripazi.


  • Officer
    15. април 2015.

    Izabrane poslovice

    Ako si strpljiv u jednom momentu ljutnje, izbeći ćeš sto dana tuge.


    Brod je siguran u luci, ali to nije razlog njegovog postojanja.

    Čovek koji može pobediti druge – jak je; čovek koji pobedi sebe – svemoćan je.


    Čovek mora biti dovoljno velik da prizna svoje greške, dovoljno pametan da od njih ima koristi i dovoljno jak da ih ispravi.


    Dajte čoveku ribu; Nahranili ste ga za jedan dan. Naučite čoveka da lovi ribu; Nahranili ste ga za celi život.


    I pokvareni sat dva puta u danu pokaže tačno vreme.


    Najbolje vreme za sadjenje drveća je bilo pre 20 godina. Drugo najbolje vreme je sada.


    Nikad nećete biti sretni ako nastavite istraživati od čega se sreća sastoji. Nikad nećete živeti ako budete tražili smisao života.


    Oni koji nikada ne menjaju mišljenje, vole sebe više nego istinu.


    Osećati zahvalnost, a ne izraziti je, je isto kao i zamotati poklon, a ne pokloniti ga.


    Život se može razumeti samo unatrag. Živeti se mora, ali samo unapred




     

  • Officer
    15. април 2015.
    Turske poslovice

    Dobro vino i lepa žena – to su dva najepša otrova.


    Gde je jedna ljubav, tamo drugoj mesta nema.


    Ko se pred jednim klanja, pokazuje drugome leđa.


    Ljudi se dočekuju prema odeći, a ispraćaju prema znanju.

    Onaj koji jede punim želucem, sam sebi kopa grob vlastitim zubima.


    Ruka koja daje iznad je ruke koja prima.


    U srcu svakog čoveka skriven je lav.


    U zdrava čoveka imovina je čitava.


    Veseo čovek je kao sunce; kud god ide osvetljava.




  • Officer
    15. април 2015.
    Narodne poslovice


    Bolje je s mudrim plakati, nego sa budalom pevati.


    Čovek se pozna u tri slučaja: u jelu, u bogatstvu i u pijanstvu.


    Ko laže za tebe, lagaće i protiv tebe.


    Ko se o mleko opeče, taj i u jogurt duva.


    Lepa reč i gvozdena vrata otvara.


    Ljudi su kao satovi: pokazuju jedno vreme, a otkucavaju drugo.


    Na mladima svet ostaje.


    Ne obara se svako drvo prvim udarcem.


    Nije blago ni srebro ni zlato,već je blago što je srcu drago.


    Oni koji nikada ne menjaju mišljenje, vole sebe više nego istinu.


    Po jutru se dan poznaje.


    Prava ljubav je nema, a lažna brbljava.


    Što pijan kaže, trezan misli.


    Trenutak je dovoljan da se nekog upozna, trenutak je dovoljan da se nekog zavoli, ali ni večnost nije dovoljna da se zaboravi ono što trenutak stvori.


    U laži su kratke noge.


    Znamo što jesmo, ali ne znamo što bismo mogli biti.






  • Officer
    15. април 2015.

    Latinske poslovice

    Abnes carens
     – Ko je odsutan, ne dobija ništa.

    Abusus abusum invocat – Jedna greška povlači drugu za sobom.
    Acta, non verba – Dela, ne reči.
    Acti labores iucundi – Dovršeni su poslovi ugodni.
    Alea iacta est! – Kocka je bačena!
    Aliena mala utile exemolum – Tuđa nesreća koristan je primer.
    Aliena ne cures – Ne brini se za tuđe stvari (počisti pred svojim vratima).
    Aliud voluit, aliud dixit – Jedno je hteo, a drugo je govorio (zabluda).
    Amicus animae dimidium – Prijatelj je polovica duše.
    Ars longa, vita brevis – Umetnost je duga, život je kratak.
    Audentes deus ipse iuvat – Odvažnima pomaže Bog.
    Audaces fortuna iuvat – Hrabrima sreća pomaže.
    Audiatur et altera pars – Neka se sasluša i druga strana.
    Audi, vide, tace si vis vivere in pace – Slušaj, gledaj i ćuti – ako želiš živeti u miru.
    Aurora Musis amica – Zora je prijateljica muzama.


    Beati pauperes spiritu – Blaženi siromasi duhom.
    Bis dat, qui cito dat – Dvostruko daje ko brzo daje.
    Beneficium accipere est libertatem vendere. – Primiti uslugu znači prodati svoju slobodu.
    Bonis nocet, qui malis parcit – Dobrima škodi ko štedi zle.
    Bonus vir semper tiro. – Dobar čovek uvek je početnik.


    Capre diem, quam minimum credula postero – Iskoristi današnji dan, što manje se uzdaj u sutrašnji.
    Carum est, quod rarum est – Skupo je što je retko.
    Clara pacta, boni amici – Čist račun, duga ljubav.
    Clavus clavo extruditur – Klin se klinom izbija.
    Consultor homini tempus utilissimus – Vreme je najkorisniji savetnik čovekov.
    Cogito ergo sum. – Mislim, dakle postojim.
    Cornix cornici oculos non effodiet. – Vrana vrani oči ne kopa.
    Corruptio optimi cuiusque pessima – Kad se dobar čovek pokvari, postaje najgori.


    Deforme est de se ipso praedicare – Neukusno je govoriti o samome sebi.
    De gustibus non est disputandum – O ukusima ne treba raspravljati.
    De mortuis nil (=nihil) nisi bene. – O mrtvima samo najbolje.
    Discardio Populo Nocet – Nesloga narodu škodi.
    Dictum, factum – Rečeno, učinjeno.
    Disce parvo esse contentus – Nauči biti zadovoljan malim.
    Divide et impera. – Podieli pa vladaj!
    Divinum dare, humanum accipere – Davati je božanski, primati je ljudski.
    Dum spiro, spero. – Dok dišem, nadam se.


    Ego sum, qui sum. – Ja sam koji jesam.
    Epistula non erubescit. – Papir podnosi sve.
    Errando discimus. – Grešeći učimo.
    Errare humanum est. – Grešiti je ljudski.
    Ex iniuria ius non oritur. – Iz nepravde ne izniče pravda.
    Exeptio regulum confirmat. – Izvinjenje potvrđuje pravilo.


    Faber est suae quisque fortunae – Svako je kovač svoje sreće.
    Fama crescit eundo. – Glasina raste širenjem.
    Fama volat. – Glasina kruži.
    Fames cibi condimentum – Glad je začin hrani.
    Fas est et ab hoste doceri. – Ispravno je i od neprijatelja učiti.
    Favete linguis! – Zadržite jezik.
    Festina lente. – Požuri polako.
    Finis coronat opus. – Kraj delo krasi.
    Fata viam invenient. – Što je suđeno, pronaći će svoj put.


    Hoc facias homini, quod cupis esse tibi. – Ne čini drugome što ne želiš da se tebi čini.
    Hodie mihi, cras tibi. – Danas meni, sutra tebi.
    Homo homini lupus est. – Čovek je čoveku vuk.
    Honores mutant mores! – Časti menjaju običaje.
    Historia est magistra vitae – Istorija je učiteljica života.


    Imaperare sibi maximum imperium est – Vladati sobom najveća je vlast.
    In dubio pro reo. – U neodlučnosti , na strani optuženog.
    In vino veritas. – U vinu je istina.
    Inter arma (enim) silent leges. – Za rata (naime) zakoni ćute.
    Iuventus – ventus. – Mladost – ludost.


    Labor omnia vincit. – Rad pobeđuje sve.
    Larcima nil citius arescit – Ništa se ne osuši brže od suza.
    Lacrimis adamanta movebis – Suzama ćeš ganuti kameno srce.
    Locus regit actum – Mesto određuje postupak.
    Luat in corpore, qui non habet in aere. – Ko nema platiti u novcu, plaća telom.
    Lupus in fabula – Mi o vuku vuk na vrata.


    Manus manum lavat. – Ruka ruku mije.
    Mater certa, pater incertus est. – Majka je sigurna, ali ne i ko je otac.
    Maximum remedium irae mora est – Najbolji lek za bes je osmeh.
    Medicus curat, natura sanat. – Lečnik leči, priroda ozdravlja.
    Medio tutissimus ibis. – U sredini je najbolje.
    Memento mori. – Seti se da ćeš umreti.
    Mens sana in corpore sano. – U zdravom telu, zdrav duh.
    Mors certa, hora incerta. – Smrt je sigurna, ali njen je sat nesiguran.
    Mors ultima ratio. – Smrt je poslednja istina.


    Nemo nascitur sapiens, sed fit. – Niko se ne rodi mudar.
    Nihil illigitamus carborundum. – Ne dopusti da te poraze loši.
    Non scholae, sed vitae discimus. – Ne učimo za školu, nego za život.
    Non omnia possumus omnes. – Ne možemo svi sve.
    Nihil homine est miserius aut superbus. – Ništa nije tako bedno ni tako uzvišeno kao čovjek.


    Obsequium amicos, veritas odium parit – Ugađanje stvara prijatelje, istina mržnju.
    Occasio facit furem – Prilika čini lopova.
    Optimus orator est qui minimis verbis plurimum dicit. – Najbolji je govornik onaj, koji sa najmanje reči najviše kaže.


    Pedibus compensanda est memoria – Ko nema u glavi, ima u nogama.
    Post nubila Phoebus. – Posle oblaka dolazi sunce.


    Repetitio est mater studiorum – Ponavljanje je majka učenja.


    Sapienti sat – Pametnome dosta.
    Scientia ipsa potentia est – Znanje je samo po sebi moć
    Scio nihil scio. – Znam da ništa ne znam.
    Si vis amari, ama – Ako želis biti ljubljen, ljubi.
    Si vis pacem, para bellum – Ako želis mir, spremaj rat.
    Sors aspera monstrat amicum – Ljuta nevolja pokazuje prijatelja.


    Tace, si vis vivere in pace – Ćuti ako hoćeš živeti u miru.
    Tempora mutantur et nos mutamur in illis – Vremena se menjaju, i mi se menjamo s njima.
    Tempus fugit – Vreme leti.
    Tempus omnia revelat – Vreme sve otkriva.


    Una hirundo non facit ver – Jedna lasta ne čini proleće.
    Unos pro omnibus et omnes pro uno – Jedan za sve i svi za jednoga.
    Ut sementem feceris, ita metes – Kako poseješ, tako ćes i žeti.


    Vae soli! – Jao samome.
    Varietas delectat – Raznolikost raduje.
    Vasa vacua maxime sonant. – Prazne posude najjače zvone.
    Veni, vidi, vici – Dođoh, vidjeh, pobedih.
    Veritas amara est – Istina je gorka.
    Verus amicus est tamquam alter idem – Pravi je prijatelj kao drugo ja.
    Via media optima – Najbolji je srednji put.
    Vivere tota vita discendum est. – Čovek uči dok je živ.
    Vulpes pilum mutat, non mores. – Vuk dlaku menja, ćud nikada.


    Zelotipya oritum ex amore – Ljubomora izvire iz ljubavi.


    Ostale latinske poslovice:
    Adam, prvi čovek, izgubio je sve zbog jabuke.
    Ako hoćeš u miru živeti, slušaj, gledaj i ćuti!
    Ako je drugima dozvoljeno, tebi nije.
    Ako možeš, ne padaj u tugu, a ako ne možeš, onda je bar ne pokazuj.
    Ako se mnogi pletu, zamrsi se posao.
    Ako ukloniš svađe (među zaljubljenima), ni ljubav ne traje dugo.


    Bez muke nema nauke.
    Blago onome ko je daleko od dnevnih trzavica.
    Bogat je onaj ko toliko poseduje da ništa više ne želi.
    Bogati imaju mnogo rodbine.
    Bogatim se naziva onaj koji je svojom sudbinom zadovoljan.
    Bogatstvo drhti, siromaštvo je slobodno.
    Bogatstvo menja karakter, ali retko kad na bolje.
    Bolja je zavist nego milostinja.
    Bolje dobro ime nego veliko bogatstvo.
    Bolje je biti siromah časno nego bogat nepravedno.
    Bolje je nepravdu trpeti nego činiti.
    Biti prekoravan u nesreći teže je od same nesreće.
    Brada ne čini filozofa.
    Brak bez dece je dan bez sunca.
    Budi barem dobar, ako ne možeš biti pametan.
    Budi zadovoljan svojom sudbinom.


    Časnije je vređati nego mrzeti.
    Čast ima svoj teret.
    Časti menjaju običaje.
    Često i malen pas zaustavi vepra.
    Čim se ugleda na bogataša, siromah propada.
    Čini ljudima ono što ti je drago da oni čine tebi.
    Čovek je čoveku vuk.
    Čoveku koji najmanje želi najmanje nedostaje.
    Čoveku više vredi sreća nego pamet.
    Čuvaj da te slava ne zavede.


    Dok živiš, dolikuje ti da se nadaš.

    Dovoljno je lepa ako je dovoljno dobra.

    Dobri ljudi mrze greh iz ljubavi prema vrlini.
    Dobro je živeo ko je neopaženo živeo.
    Dobro sudi ko dobro razlikuje.
    Drugom praštaj mnogo, sebi ništa
    Dvostruko daje ko daje brzo.

    Gde je dobro, tamo sam kod kuće.
    Gde je ljubav, tu je laž, tu je prevara.
    Gde je uklonjena mržnja, tu oružje nije nimalo potrebno.
    Gora je prikrivena mržnja nego vidljiva.
    Grešiti je ljudski, ali u greškama istrajati obilježje je ludaka.
    Grešiti je svojstvo ljudi.


    Istorija je učiteljica života.
    Hrabrima pomaže sreća.


    I noću i danju siromah je svugde siguran.
    I ovca se opire kad je povređena.
    Ili te uvrredio moćniji ili slabiji; ako te uvredio slabiji, štedi njega, ako je moćniji štedi sebe.
    Iskrenost obično dovodi do propasti.
    Iskustvo je najbolji učitelj.
    Ističi se, ali ne strči!
    Istina rađa mržnju. Ko govori istinu, često se zamera drugima.
    Izuzetak potvrđuje pravilo.


    Ja mislim, dakle postojim.


    Kad je tu bogatstvo, onda i pamet mnogo vredi.
    Kad lažem i kažem da lažem, lažem li ili govorim istinu.
    Kad prođe oblak, obično se pojavljuje vedar dan.
    Kad se ugase sveće, sve su žene iste.
    Kad zlato govori, nijedan drugi govor ne pomaže.
    Kažu da treba mnogo čitati, a ne različito.
    Klevetnika od zločina samo prilika odvaja.
    Ko brzo sudi, brzo se i kaje.
    Ko prijatelju daje novac na zajam, trpi dvostruku štetu; istovremeno gubi i novac i prijatelja.
    Kod mnogih ljudi prevladavaju mržnja i zavist.
    Koga su pune čaše učinile rečitim?
    Kome navrati sreća, tamo prenoći zavist.
    Konac delo krasi.
    Konačno, ne dive se svi istim stvarima i ne vole ih. (Svako ima svoje mišljenje i svoj ukus).
    Kormilar se poznaje u oluji.


    Lako je ono što se voli.
    Lako je s tuđim biti darežljiv.
    Lakomost i škrtost su pogubne.
    Lakše je reći nego učiniti.
    Ljenja mladost stvara starog prosjaka.
    Ljenjieni uvek imaju praznike.
    Lukavost se pobeđuje lukavošću.
    Lukavstvom se valja boriti kada neko nije jak s oružjem.


    Ljubav će sve pobediti, i mi se pokorimo ljubavi. (Omnia vincet amor, et nos cedamus amori!)
    Ljubav je roditelja mnogih naslada.
    Ljubav ne traje dugo ako uklonite svađe.
    Ljubav sve pobeđuje, ali novac pobeđuje i ljubav.
    Ljubav je najbolji učitelj.
    Ljubav i kašalj se ne sakrivaju.
    Ljubav pobjeđuje sve.
    Ljubav rađa ljubav.
    Ljubav je vrlo bogata i medom i jedom.
    Ljubav je lakoverna.
    Ljubav i kašalj se ne skrivaju.
    Ljubav je nepravičan sudija koji spaja poprečno.
    Ljubi prijatelja kao samoga sebe.
    Ljudskoj naravi je svojstveno da mrziš onoga koga si uvredio.


    Mala je vrlina određene stvari prešuteti; nasuprot tome, ozbiljna je greška govoriti o čemu treba šuteti. MAYCHE KONJARNIK
    Mene veseli moje, tebe tvoje, svakog svoje.
    Mrzim i volim. pitaćeš me, možda, zašto to radim? Ne znam, osećam da je tako i to me muči.
    Mrzeću ako budem mogao; a ako ne, voleću protiv svoje volje.
    Mrzim, pa ipak ne mogu da ne želim ono što mrzim.
    Mržnja je zastareli gnev.
    Mržnju treba ograničavati, a naklonost povećavati.

    Najbolja je ona žena koja slušajući umie zapovedati.
    Najupornija je mržnja između bližnjih.


    Najviše će imati onaj ko bude najmanje želeo.
    Najviše treba tražiti ono što će valjati uvek zadržati.
    Ne budi tuđi sluga, ako možeš biti svoj gospodar.
    Ne možeš se prepirati s onim koji poriče osnove istine.
    Ne slažu se dobro niti borave na istom mestu dostojanstvo i ljubav.
    Ne ume da vlada ko se suviše boji mržnje.
    Neće grom u koprive.
    Neka jezik ne trči ispred pameti.
    Neka me mrze, samo neka me se boje.
    Neka me mrze, samo neka odobre moje odluke.
    Neka svako nađe ono što želi, (jel) svima se isto ne mili: ovaj skuplja trnje, a onaj bere ruže.
    Neki razlog uviek postoji.
    Neko vreme sam bio bogat, ali me tri stvari učiniše siromašnim: kocka, vino i žene.
    Nema za čoveka nikakve veće kazne od nesreće.
    Nemoj misliti da si dobar samo ako si najbolji među najlošijima.
    Nesreća obično otkrije ćud, a sreća je skriva.
    Nije krivo vino nego onaj koji pije.
    Nije sramota učiti nego ne znati.
    Nijedan od smrtnika nije u svemu sretan.
    Nijedna nesreća ne dolazi sama.
    Nijedna se ljubav ne može dugo kriti.
    Niko ne ljubi protiv svoje volje niti prisiljen.
    Niko ne treba drugog mržnjom progoniti.
    Niko ne voli onoga koji uvek viče ‘daj mi’.
    Niko nije obavezan da čini ono što je iznad njegovih snaga.
    Niko se ne sme optuživati, osim pred Bogom.
    Nikome ne dođe velika slava bez velikog truda.
    Nikome nije čitav život bez neprilike.
    Ništa tako ne nalikuje ludaku kao pijanac.
    Nit je bogat onaj kome nešto treba, nit siromašan onaj kome ne treba.
    Nit jedan put nije nepristupačan vrlini.
    Nit jedna velika nepogoda ne traje dugo: koliko oluja ima više snage, toliko je vremenski kraća.
    Novac je duša za bedne.
    Novac ruši i gradi, čini sve što hoće. I pravog i pravdu s razlogom ubija.


    O svakome mislimo da je dobar dok ne iskusimo suprotno.
    O ukusima i bojama ne valja se prepirati.
    Od ludog jezika dolaze mnoge nevolje.
    Onaj o kome svi govore dobro, vrlo je bogat.
    Ono što je visoko propada zbog mržnje, a malo se može podići (samo) sa ljubavlju.
    Onoga ko se obogatio za godinu dana trebalo je obesiti pre dvanaest meseci.
    Orah, magarac i žena povezani su sličnim zakonom. To troje ne čini ništa dobro ako izostanu batine.
    Oružje pobeđuje ljudske zakone.
    Ostani nepoznat.
    Osveta je uvek uživanje sitne i slabe duše.
    Ovo je uobičajeno: žalost prati radost.
    Ovo je zakon za sve: moćnijem popusti.


    Pazi kome veruješ.
    Ploviti se mora
    Po jednom upoznaj sve.
    Počinitelja krivičnog dela iz ljubavi treba po pravilu blaže kazniti.
    Ponekad se nepravde bolje uklanjaju lepom rečju, nego što se izravnavaju upornošću uzajamne mržnje.
    Ponekad zagrmi iz vedra neba.
    Polovinu dela ima ko počne.
    Popuštaj i otići ćeš kao pobednik.
    Posle kiše uvek dolazi sunce.
    Pošteno živeti, drugoga ne povrediti, a svakome dati ono što mu pripada, osnovna su načela prava.
    Prijatelj je najbolja imovina u životu.
    Prijatelja kori kad ste sami, hvali ga javno.
    Prijateljstvo sklopljeno uz čašicu većinom je stakleno.
    Protiv sretnog jedva i Bog ima snage.
    Prava se veličina pokaže u nevolji.
    Pravedan u nevoljama nije prezren, već naprotiv hvaljen.
    Pred dobrim sucem više vrede dokazi nego svedoci.
    Pre nego optužiš drugoga pogledaj svoj život.
    Prstom obuzdaj usta.


    Računati na nesreću i zlu sudbinu čoveka, nije u skladu ni sa građanskim, ni sa prirodnim pravom.
    Rasuđivanja zaljubljenih su slepa.
    Različiti ljudi različito misle.
    Retka je pojava da je neko star i sretan.
    Ruka ruku mije.


    S vremenom postajemo pametniji.
    Siromaštvo je podnošljivo  ako uz njega nema sramote.
    Sklonost vidi i malo, a mržnja ne vidi sasvim ništa.
    Slava daje snagu.
    Slobodnom čoveku ne dolikuje da služi neprijatelju.
    Sramotno je uvek uzimati, a ništa ne davati.
    Sreća je uvek podložna nevoljama (zloj sudbini).
    Sretan je onaj, koji ne drugima, već sebi izgleda (da je sretan).
    Sretan je onaj koga tuđe opasnosti čine obazrivim.
    Sreća nesretnika (sastoji se) u tome što je on nedužan.
    Sretan je onaj koji je mogao da sazna uzroke stvari.
    Sretnom čoveku niko ništa ne može.
    Stvarno je sretan onaj koji zna da ima dovoljno.
    Sreća brže umire nego što nastaje.
    Sretan je onaj što može izbeći opasnosti, ali je daleko sretniji onaj ko je izbegao skandale.
    Sreća iz malih uzroka velike promene stvara.
    Sreća mnogima daje previše, a nikome dosta.
    Sreća je slepa.
    Sreća se okreće. Kolo sreće se okreće.
    Sreća pomaže smelima.
    Sreću ćeš brže naći nego je zadržati.
    Sretniji je onaj koji više daje nego prima.
    Svako je kovač svoje sreće.
    Svako najmanje poznaje sebe.
    Sve je dobro što se dobro svrši.


    Što je prirodno, nije sramno.
    Što ne možeš promeniti, podnosi onakvo kakvo je. (Mutare Quod non possis, ut natum est, feras)


    Teško je brzo zaboraviti dugu ljubav.
    Teško je samog sebe upoznati.
    Treba izbegavati mržnju, zavist, nadmetanje.
     Ko rano rani,dve sreće grabi.


    U čitavom svetu vlada kralj – novac.
    U jednoj ruci nosi kamen, drugom pokazuj hleb.
    U vinu je istina. ( In vino veritas )
    U vodi je lako potonuti, još lakše u vinu.
    U spoljašnjim dobrima nema sreće.
    U nesreći nemoj klonuti duhom.
    U nevolji su ljudske duše slabe.
    U nevoljama jača vrlina.
    U nevoljama se pokaže vernost svakog prijatelja.
    U nesreći obično se događa da jedan na drugoga prebacuju krivicu.
    U nesreći se pokaže ko je čovek.
    U potrebnim stvarima jedinstvo, u neizvesnim sloboda, u svemu ljubav.
    U svakoj nevolji koji donese sudbima, najteži je oblik nesreće okolnost da je (čovek nekada) bio sretan.
    Uči, ali od učenih, a neuke samo podučavaj.
    Ugled je najveći ukras starosti.


    Velike ideje traže velike mučenike.
    Veseli ludaka, ko zna mnogo obećavati.
    Veselog mrze tužni, a tužnog šaljivi.
    Vino nema ključa.
    Vino piju ljudi – a ostale životinje vodu.
    Više je ljudi umrlo od pića nego od mača.
    Više vredi promišljeno raditi, nego razborito misliti.
    Vladati na sobom najveća je vlast.
    Vrana vrani oči ne vadi.
    Vreme života uz bezbrojne nevolje prolazi.
    Vuk dlaku menja, ali ćud nikada.
    Vuk u priči. (slično Mi o vuku, vuk na vrata.)


    Zaljubljeni – zaluđeni.
    Zaljubljeni misli da se uvek događa ono čega se boji.
    Zakletva zaljubljenog nije kažnjiva.
    Zatvori usta, otvori oči.
    Zli ljudi mrze greh is straha od kazne.
    Zlo samo od sebe dolazi.
    Zloupotreba nije upotreba, nego pokvarenost.


    Živi kako možeš, kad ne možeš onako kako hoćeš.




  • Officer
    15. април 2015.
    Ljubavne poslovice



    Ako nekoga voliš, voli ga polako, sve što ide brzo, ide naopako. Ljubav koja brzo plane, brzo se i gasi, ljubav koja tiho teče večno život krasi.


    Da bismo nekoga dolično voleli, treba ga tako voleti kao da će sutra umrieti!
    Dok god nekoga ljubimo zbog njegovih vrlina to nije ništa ozbiljno. Ali kada ga počnemo ljubiti i zbog njegovih mana, onda je to ljubav.


    Ljubav odoleva vremenu koje sve otima, nikada nije zaista ljubio onaj koji misli da je ljubav prolazna.


    Možda je bolje da upoznaš puno pogrešnih ljudi prije nego što upoznaš pravog, jer kad ga upoznaš, na tome ćeš biti zahvalna.


    Najgori način da ti netko nedostaje je da sedi pored tebe; a znaš da ga nikad nećes imati.
    Nemoj se srditi što ružin grm nosi trnje, nego se raduj što trnov grm nosi ruže.
    Nije dovoljno ljubav posaditi, treba je i zalivati.


    Previše ljudi traži pravu osobu, umesto da sami pokušaju biti prava osoba.


    Uzdah lepe devojke čuje se dalje nego rika lavova.


    Voleti se, to ne znači gledati se međusobno, već udruženo gledati u istom smeru.
    Vratit se staroj ljubavi isto je što i čitati knjigu koju si već pročitao – radnja je zanimljiva, ali joj već unapried znaš kraj.


    Za ljubav se zaista isplati boriti, isplati se biti hrabar, isplati se reskirati. Problem je u tome što ako uopšte ne rizikujete, rizikujete puno više.

  • Officer
    15. април 2015.
    Kineske poslovice


    Ako si strpljiv u jednom momentu ljutnje, izbeći ćeš sto dana tuge.
    Ako želiš prestati piti, posmatraj pijanca dok si trezan.


    Bolje je upaliti sveću nego proklinjati tamu.
    Budite pažljivi kada nešto zaželite. Možda se ostvari.


    Čista savest ne boji se kucanja noću.
    Čovek je sretan onoliko koliko je sposoban usrećiti druge.
    Čovek koji može pobediti druge – jak je; čovek koji pobedi sebe – svemoćan je.
    Čujem i zaboravljam, vidim i pamtim. Radim i razumem.


    Deca su ogledalo roditelja.
    Dečiji život je poput komada papira na koji svako ostavlja belešku.
    Dajte čoveku ribu; Nahranili ste ga za jedan dan. Naučite čoveka da lovi ribu; Nahranili ste ga za celi život.


    I lepi cvetovi lepi su tek neko vreme.


    Jedan razgovor sa mudrim čovekom vredi više od meseci učenja iz knjige.


    Kad bogataš postane siromah, on postane učitelj.
    Kad i hiljadu ljudi veruje u glupu stvar, ona idalje ostaje glupa.
    Kad ih jednom izgovorite, ni najbrži konj više ne može dostići vaše reči.
    Kad nam se sreća smeši sretnemo prijatelje; kad nam okrene leđa sretnemo lepu ženu.
    Kad se muškarci sastanu – oni jedan drugog slušaju, kad se žene sastanu one jedna drugu gledaju.
    Ko ima mnogo novaca, a nema dece nije bogat, ko ima mnogo djece a nema novaca nije siromah.
    Ko ima novaca ima i prijatelja.
    Ko ima silu uzima silom, ko nema silu uzima pameću.
    Ko traži istinu mora je znati podneti.


    Misao je slična kopanju bunara: voda je najpre mutna, ali se polako razbistri.
    Mladost predlaže, starost odlaže, sredina izvršava.
    Mudar čovek sam donosi odluke; budala prihvaća javno mnijenje.


    Najbolje vreme za sadjenje drveća je bilo pre 20 godina. Drugo najbolje vreme je sada.
    Ne budite lenji jer je lenjivost najveći neprijatelj kreposti.
    Ne obara se svako drvo prvim udarcem.
    Ne zavodi čoveka samo lepota tela, isto tako može ga zavesti i lepota duha.
    Nekoliko čaša vina sklope stotinu poslova.
    Novac ponekad uklanja neprilike, ali ih i stvara.


    Onaj koji pita ispadne budala pet minuta, ali onaj koji ne pita ostane budala celi život.


    Prvi znak pametnog čoveka je da jednim pogledom shvati s kim ima posla.
    Put od hiljadu milja počinje jednim korakom.
    Put u pakao popločen je dobrim namerama.


    Rana koju ti zada prijatelj nikad ne zaceli.


    Starost i siromaštvo, jedna od ove dve nevolje je dovoljna.
    Strpljenja. Vremenom od trave postane mleko.
    Strpljivo izdrži mali gubitak i bićeš pošteđen velikoga.
    Svi su cvetovi budućnosti u semenu sadašnjosti.


    Tek kada dođe hladno godišnje doba znamo da su bor i čempres zimzeleni.


    U glavi pijanog čoveka vrti se nakom 2-3 čaše. U glavi taštog čoveka vrti se več nakon prve pohvale.
    U trenutku uspeha ne zaboravljaj svoje neuspehe.
    Učitelji otvaraju vrata, ali vi morate ući sami.


    Velika sreća dolazi s neba; mala sreća dolazi od čoveka.
    Vino ne opije čoveka, nego se čovjek opije sam.
    Više vrijedi poznavati odlike svoga neprijatelja nego svoje greške.


    Znanje je blago koje svog vlasnika svugde prati.


    Život je samo most. Ne gradi kuću na mostu.



  • Officer
    15. април 2015.

    Francuske poslovice

    Ako pokušate razumno razmišljati o ljubavi, izgubit ćete razum.
    Ako ne možeš gristi ne pokazuj zube.
    Ako želiš biti sretan, moraš živeti skriveno.


    Bog nas često posećuje, ali mi većinom nismo kod kuće.
    Bogat čovek devojci nikad nije star.
    Bogatstvo se stiče znojem, poseduje strahom, a napušta tugom.
    Brak je lutrija u koju muškarci ulažu svoju slobodu a žene svoju sreću


    Čuda se događaju samo onima koji u njih veruju.


    Dan bez vina, dan bez sunca.


    Kada se lepa žena smeje, džep plače.
    Kako to da imamo toliko inteligentne dece, a toliko glupih ljudi?!
    Ko je gospodar svoje žeđi, gospodar je svog zdravlja.
    Koliko vredi čovek – toliko vredi zemlja.


    Ljubav čini da prolazi vreme, vreme čini da prolazi ljubav.
    Ljubav je jedina bolest od koje ne želimo ozdraviti!
    Ljubav je poput rata, počneš kada hoćeš, a napuštaš kada moraš.
    Ljubav retko kad umire od nagle smrti.


    Niko nije toliko širokogrud kao oni što nemaju šta da daju.
    Novac je krupna stvar koja ljude čini sitnim.


    Malo treba da se skupi veliko bogatstvo, ali mnogo da se skupi malo.
    Misli što hoćeš, govori što moraš.
    Mladost živi od nade, starost od uspomena.


    O čoveku treba suditi po njegovim pitanjima, a ne po njegovim odgovorima.
    Onome koji ume da čeka, s vremenom sve dolazi.


    Prijateljstvo je ljubav bez krila.
    Prošlost je najbolji prorok budućnosti.


    Samo žene i lekari znaju koliko je laž potrebna ljudima.
    Stare ljubavi i stare klade upale se u svako doba.


    Trojica mogu zadržati jednu tajnu, ukoliko su dvojica od njih mrtva.


    U iskrenoj ljubavi duša ljubi telo.
    Umreti od ljubavi znači preterati u njoj.


    Žena voli kad može, muškarac kad hoće!




  • Officer
    15. април 2015.

    Hrvatske poslovice


    Ako si krojio sad si dokrojio.
    Ako je gol, ostaje ipak sokol.
    Ako kuda izgori, dug na odžak tvori.
    Ako je med i sladak, ne valja prste ugrizati.
    Ako je moguće – živi sa svima u slozi i ljubavi. Ne živi s nikim u svađi.


    Batina ima dva kraja.
    Batina je iz raja izašla.
    Besposlen pop i jaride krsti.
    Bez muke nema nauke.
    Bog je prvo sebi bradu stvorio.
    Bolje grob, nego rob.
    Bolje ikad nego nikad.
    Bolje spriječiti, nego liječiti.
    Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani.
    Blago onom koji ima prijatelje, teško onome koji ih treba.
    Bolje je prijatelje čuvati nego stvarati.
    Bolja je istina koja škodi, nego laž koja godi.
    Baci dobro niz vodu, naći ćeš ga uz vodu.
    Baba babi grebla lan, da joj prođe dan.
    Bez alata nema zanata.
    Bez narodne slobode, kao riba bez vode.
    Biber je zrno maleno, al se pred gospodu meće.
    Bio u Rimu, a nije Pape vidio.
    Bolje je pošteno umrijeti, nego sramotno živjeti.
    Bolje je zdravom u sirotinji, nego li bogatom u bolesti.
    Brat bratu, a Bog svima.
    Blago ruci, koja je vrijedna.
    Bolje vide dva oka, nego jedno.
    Bez zdravlja nema bogatstva.


    Čovjek je čovjeku vuk.
    Čovjek snuje, Bog određuje.
    Čime se pametan stidi, time se budala ponosi.


    Daleko od očiju, daleko od srca.
    Djeca dobiju udarce, ali su ih njihovi roditelji zaslužili.
    Dva loša obale Miloša.
    Djeca siju prosu, al’ ne nose k nosu.
    Devete pedi omelo, a desete izgertalo.
    Docekat de maca, na potoku, vrabca.
    Dobra gosta i dan dosta.
    Dojdoše divji, pa izteraše pitome.
    Dok se covjek sam ne osramoti, ne može ga nitko osramotiti.
    Danas covjek, sjutra crna zemlja.
    Dok smo, neka smo, kad umremo, da se spominjemo.
    Dobrota je najvede blago
    Domadi je dim jasniji od tudega plamena
    Drug drugu ogledalo.
    Dok je covjek zdrav i voda mu je slatka.
    Dojt de sunce i pred naša vrata.


    Faljene jagode netrebaju sepeta.
    Frižak kao doljni žervanj.


    Gdje ima dima ima i vatre.
    Gdje ima smijeha bude i placa
    Gdje je stida, tu je i poštenja
    Gdje ima ljubavi, nijedno zlo ne šteti.
    Gdje nema ljubavi, nijedno dobro ne koristi.
    Gdje koga svrbi, ondje se i oceše
    Grijeh ne ulazi na usta, nego izlazi.
    Gdje brat bratu ruku pruži, ondi rod netuži
    Gde su same strasti, ništ’ nemore hrasti
    Gleda ko tele u nova vrata.
    Gdje se stariji ne slušaju tu nema Božjeg blagoslova
    Grjehota i sramota najbliže su susjede, cuvaj se prve, pa se ne boj druge
    Gospodski je obedati, a paurski deržati


    Herdja se za zlato neprima.
    Herdjavoj ptici i perje smeta.
    Hoda kao pas bez gose.
    Hode kao rakova vojska.
    Hodi kao muha bez glave.


    I nad popom ima popadija.
    Ispeci pa reci.
    Iver ne pada daleko od klade.
    I čorava kokoš, zrno nade!
    I Boga bi privario da more.
    Imaš neznaš,izgubiš poznaš.
    I palikudi de kuda izgorjeti.
    Imam djecu, imam svoja krila.
    I brojene ovce kurjak kolje, a kamo li nebrojene.
    Ide ko pčela na brus.
    Igra medo u komšiluku, dojt de i na naša vrata!
    I mi smo kolo vodili i barjak nosili!
    I moja bi majka znala pitu pedi!
    Istinu traži, pravicu važi
    Išla bi baba u Rim da imade s cim
    Izbirac je slab pogadac
    Iz oka iz boka.


    Jabuka ne pada daleko od stabla.
    Jedna lasta ne cini proljede
    Jutro je pametnije od veceri
    Jedna šugava ovca,sve stado ošugavi
    Jezik nema kosti ali može bosti
    Jedan je poturica gorji, nego sto Turakah.
    Jedna šteta, sto grehah.
    Jadan je onaj, koji nema dijela od Boga.
    Jedno drobi drugo kuša.


    Kapa glavu pokriva, cipela je cuva!
    Kad celjad nije bijesna, ni kuda nije tijesna
    Kad macka ode, miševi kolo vode
    Kad na vrbi rodi grožde
    Kakav otac, takav sin.
    Kak pri jelu, tak pri djelu.
    Kako došlo, tako prošlo
    Krv nije voda.
    Kud svi Turci tu i doravi Mujo.
    Ko vina vecera, vode ruca
    Ko s davlom tikve sadi o glavu mu se razbijaju
    Ko liti laduje, zimi gladuje.
    Ko je dužan i na Božid je tužan.
    Kalandora vodna, godina rodna.
    Ko muci dva uci
    Ko de kome, ako ne svoj svome.
    Kleveta je rana koja uvijek ostavlja brazgotinu.
    Knjigama mrtvih uvijek uce žive
    Ko sije vjetar, žanje oluju
    Kako radiš tako deš i završit
    Krije se ko zmija noge.
    Komu nije za slogu, taj je proti Bogu.
    Kad mator pas laje, treba gledat šta je
    Kad psa ubiješ, zavudi ga i za plot
    Kad vol barice, na glavu si sam zemlju baca.
    Kad vile dojdu k ocima, Il’ vile pud, il’ oci skocit
    Kakvi gost onaka cast
    Kako tko drobi, onako de i kušat.
    Kakvi sam da sam, težko onom ciji sam
    Kersti vuka, a vuk u goru.
    Kertina izpod zemlje hodi, pak joj že opet trag nahodi
    Kesi zube ko lisica na šipak
    Ko pokraj pseta legne naplazi se buhah.
    Ko se ovcom ucini kurjaci ga pojedu.
    Ko rukama med meša, onaj prste oblizuje
    Ko svašto za zlo prima, on za družtvo nije
    Ko za tudjora vunom pojde, sam ostrižen kudi dojde
    Koga Bog cuva, onog top negruva
    Koji istinu gudi, s gudalom ga po perstih biju.
    Koji me je lani bio, ni danas mi nije mio.
    Koji neljubi svoga brata, onog tudja biju vrata.
    Koji svojoj kapi dobra nemisli, kako de drugom dobar biti
    Koji tudje kraste vredja, svoje povredjuje.
    Koji uzme ženu rad blaga, nameri se na vraga.
    Kola nemazana škripe
    Koliko ljudih, toliko dudih
    Komu nije svetovati, onom nije ni pomodi
    Kad Bog daje, ne pita, ciji si sin
    Kovac zato klešte ima, da ruke neopece
    Kud de iver od panja?
    Kud djavo nemože , tamo babu šalje
    Kud puklo da puklo.
    Kuga nije u Sremu, neg u našem tremu
    Kume, neuzdaj se u me, nego u se i u svoje kljuse.
    Kurjaku u tor put pokazivati.
    Ko uci, znade. Ko krade, imade.


    Lonac ide na vodu dok se ne razbije.
    Lakome su oci pri pogaci.
    Lanjskog se snega nije bojati.
    Lasno je delava ošišat
    Lasno je u džepu caru figu pružat
    Lisica je lukava, al’ joj se ipak kože prodaju
    Lovac da uvijek ulovi, zvao bi se nosac
    Lukavi je prijatelj gorji od neprijatelja.
    Lijepo je doneke, dobro dovijeke.
    Lijen covjek gotova svoja nesreda .
    Ljubav je puna jeda i meda.


    Mi o vuku, a vuk na vrata.
    Motati se kao macka oko vrude kaše
    Majka kčerku kara snasi prigovara
    Malen loncid friško pokipi
    Mari Mara za pudara, kad se grozdja nazobala.
    Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba.
    Mlad može, a star mora.
    Mucno se je kadiom nazvati.
    Mila majcice, bijela crkvice!
    Mekano je krilo materino.
    Majka rodila, majka lijecila.
    Majka bila, majka mila.
    Majka: puna su, usta.
    Mrav i pcela uce, kako se tece.
    Mudroj glavi jedno oko dosta.


    Narod bez bajke, dijete bez majke.
    Na muci se poznaju junaci.
    Nadi iglu u plastu sijena
    Navika je dobar sluga, ali loš gospodar
    Ne laje pas zbog sela.
    Ne maljaj vraga na zid.
    Ne možeš imati i ovce i novce
    Ne kupuj macka u vredi
    Ne stavljaj sva jaja u jednu košaru
    Ne trci pred rudo
    Nede grom u koprive
    Nema kruha bez motike.
    Nesreda nikad ne dolazi sama.
    Ne traži kruh nad pogacom
    Ni luk jeo, ni luk mirisao.
    Nije zlato sve što sja
    Nikad ne reci nikad.
    Novac kvari ljude.
    Novac se na novac lijepi.
    Ne bleji ovan za janjetom.
    Ne boj se duke koji laje, nego onoga koji reži.
    Ne treba raditi kao ostali, nego kao oni koji rade ispravno.
    Niko nije siromašan da se ne bi obogatio nekom vrlinom
    Ni mrava ne bi zgazio.
    Nije se rodio ko bi svakom ugodio.
    Nagraiso, kao djavo na veliki petak.
    Na jedanput se nesazidje grad.
    Na kurjaka vika, a lisica živad kolje
    Na psu rana, na psu i zarasla.
    Napali, kao na belu vranu.
    Našla šljuka perdavca
    Na onu se vodku nebacaj, s koje samo vode pada
    Nebudi svačija metla.
    Necerkni magarce dok trava nenikne.
    Nema žita bez kukolja.
    Nema zanata bez alata.
    Nek se znade cija je kuda masna.
    Nema jila, bez dila.
    Nemoj biti ljuta da nebudeš žuta, vede budi dobra da ne budeš modra.
    Nezazvanom gosti mesto za vrati.
    Nepusti kusonje na valov.
    Nema otcevine bez kercevine.
    Ni Bogu kolača, ni caru araca.
    Nije leta bez Gjurgjeva dana, niti brata dok nerodi majka.
    Nije plemena bez slavna imena.
    Nije se još rodio, koji bi svakom ugodio
    Nit budi med , da te jedu, nit jed da te predu.
    Nit gudi, nit gudila traži.
    Nije svaki dan Božič.
    Nit mi je rod nit pomozi bog.
    Ni u tikvi suda, ni u svakom druga.
    Nova metla dobro mete.
    Nema čovjeka od koga ne bismo mogli nešto nauciti.
    Ne čini sve što možeš činiti, nego samo što je pravo, pak se nedeš pokajati.
    Ne rugaj se onomu, koga valja požaliti.
    Ne niči gdje te ne siju .
    Ništa se sa zdravljem pomiješalo nije.
    Nije nikakva majstorija medu dobrima dobar biti.
    Naš zavicaj, naš obicaj.
    Ne stani siroti na skut, ne deš sebi na sredu.
    Ni krvniku, Bože, ne daj.
    Ništa se s obrazom nije izmiješalo.
    Novo sito i na klinu visi.


    O mrtvima samo najbolje.
    Odijelo ne čini covjeka.
    Odijelo ne čini covjeka, ali zato čini gospodina
    Od rakije kuda poskakuje, a od vina kuda, nije mirna.
    Od inata ni gorjeg zanata.
    Običaji od starine štit su jaki domovine
    Od budale stoji niže, koji tud ju kudu diže
    Od dutenja glava neboli
    Od jalove krave mleko tražiti.
    Od kud se je nadat da sunce grije, odonud led bije.
    Od magarca nestvori konja.
    Od pruta biva hrast.
    Od sve kradje na Božid ni mesa.
    Oj nevero nigde te nebilo!
    Od čovjeka se ništa nije otelo.
    Okolo kere, pa na mala vrata!
    Od Boga sve dobro pocinje.
    Od recena do stvorena kao od lista do korijena.
    Oblači toplo, jedi malo, s mjerom pij, ako hočeš dugo da živiš.


    Papir trpi sve.
    Pas koji laje, ne grize.
    Po jutru se dan poznaje.
    Počlisti prvo pred svojim vratima
    Pomozi si sam, pa de ti i Bog pomodi
    Pomozi sirotu na svoju sramotu.
    Poslije kiše dolazi sunce.
    Poslije kiše ne treba kabanica.
    Pošalji lopova da uhvati lopova.
    Prodati rog pod svijedu.
    Prvo skoči pa reci: “hop”!
    Poklonjenom se konju ne gleda u zube.
    Prije nego nešto upoznaš, nemoj ni hvaliti ni kuditi
    Pala muha na medveda.
    Pas spade s bervi , da je bervi lašnje.
    Pobledio ko slepacka tikvica.
    Podaj rukama , traži nogama.
    Pokraj suhog derveta i sirovo izgori.
    Posle boja s kopljem u ternje.
    Posvirat, pa i za pojas zatad
    Prag je kudni najveda planina.
    Prazne se puške i dva boje
    Prije zore nema sunca.
    Pusti macu pod policu, ona de i na policu
    Pruži, dohvatit deš
    Postrada s nerada.
    Poštenje življenje, bez poštenja bez života.
    Pošteno ime ne gine;poštenjak vjekovnjak.
    Prokleta njiva, na kojoj klas ne ostaje.
    Ptica izvan jata lasno pogine.
    Poštuj brata starijega, i tebe če tvoji mladi
    Posluh je otac krepostima, a neposluh svim zločinima.
    Pokornu glavu sablja ne siječe.
    Pusti koku u jarak ova de i na slog.


    Ruka ruku mije.
    Ruke možeš oprat, obraz nikako.
    Rad i stisnut i izpustit.
    Rani sirotu na svoju sramotu.
    Ražanj se pravi, a zec u šumi
    Razumije se kao magarac u kantar.
    Rugao se lonac kotlu.
    Radiši Bog pomaže.
    Radi, kao da dež sto godina živjeti, a moli se Bogu, kao da deš sjutra umrijeti.
    Ruka ruku pere, a obraz obedve.


    Sit gladnom ne vjeruje.
    Slika govori više nego tisudu rijeci.
    Svakog gosta tri dana dosta.
    Sve je dobro što se dobro svrši
    Sve se vrada, sve se plada.
    Sve što je dobro kratko traje.
    Svi putovi vode u Rim.
    Svjetlo je uvijek na kraju tunela.
    Strpljen – spašen
    Srida te gleda, nesrida ti ne da!
    Stoji mu ko magaretu sedlo.
    Sad su jaja starija nego kokoši
    Sila Boga nemoli.
    Sloga od Boga, nesloga od zloga.
    Slogom rastu male stvari, a nesloga sve pokvari.
    Sloga jači, nesklad tlači.
    Sperdala se sova senici, a svoju glavu u sušanj turila.
    Skerban spravlja sede vlasi, pokojom se ludjak pase.
    Svaka baka pod svoj koto puše.
    Svaka je kvocka na svom gnjezdu jaka.
    Svaka ptica svomu jatu ide.
    Svagdje je dobro al’ kod kude najbolje.
    Svaka krava svoje tele liže.
    Svaka sila za vremena.
    Svoja kuda, svoja volja, za svakog je ponajbolja.
    Svud je podi, al’ je kudi dodi
    S konja na magarca.
    Svakomu je Bog hrane ostavio.
    S milim Bogom sve se može.
    Svi smo u Božjoj ruci.
    Svija muka kude ne obara, tuda muka gotovo rasulo.
    Sve podaj, a covještva ne daj.
    Sve za obraz, obraza ni za što.
    Sirotinjska suza lemeš probija
    Svoj svojega nad jamu vodi, ali opet ne de u jamu da ga turi
    Skladna brada nove dvore grade, a neskladna i stare razgraduju
    Saka hiža ima križa, a negdo celu cirkvu
    Svakomu svoja majka mila.
    Šilo za ognjilo.


    Što bi gori sad je doli, a što bi doli sad je gori.
    Što možeš danas, ne ostavljaj za sutra.
    Što se babi htilo, to se babi snilo.
    Što više, to bolje.
    Što trijezan misli, pijan govori.
    Što više žrtvuješ svoje ja, to je tvoja ljubav jaca i istinitija.
    Što je pravo i Bogu je drago.
    Što bi valjalo da volovi ricu, to jarmovi škripe.
    Štogod ljubav, sloga stvori, to se nikad nerazori.
    Što je dikla navikla, ko neva je obikla.
    Što je sada naopako, bit de nig’da sve jednako.
    Što je pravo i Bogu je drago.
    Što hasni otcu otcem biti, ako majka sve prebiti.
    Što tko miluje, ono mu je i drago.
    Štogod nosiš prti, a što jedeš drobi.
    Što kuc, to muc.


    Teško žabu u vodu natjerati.
    Tiha voda brege dere.
    Tko kupuje što mu ne treba, prodavat de što mu treba.
    Tko ne riskira, ne profitira.
    Tko pita, ne skita.
    Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada.
    Tko prvi, njegova djevojka.
    Tko rano rani, dvije srede grabi.
    Tko se zadnji smije, najslade se smije.
    Tko umije, njemu dvije.
    Tresla se brda, rodio se miš.
    Tko se dima ne nadimi, taj se vatre ne nagrije.
    Tko dobro cini bolje doceka.
    Težko toru, oko koga psi nelaju.
    Težko svakom bez svojega.
    Terajud lisice iztera kurjaka.
    Tko de svem svetu pogacu namesit?
    Tko mnogo patio dosta je zapamtio.
    Tko na mesec laje, izpast de mu zubi.
    Tko nederži brata za brata, on de tudjina za gospodara.
    Tko nije zafalan na orahu nije ni na tovaru.
    Tko nije za sebe, nije ni za drugog.
    Tko se smije u petak, place u nedelju.
    Tko svoje odbacuje, nije ni tudeg vrijedan.
    Tko proti vetru pljuje, popljuvat de se.
    Tko zna bolje široko mu polje.
    Traži kruva, nad pogacom.
    Tude ne diraj, a svoje cuvaj.
    Tko svoga sluša, teško njemu, a tko nikoga ne sluša, još teže mu.
    Tko se sa zlijem druži, on se vazda tuži.
    Tko je dobar junak? Dosta ljudi: dobar junak.
    Teško drugu bez druga, a slavuju bez luga.
    Teško svuda svomu bez svojega.
    Tko se tudemu zlu veseli, neka se svomu nada.
    Teško tome, tko sve svoje uživa.
    Tko dobro cini, ne de se dovijeka kajati.
    Tko ništa ne cini, zlo cini.
    Tko radi, izradi;koji se muci, taj i izmuci.
    Tko se hvali, sam se kvari, tko se tuži, sam se ruži.
    Tko Bogu služi, ima dobra gospodara.
    Teško onom, tko se sam savjetuje.
    Tajnu cuvaj za se, najbolje je.
    Tri žene jedna guska, citav vašar.


    U laži su kratke noge.
    U nevolji se poznaje prijatelj.
    U postolareve žene poderane su cipele.
    U strahu su velike oči.
    Umiljato janje dvije majke siše.
    Uzdaj se u se i u svoje kljuse.
    U zdravom tijelu zdrav duh.
    U sita oca poprdljiva dica.
    U cigajnke cera obraz, al’ je puna torba.
    Udala se moma, da je nije doma.
    Udri zlo da je gorje.
    U kakvo se kolo dojde, onako se mora igrat.
    U tudoj je ruci uvijek veči komad
    U velikoj vodi hvata se velika riba.
    U Boga su pune ruke.
    U ratara crne ruke, a bijela pogaca.
    U tudemu nije nigda svoga.
    U mladega pogovora nema.
    Vrijeme je novac.
    Vuk dlaku mijenja, ali duh nikada.
    Više se ljudi udavilo u caši nego u moru.
    Veselo scrce i kudelju prede.
    Vidla baba muhu na tornu, a torna ne vidla.
    Vidla žaba gde se konji kuju, digla nogu da i nju podkuju.
    Vrana vrani nede oci izgrebsti.
    Vrag bi i glavu skinuo, al’ Bog ni vlasi neda.
    Vrijeme rani, al’ i ljedi.
    Više ociju više vidi, više ruku više uradi.
    Vo se veže za rogove, a covjek za jezik.
    Vjeran je drug najbolji brat.
    Više je ljudi pomrlo od jela i od pida, nego od gladi i od žedi.
    Više vrijede dva prsta obraza, nego citav svijet.
    Vuci po poruci mesa nejedu.


    Zato što si bez tudih mana, ne misli da si bez mana.
    Zabrinuo se kao da su mu lade potonule.
    Zaklao se bez noža.
    Zapleo se kao pile u kucine.
    Zaklela se zemlja raju, da se svake tajne znaju.
    Zapovjedih psu, a pas repu, rep dlaki, a dlaka zaplaka.
    Zrno do zrna pogaca, kamen do kamena palača.
    Zlato se u vatri kuša, a covjek u nesredi.
    Za ono malo zemlje vade jedni drugima oci, a bit de nam je svima danas sutra puna usta.
    Zbog sirota sunce grije.
    Zvonit neznam a prestati nesmijem.


    Željezo se kuje dok je vruče.
    Žuri polako.
    Žalost i tuga, otrovna kuga.
    Žalostno pseto ko se za rep dade falat.
    Žedna preko vode prevesti.
    Žensko je ljeto po Petrovu.


     

  • Officer
    15. април 2015.
    Bosanske poslovice

    Ako neće Muhamed brdu, hoće brdo Muhamedu.


    Bolje ikad nego nikad!
    Bez muke nema nauke.
    Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani.


    Čak i na istom jastuku muž i žena različito sanjaju.


    Da je pamet do kadije, k’o od kadije, ne bi kadija ni treb’o.
    Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane.
    Duboka voda je bistra, a plitka mutna.


    Gdje je čija kuća tu je i sredina svijeta.
    Gdje ima dima ima i vatre.
    Gdje je puno baba, kilava su djeca!


    Iver ne pada daleko od klade.
    Ispeci pa reci!


    Jedna lasta ne čini proljeće.
    Jutro je pametnije od večeri.


    Kad mačke nema, miševi kolo vode.
    Kad na vrbi rodi grožđe.
    Kadija te tuži, kadija te sudi.
    Kako došlo, tako o’šlo.
    Ko mačka oko vruće kaše.
    Ko drugome jamu kopa – sam u nju upada.
    Ko kupuje što mu ne treba, prodavat će što mu treba.
    Ko nema vremena za slušanje, imaće puno vremena za kajanje.
    Ko pita ne skita.
    Ko rano rani, dvije sreće grabi.
    Ko s đavolom tikve sadi, o glavu mu se obijaju.
    Ko s djecom liježe, popišan ustaje.
    Ko se tuče taj se voli.
    Ko se u kolo hvata, u noge se uzda.
    Ko se zadnji smije, najslađe se smije.
    Ko se ženi na brzinu, taj se kaje na tenane.
    Ko uči znaće, ko štedi imaće.
    Ko umije, njemu dvije.
    Ko vino večera, vodu doručkuje.
    Krv nije voda.
    Kuća je zatvorena kad je zaključana.


    Ljubav je slijepa


    Na muci se poznaju junaci.
    Na kraju tunela uvijek je svijetlo.
    Najbolji način da neprijatelju pokažete zube jest da mu se nasmiješite.
    Napad je najbolja odbrana.
    Navika je dobar sluga, ali loš gospodar.
    Ne diraj lava dok spava.
    Ne kupuj mačka u vreći.
    Ne laje pas zbog sela, nego zbog sebe.
    Ne može svanuti prije zore.
    Ne možeš imati i ovce i novce.
    Ne pravi pitu ko ima, nego ko je naučio.
    Ne stavljaj sva jaja u jednu košaru.
    Ne stoji kuća na zemlji nego na ženi.
    Ne trči pred rudom.
    Nema kruha bez motike!
    Nema dima bez vatre .
    Nesreća nikad ne dolazi sama.
    Nesta blaga nesta prijatelja.
    Nije zlato sve što sija.
    Novi dan – nova nafaka.
    Ne mogu i jare i pare.
    Nije znanje znanje znati, nego je znanje znanje dati.
    Na sve živ čovjek stigne, sem da se naživi.
    Nemoj dozvoliti da ti se suviše nešto približi, sve što ti postane blisko poželit ćeš zadržati. A zadržati se ništa ne može.


    O mrtvima sve najbolje.
    Obrali smo bostan!
    Od Kulina bana i dobrijeh dana.
    Odijelo ne čini čovjeka.
    Odnijeti gaće na štapu.
    Ošta palo, poštapalo.
    Ovca bleji, zalogaj gubi!


    Papir trpi sve.
    Para na paru, uš na uš.
    Pare kad odlaze imaju stotinu nogu, a kad dolaze samo dvije.
    Pas koji laje ne ujeda.
    Pazi muho da ne bude suho.
    Po jutru se dan poznaje.
    Počisti prvo pred svojim vratima.
    Pomozi sirotu na svoju sramotu.
    Pored takvih prijatelja što će mi neprijatelji.
    Poslije kiše dolazi sunce.
    Praviti račun bez krčmara.
    Prodati rog pod svijeću.
    Poklonjenjom konju se ne gleda u zube.
    Prvo skoči pa reci hop.


    Rugala se sova sjenici.
    Ruka ruku mije.
    Radoznalost je ubila mačku.
    Rugala se ruga pa postala druga.


    S kim si takav si.
    Sam pao, sam se udario.
    Sit gladnom ne vjeruje.
    Strpljen – spašen.
    Svakog gosta tri dana dosta.
    Sve je dobro što se dobro svrši.
    Sve što je dobro kratko traje.
    Svuda pođi, svojoj kući dođi.
    Strpljenje je gorko al’ mu je plod sladak.


    Što bi gore sad je dolje, a što bi dolje sad je gore.
    Što možeš danas, ne ostavljaj za sutra.


    Teško žabu u vodu natjerati.
    Tiha voda brijege valja.
    Triput mjeri, jednom sijeci.
    Tresla se gora, rodio se miš.


    U laži su kratke noge.
    U muci se poznaju junaci.
    U složnu porodicu sreća sama od sebe dolazi.
    Um caruje, snaga klade valja.
    Umiljato janje dvije majke siše.
    Uš na uš, para na paru.
    Uzdaj se u se i u svoje kljuse.


    Vrana vrani oči ne vadi.
    Vrijeme je novac.
    Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada.


    Željezo se kuje dok je vruće.