Na današnji dan » Diskusije


Na današnji dan - Februar

  • Leader
    21. фебруар 2014.

    Danas je 21. februar, 52. dan u godini. Do kraja godine ima 313 dana. Na današnji dan:

    1437 - U manastiru u Pertu u Škotskoj, ubijen je škotski kralj Džejms I. Zaveru su pripremili pripadnici visokog plemstva da bi sprečili kralja da učvrsti svoju vlast i smanji njihov uticaj na vođenje državnih poslova.

    1513 - Umro je papa Julije II, zaštitnik umetnosti i umetnika. Tokom njegovog pontifikata (od 1503) Papska država je postala centar umetnosti i kulture. Po papinoj narudžbi Mikelanđelo je oslikao Sikstinsku kapelu, Rafael njegove privatne odaje, a Bramante je rekonstruisao crkvu Svetog Petra.

    1613 - Na ruski presto je stupio Mihail, sin moskovskog patrijarha Filareta, rodonačelnik dinastije Romanov koja je vladala Rusijom do 1917.

    1677 - Umro je holandski filozof Baruh de Spinoza, jedan od najznačajnijih i najdoslednijih predstavnika racionalističke i monističke filozofije. Njegova misao, izneta u kapitalnom delu "Etika", izvršila je veoma značajan uticaj na evropsku filozofiju. Kritički odnos prema Bibliji i Talmudu izazvali su gnev u teološkim krugovima, a jevrejska zajednica ga je 1656. anatemisala i isključila iz svojih redova.

    1794 - Rođen je meksički general i državnik Antonio Lopes de Santa Ana (Lopez, Anna), predsednik Meksika nekoliko puta između 1833. i 1855, kada je oboren u narodnom ustanku pod vođstvom liberala. Upamćen je i po osvajanju tvrđave Alamo u Teksasu 1836, kada je oko 4.000 vojnika pod njegovom komandom masakriralo oko 200 branilaca tvrđave, među kojima i legendarnog Dejvi Kroketa.

    1866 - Rođen je nemački bakteriolog August fon Vaserman, koji je 1906. pronašao metodu za utvrđivanje sifilisa.

    1893 - Rođen je španski gitarista Andres Segovija najveći majstor tog instrumenta u 20. veku, jedan od prvih gitarista koji je tehniku gitare prilagodio polifoničnim delima.

    1911 - Japan i SAD su potpisali trgovinski ugovor kojim je ograničen priliv japanskih radnika u Ameriku.

    1916 - Nemačkim napadom počela je bitka kod Verdena u Francuskoj, najduža i najkrvavija u Prvom svetskom ratu. U bici koja je okončana 18. decembra poginulo je oko milion nemačkih i francuskih vojnika.

    1941 - U avionskoj nesreći je poginuo kanadski fiziolog Frederik Grant Banting, koji je s Čarlsom Bestom 1921. izolovao insulin. Godine 1923. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu koju je podelio sa svojim saradnikom Džonom Maklaudom.

    1943 - Britanski kralj Džordž VI dodelio je Rusima odlikovanje "Mač časti" za odbranu Staljingrada u Drugom svetskom ratu.

    1947 - Američki pronalazač Edvin Herbert Lend demonstrirao je u Njujorku prvu "instant kameru", Polaroid.

    1958 - Gamal Abdel Naser je izabran za prvog predsednika Ujedinjene Arapske Republike, federacije Egipta i Sirije.

    1965 - Tokom govora na skupu Afro-američke organizacije jedinstva, u Njujorku je ubijen američki borac za građanska prava i vođa američkih crnaca Malkolm Eks.

    1972 - Ričard Nikson je doputovao u Peking, kao prvi predsednik SAD u poseti Narodnoj Republici Kini. Time je počela normalizacija američko-kineskih odnosa i otvoren je put za prijem Kine u UN i njeno stalno mesto u Savetu bezbednosti.

    1974 - U Skupštini SFR Jugoslavije proglašen je novi Ustav kojim su definisane promene u odnosima federacije i federalnih jedinica i ustrojstvo federalne zajednice. Republike su faktički postale nacionalne države, a autonomne pokrajine Kosovo i Vojvodina "konstitutivni elementi" federacije, čime je njihova veza sa Republikom Srbijom svedena na minimum.

    1983 - U etničkim nemirima posle izbora u indijskoj državi Asam poginulo je više od 800 ljudi.

    1991 - Umrla je engleska balerina Margot Fontejn jedna od najvećih balerina 20. veka. Sa izvanrednim uspehom interpretirala je širom sveta glavne uloge u baletima "Žizela", "Labudovo jezero", "Začarana lepotica", "Žar ptica". Gostovala je u Beogradu 1954.

    1992 - Savet bezbednosti UN doneo je rezoluciju 743 o upućivanju mirovnih snaga UN u SFR Jugoslaviju (UNPROFOR) sa mandatom od 12 meseci. Komandni punkt 14.000 "plavih šlemova" biće smešten u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

    1997 - Pristalice i simpatizeri srpske koalicije "Zajedno", koji su gotovo tri meseca protestovali širom Srbije zbog poništavanja rezultata lokalnih izbora, okupili su se u Beogradu da proslave konstituisanje Skupštine grada, prve posle Drugog svetskog rata u kojoj na vlasti nisu bili komunisti. Svečani čin tog dana bio je skidanje zvezde petokrake, simbola komunizma, sa kupole Gradske skupštine. Za gradonačelnika je izabran lider Demokratske stranke Zoran Đinđić.

    2001 - U Kandaharu, sedištu talibana, više od hiljadu ljudi prisustvovalo je javnom izvršenju smrtne kazne vešanjem nad dve žene optužene za prostituciju.

    2002 - Američki predsednik Džordž Buš doputovao je u zvaničnu posetu Kini. To je prva poseta jednog američkog predsednika Kini posle 30 godina. Ričard Nikson je poslednji američki predsednik koji je bio u zvaničnoj poseti Kini, koja je označila prekid neprijateljstva dve države.

    2007 - U Beču su počeli finalni pregovori Beograda i Prištine o predlogu specijalnog izaslanika UN za status Kosova Martija Ahtisarija, koji su trajali do 2. marta i na njima nije došlo do približavanja stavova o statusu Kosova. I poslednja runda pregovora 10. marta u Beču, takođe, je završena bez dogovora.

     

  • Leader
    25. фебруар 2014.
    Danas je 22. februar, 53. dan u godini. Do kraja godine ima 312 dana. Na današnji dan:

    1512 - Umro je italijanski moreplovac Amerigo Vespuči, prema čijoj je latinskoj verziji imena (Americus) nemački kartograf Martin Valdzemiler Novi svet nazvao Amerika. To je prihvaćeno uprkos činjenici da je novi kontinent 1492. otkrio Kristifor Kolumbo. Vespuči je u Novi svet putovao 1499. kao član španske ekspedicije, a 1501. i 1502. predvodio je portugalsku ekspediciju. Verovao je da su Honduras i Brazil novi, neotkriveni kontinenti, ne znajući da je Honduras pre njega otkrio Kolumbo.

    1732 - Rođen je američki državnik Džordž Vašington, prvi predsednik SAD, vojskovođa iz Američkog rata za nezavisnost. Komandovao je vojskom kolonista u pobedonosnom ratu za nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva, od 1775. do 1783. Za predsednika SAD izabran je 1789. i na tom položaju ostao je osam godina (dva mandata). Stav prema starom savezniku Francuskoj (proglasio je neutralnost SAD u ratu Britanije i drugih država protiv revolucionarne Francuske) i unutrašnja politika stvorili su mu jaku opoziciju u zemlji. Iz političkog života povukao se razočaran 1797. i odbio je da se treći put kandiduje za predsednika, uputivši narodu "oproštajnu besedu".

    1788 - Rođen je nemački filozof Artur Šopenhauer, dubok pesimist. Individualnu egzistenciju je smatrao beskrajnom patnjom, ovaj svet najgorim od svih svetova (na tradicijama antičke misli), a osnovno moralno osećanje sažaljenjem. Dela: "O četvorostrukom korenu principa dovoljnog razloga", "Svet kao volja i predstava", "Parerga i paralipomena".

    1819 - SAD su preuzele Floridu od Španije, prema sporazumu koji su potpisali američki državni sekretar Džon Kinsi Adams i španski ministar Don Luis de Onis.

    1826 - Rođen je srpski pisac, novinar i advokat Svetozar Miletić, vođa Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava u Austro-Ugarskoj, borac za liberalne reforme i nepomirljivi protivnik klerikalizma. Bio je pokretač i vodeća ličnost Ujedinjene omladine srpske, potom osnivač i vođa Srpske narodne slobodoumne stranke. Gimnaziju je pohađao u Novom Sadu, Modri i Požunu (sadašnja Bratislava), a Pravni fakultet u Beču, gde je doktorirao 1854. Već na studijama imao je značajnu ulogu među panslavističkom omladinom. Prvi put je za poslanika Srpskog crkvenog sabora izabran 1864. a za poslanika u Hrvatsko-slavonskom i Ugarskom saboru 1865. Kao istaknuti srpski nacionalista osuđen je 1870. na godinu dana zatvora, a 1876. ponovo je uhapšen i posle godinu i po dana u istražnom zatvoru osuđen na pet godina robije za veleizdaju. Mada se posvetio političkoj borbi, pisao je i pesme - najznačajnija je "Spasova noć", a najpoznatija "Već se srpska zastava svuda vije javno". Literarni rad počeo je slobodarskim stihovima u časopisu "Slavjanka", čiji je bio urednik i izdavač. Bio je prvi urednik lista "Zastava", koji je okupljao brojne srpske pisce i nacionalne radnike tog doba.

    1848 - U Parizu je izbila revolucija izazvana privrednom krizom. Pod pritiskom pobunjenika, kralj Luj Filip je abdicirao i 24. februara je proglašena Druga republika, koja je opstala do decembra 1852, kada se Šarl Luj Napoleon proglasio za cara Napoleona III.

    1882 - Knez Milan Obrenović proglasio je Srbiju kraljevinom i sebe kraljem. Knez je postao 1868. posle ubistva njegovog oca kneza Mihaila, a vlast je preuzeo od namesnika kad je 1872. postao punoletan.

    1921 - Rođen je centralnoafrički diktator Žan Bedel Bokasa, koji je na vlast došao vojnim udarom 1966, proglasio se 1972. doživotnim predsednikom, a 1976. carem. Vojnim udarom srušio je bliskog rođaka, predsednika Davida Daka, a 1977. utrošio je na ceremoniju krunisanja četvrtinu nacionalnog proizvoda zemlje, promenivši naziv Centralnoafrička Republika u Centralnoafričko carstvo. Njegova vladavina obeležena je neverovatnom ekstravagancijom, rasipanjem državne imovine i zločinima nad sopstvenim narodom. S vlasti ga je 1979. zbacio bivši predsednik Dako.

    1935 - Rođen je srpski pisac Danilo Kiš, član SANU. Danilo Kiš je rođen u Subotici, od oca Eduarda Kiša, mađarskog Jevrejina i majke Milice Dragićević. Posle odvođenja njegovog oca u Aušvic, seli se na Cetinje. Filozofski fakultet upisuje 1954. godine koji završava četiri godine kasnije kao prvi student koji je diplomirao na katedri za opštu književnost. Prvi roman Psalm 44 napisao je 1955. godine, a zatim slede Mansarda i Bašta, pepeo. Za roman Peščanik dobija NIN-ovu nagradu 1978. godine koju je kasnije vratio. Za zbirku pripovedaka Enciklopedija mrtvih dobija brojne nagrade, među kojima najznačajniju Andrićevu nagradu. Za dopisnog člana SANU izabran 1988. godine, kada dobija i dve značajne međunarodne književne nagrade: u Italiji Premio deTrevere i u Nemačkoj Preis des Literaturmagazins. Kiš je umro 15. oktobra 1989. godine u Parizu.

    1980 - Umro je austrijski slikar i pisac Oskar Kokoška, jedan od najistaknutijih predstavnika ekspresionističkog slikarstva. U toku Drugog svetskog rata radio je velike kompozicije naglašeno humanističkog sadržaja. Književna dela: drame "Ubica, mada žena" i "Trnov žbun u plamenu", pisane su ekspresionističkim stilom i kritika ih nije visoko ocenila.

    1980 - Izraelska vlada donela je odluku o puštanju u opticaj nove nacionalne valute šekela, koji je zamenio izraelsku funtu.

    1987 - Umro je američki slikar, novinar, filmski režiser i producent Endi Vorhol, jedan od najznačajnijih predstavnika pop-art slikarstva. Drsko i duhovito ismevao je i razarao banalnost masovne komercijalne kulture i američke mitove, sve do takozvanog pokreta za oslobađanje žena. Multimedijalni umetnik i jedan od najuticajnijih stvaralaca posle Drugog svetskog rata Endi Vorhol, smatra se inicijatorom i utemeljivačem pop-umetnosti. Počeo je da slika krajem pedesetih godina i tada već stekao slavu, ali i nepoverenje mnogih kritičara. Svojom umetnošću ismejao je, drsko i duhovito, banalnost masovne komercijalne američke kulture i rušio američke mitove. Sakupljao je predmete masovne industrijske upotrebe i predstavljao ih je u njihovoj napadnoj mnogostrukosti i serijskoj uniformnosti. Vorholove omiljene teme su: kutije konzervisanih proizvoda, bočice koka-kole u nizu, serigrafije Elvisa Prislija, usana Merlin Monro, žrtava automobilskih i avionskih nesreća i serije na temu "Električna stolica", koje su ga učinile vodećim ilustratorom procesa dehumanizacije na američkom tlu. Vorhol je danas priznat kao jedan od najznačajnijih umetnika 20. veka, a njegovi radovi na tržištu umetničkih dela zauzimaju visoke pozicije. Filmovi: "Empajer", "San", "Devojke iz Čelzija", "Usamljeni kauboji", "Meso", "Đubre", "Seks", "Pobunjene žene", "Meso za Frankeštajna", "Krv za Drakulu".
  • Leader
    25. фебруар 2014.


    Danas je 23. februar, 54. dan u godini. Do kraja godine ima 311 dana. Na današnji dan (Matija Korvin, Hendl, Gaus, Jaspers, Viktor Fleming, Emil Zola, Rotari klub, Srpski olimpijski klub, Sten Lorel):

    1443 - Rođen je mađarski kralj Matija Hunjadi, kod Srba poznat kao Matija Korvin. Tokom vladavine od 1458. uspešno je ratovao protiv Turaka i Habzburga, zauzevši 1486. i Beč (gde je i umro 1490). Obnovio je mađarsku državu posle decenija anarhičnog stanja. Uspešno je reorganizovao zemlju - finansije, vojsku, pravosuđe i administraciju. U periodu njegove vlade značajan procenat pripadnika vojnih formacija pod njegovom komandom, činili su Srbi. Pomagao je razvoj gradova, u Požunu (sada Bratislava) 1465. osnovao je univerzitet a 1472. i prvu štampariju. Korvin je od latinskog "Corvus" - gavran, pošto se predstava gavrana nalazila na njegovom ličnom grbu. Posedovao je jednu od najvećih privatnih biblioteka svoga doba.

    1574 - Izbio je verski rat francuskih katolika i protestanata (hugenota) - peti po redu. Hugenotski ratovi potresali su Francusku sve do 18. v. Katolička crkva prestala je da bude nosilac verskog ekskluzivizma u Francuskoj tek nakon revolucije 1789.

    1685 - Rođen je nemački kompozitor Georg Fridrih Hendl, uz Johana Sebastijana Baha najistaknutiji predstavnik baroka u muzici. Veći deo života proveo je u Londonu kao direktor Kraljevske muzičke akademije (od 1719). Stvarao je opere izrazite dramatike i bogate melodike, u žanru italijanskih opera-serija. Dela: opere "Rinaldo", "Julije Cezar", "Aleksandar", "Kserks", oratorijumi "Mesija", "Izrael u Egiptu", "Juda Makabejac", Samson", "Saul", orkestarske svite "Muzika na vodi", "Muzika za vatromet".

    1836 - Oko 4.000 vojnika pod komandom predsednika Meksika Antonija Lopesa de Santa Ane počelo je opsadu tvrđave Alamo u Teksasu koju je branilo manje od 200 dobrovoljaca, uključujući znamenitog Dejvija Kroketa. Alamo je pao 6. marta 1836. i svi branioci su stradali, a od odbrane Alama američka istoriografija napravila je mit.

    1855 - Umro je nemački matematičar, fizičar i astronom Karl Fridrih Gaus, osnivač čuvene matematičke škole i direktor opservatorije u Getingenu. Pronašao je niz metoda u teoriji brojeva, algebri, geometriji, analizi, astronomiji, teoriji površi i višoj geodeziji. Otvorio je novu etapu u razvoju diferencijalne geometrije i postavio nove temelje nebeske mehanike i astronomije. Konstruisao je geodetski instrument heliotrop. Više matematičkih pojmova nazvano je njegovim imenom - Gausov algoritam, Gausova konstanta, Gausova krivina, Gaus-Krigerova projekcija. Jedinica za magnetnu indukciju nazvana je "gaus" (oznaka Gs), ali se sada, u čast srpskog naučnika Nikole Tesle, u Međunarodnom sistemu jedinica koristi oznaka "tesla" (skraćeno T). Dela: "Disqusitiones arithmeticae sapra superficies curvas", "Theoria motus corporum coelestium".

    1883 - Rođen je nemački filozof Karl Teodor Jaspers, tvorac filozofije egzistencije. Po završetku medicine radio je na Psihijatrijskoj klinici u Hajdelbergu, a potom je bio profesor filozofije dok ga 1937. nisu otpustili nacisti. Smatrao je da filozofija mora da se bavi smislom celine stvarnosti, totalitetom, koji se ne otkriva proučavanjem emirijskog sveta, nego je stvara pojedinac (egzistencija) težnjom da sebe ostvari kao autentičnu ličnost. Takva ličnost ne izgrađuje smisao celine u obliku pojmova, već intuitivnog unutrašnjeg doživljaja koji je nazvao filozofskom verom kojom čovek dolazi u kontakt sa onostranim. Objavio je 25 knjiga iz psihijatrije i filozofije. Dela: "Opšta psihopatologija", "Psihologija pogleda na svet", "Filozofija", "Um i egzistencija", "O istini", "O izvoru i cilju istorije", "Filozofska vera".

    1883 - Rođen je američki filmski režiser Viktor Fleming, koji je svetsku slavu stekao filmom "Prohujalo sa vihorom". Ostali filmovi: "Čarobnjak iz Oza", "Kapetan hrabrost", "Tortilja Flet", "Jovanka Orleanka".

    1898 - Francuski pisac Emil Zola uhapšen je zbog objavljivanja otvorenog pisma predsedniku Francuske, pod naslovom "Optužujem", u kojem je vladu optužio za antisemitizam i montirani sudski proces protiv Alfreda Drajfusa, oficira (kapetan) optuženog za izdaju.

    1905 - Američki advokat Pol Persi Haris osnovao je u Čikagu Rotari klub.

    1910 - Osnovan je Srpski olimpijski klub (komitet). Vodeću ulogu prilikom osnivanja Kluba imao je Svetomir Đukić, budući general, sa grupom mladih oficira koji su se školovali u Francuskoj. Srpski olimpijski klub osnovan je u redakciji lista "Novo vreme" koja se nalazila na 4. spratu hotela "Moskva" na Terazijama u Beogradu. Zadatak ovog društva bio je da priređuje zemaljska i svetska olimpijska takmičenja, odnosno sportske i viteške utakmice i budi interes za sport i viteški duh u narodu. Počasni predsednik Srpskog olimpijskog kluba (komiteta) bio je Nikodije Stevanović, general u penziji, prvi direktor bio je Svetomir Đukić, a sekretari Aleksandar Bodi i Miloš Ilić.

    1965 - Umro je engleski filmski glumac Sten Lorel, mršavi iz tandema s američkim glumcem Oliverom Hardijem - "punijim". Filmski producenti i sada ubiraju profit od njihovih filmova, dok su njih dvojica završila u bolnicama za sirotinju. Filmovi: "Muzička kutija", "Naši odnosi", "Na divljem zapadu", "Dva dobra drugara", "Fra dijavolo", "Mi iz Oksforda", "Veliki posao", "Naša žena", "Udri brigu na veselje".





    Фотографија: Danas je 23. februar, 54. dan u godini. Do kraja godine ima 311 dana. Na današnji dan (Matija Korvin, Hendl, Gaus, Jaspers, Viktor Fleming, Emil Zola, Rotari klub, Srpski olimpijski klub, Sten Lorel):<br />
<br />
1443 - Rođen je mađarski kralj Matija Hunjadi, kod Srba poznat kao Matija Korvin. Tokom vladavine od 1458. uspešno je ratovao protiv Turaka i Habzburga, zauzevši 1486. i Beč (gde je i umro 1490). Obnovio je mađarsku državu posle decenija anarhičnog stanja. Uspešno je reorganizovao zemlju - finansije, vojsku, pravosuđe i administraciju. U periodu njegove vlade značajan procenat pripadnika vojnih formacija pod njegovom komandom, činili su Srbi. Pomagao je razvoj gradova, u Požunu (sada Bratislava) 1465. osnovao je univerzitet a 1472. i prvu štampariju. Korvin je od latinskog "Corvus" - gavran, pošto se predstava gavrana nalazila na njegovom ličnom grbu. Posedovao je jednu od najvećih privatnih biblioteka svoga doba.<br />
<br />
1574 - Izbio je verski rat francuskih katolika i protestanata (hugenota) - peti po redu. Hugenotski ratovi potresali su Francusku sve do 18. v. Katolička crkva prestala je da bude nosilac verskog ekskluzivizma u Francuskoj tek nakon revolucije 1789.<br />
<br />
1685 - Rođen je nemački kompozitor Georg Fridrih Hendl, uz Johana Sebastijana Baha najistaknutiji predstavnik baroka u muzici. Veći deo života proveo je u Londonu kao direktor Kraljevske muzičke akademije (od 1719). Stvarao je opere izrazite dramatike i bogate melodike, u žanru italijanskih opera-serija. Dela: opere "Rinaldo", "Julije Cezar", "Aleksandar", "Kserks", oratorijumi "Mesija", "Izrael u Egiptu", "Juda Makabejac", Samson", "Saul", orkestarske svite "Muzika na vodi", "Muzika za vatromet".<br />
<br />
1836 - Oko 4.000 vojnika pod komandom predsednika Meksika Antonija Lopesa de Santa Ane počelo je opsadu tvrđave Alamo u Teksasu koju je branilo manje od 200 dobrovoljaca, uključujući znamenitog Dejvija Kroketa. Alamo je pao 6. marta 1836. i svi branioci su stradali, a od odbrane Alama američka istoriografija napravila je mit.<br />
<br />
1855 - Umro je nemački matematičar, fizičar i astronom Karl Fridrih Gaus, osnivač čuvene matematičke škole i direktor opservatorije u Getingenu. Pronašao je niz metoda u teoriji brojeva, algebri, geometriji, analizi, astronomiji, teoriji površi i višoj geodeziji. Otvorio je novu etapu u razvoju diferencijalne geometrije i postavio nove temelje nebeske mehanike i astronomije. Konstruisao je geodetski instrument heliotrop. Više matematičkih pojmova nazvano je njegovim imenom - Gausov algoritam, Gausova konstanta, Gausova krivina, Gaus-Krigerova projekcija. Jedinica za magnetnu indukciju nazvana je "gaus" (oznaka Gs), ali se sada, u čast srpskog naučnika Nikole Tesle, u Međunarodnom sistemu jedinica koristi oznaka "tesla" (skraćeno T). Dela: "Disqusitiones arithmeticae sapra superficies curvas", "Theoria motus corporum coelestium".<br />
<br />
1883 - Rođen je nemački filozof Karl Teodor Jaspers, tvorac filozofije egzistencije. Po završetku medicine radio je na Psihijatrijskoj klinici u Hajdelbergu, a potom je bio profesor filozofije dok ga 1937. nisu otpustili nacisti. Smatrao je da filozofija mora da se bavi smislom celine stvarnosti, totalitetom, koji se ne otkriva proučavanjem emirijskog sveta, nego je stvara pojedinac (egzistencija) težnjom da sebe ostvari kao autentičnu ličnost. Takva ličnost ne izgrađuje smisao celine u obliku pojmova, već intuitivnog unutrašnjeg doživljaja koji je nazvao filozofskom verom kojom čovek dolazi u kontakt sa onostranim. Objavio je 25 knjiga iz psihijatrije i filozofije. Dela: "Opšta psihopatologija", "Psihologija pogleda na svet", "Filozofija", "Um i egzistencija", "O istini", "O izvoru i cilju istorije", "Filozofska vera".<br />
<br />
1883 - Rođen je američki filmski režiser Viktor Fleming, koji je svetsku slavu stekao filmom "Prohujalo sa vihorom". Ostali filmovi: "Čarobnjak iz Oza", "Kapetan hrabrost", "Tortilja Flet", "Jovanka Orleanka".<br />
<br />
1898 - Francuski pisac Emil Zola uhapšen je zbog objavljivanja otvorenog pisma predsedniku Francuske, pod naslovom "Optužujem", u kojem je vladu optužio za antisemitizam i montirani sudski proces protiv Alfreda Drajfusa, oficira (kapetan) optuženog za izdaju.<br />
<br />
1905 - Američki advokat Pol Persi Haris osnovao je u Čikagu Rotari klub.<br />
<br />
1910 - Osnovan je Srpski olimpijski klub (komitet). Vodeću ulogu prilikom osnivanja Kluba imao je Svetomir Đukić, budući general, sa grupom mladih oficira koji su se školovali u Francuskoj. Srpski olimpijski klub osnovan je u redakciji lista "Novo vreme" koja se nalazila na 4. spratu hotela "Moskva" na Terazijama u Beogradu. Zadatak ovog društva bio je da priređuje zemaljska i svetska olimpijska takmičenja, odnosno sportske i viteške utakmice i budi interes za sport i viteški duh u narodu. Počasni predsednik Srpskog olimpijskog kluba (komiteta) bio je Nikodije Stevanović, general u penziji, prvi direktor bio je Svetomir Đukić, a sekretari Aleksandar Bodi i Miloš Ilić.<br />
<br />
1965 - Umro je engleski filmski glumac Sten Lorel, mršavi iz tandema s američkim glumcem Oliverom Hardijem - "punijim". Filmski producenti i sada ubiraju profit od njihovih filmova, dok su njih dvojica završila u bolnicama za sirotinju. Filmovi: "Muzička kutija", "Naši odnosi", "Na divljem zapadu", "Dva dobra drugara", "Fra dijavolo", "Mi iz Oksforda", "Veliki posao", "Naša žena", "Udri brigu na veselje".


  • Leader
    25. фебруар 2014.


    Danas je 24. februar, 55. dan u godini. Do kraja godine ima 310 dana. Na dananšnji dan:

    1525 - Upotrebivši prvi put u istoriji ratova puške arkebuze (musketa), španska armija pod komandom markiza od Peskare, do nogu je, u bici kod Pavije, u Italiji, potukla francusko-švajcarsku vojsku koju je predvodio francuski kralj Fransoa I. U bici je poginulo 14.000 vojnika, a Fransoa I je zarobljen.

    1530 - Karla V u Bolonji je za svetog rimskog cara i kralja Italije (već je bio kralj Španije i vladar njene ogromne imperije) krunisao papa Klement VII, što je bilo poslednji put u istoriji da rimski episkop kruniše nekog vladara.

    1582 -Papa Grgur XIII izdao je bulu o primeni gregorijanskog kalendara. Reforma julijanskog kalendara i uvođenje gregorijanskog, sprovedena je iz praktičnih razloga, julijanski kalendar je astronomski neprecizan, dok je kod gregorijanskog odstupanje neuporedivo manje.

    1786 - Rođen je nemački pisac Vilhelm Grim, sakupljač i obrađivač narodnih bajki, koje je, kao i većinu drugih dela, objavio u saradnji sa starijim bratom Jakobom. Izdavao je i nemačke srednjovekovne književne spomenike i proučavao mitologiju. Ima bitan udeo pri izradi zbirke priča Dečje i domaće bajke. Njegov naučno-istraživački rad karakteriše uzorna preciznost, jasnost definicija i krajnja kritičnost. Braća Grim su znali srpski jezik i sarađivali sa Vukom Stefanovićem Karadžićem. Deo bajki su preuzeli iz srpske kulture.

    1803 - Rođen je srpski trgovac i brodovlasnik Miša Anastasijević. Za "kapetana dunavskog" 1833. postavio ga je knjaz Miloš Obrenović, s kojim je bio u poslovnom ortakluku. Od tog vremena on je poznat kao "Kapetan Miša". Posedovao je čak 74 broda, solane u Vlaškoj i Mađarskoj kao i velika imanja u rumunskoj žitnici Vlaškoj. Veliku zgradu na Studentskom trgu u Beogradu, u kojoj se sada nalazi rektorat Univerziteta u Beogradu, poznatu kao Kapetan-Mišino zdanje, poklonio je 1863. "svom otečestvu".

    1810 - Engleski naučnik, hemičar i fizičar, Henri Kevendiš, preminuo je u 79. godini. Kevendiš je otkrio hemijski element vodonik i dao niz radova iz hemije, fizike, astronomije i meteorologije (odredio je gustinu Zemlje, eksperimentalno dokazao privlačenje tela po zakonu gravitacije, odredio gravitacionu konstantu i dr).

    1821 - Izdata naredba kneza Miloša Obrenovića o obaveznom sejanju krompira u Srbiji.

    1887 - Pariz i Brisel postale su prve dve prestonice povezane telefonskom vezom.

    1920 - Prvi politički program Nacionalsocijalističke radničke partije Nemačke, koju je 1919. u Minhenu osnovao (preuzeo) Adolf Hitler, objavljen je u 25 tačaka. Program koji je sačinio Hitler kasnije je razrađen u njegovoj knjizi "Majn kampf". Već u njoj je jasno nagoveštena njegova politička vizija (rasizam, posebno prema Jevrejima).

    1938 - U Arlingtonu u Nju Džersiju napravljen je prvi proizvod od najlona - čekinje za četkicu za zube.

    1989 - Sahranjen je car Japana Hirohito, regent od 1921, kada je zamenio bolesnog oca i car od 1926. Posle poraza Japana u Drugom svetskom ratu odrekao se 1946. "božanskog porekla", a ustavom 1947. ukinuta mu je carska apsolutistička vladavina. Međunarodni sud oslobodio ga je 1948. optužbi za ratne zločine koje su Japanci počinili tokom Drugog svetskog rata.

    1998 - Elton Džon postao je vitez, tj. ser Elton Džon.

    2008 - Kubanska skupština izabrala je Raula Kastra, brata Fidela Kastra, na mesto predsednika Državnog saveta, najvišeg organa vlasti, čime je on postao i novi predsednik zemlje i novi vrhovni komandant vojske. Fidel Kastro je tri dana ranije saopštio da se, iz zdravstvenih razloga, povlači sa položaja šefa države, na kojem se nalazio od 1959.
     





    Фотографија: Danas je 24. februar, 55. dan u godini. Do kraja godine ima 310 dana. Na dananšnji dan:<br />
<br />
1525 - Upotrebivši prvi put u istoriji ratova puške arkebuze (musketa), španska armija pod komandom markiza od Peskare, do nogu je, u bici kod Pavije, u Italiji, potukla francusko-švajcarsku vojsku koju je predvodio francuski kralj Fransoa I. U bici je poginulo 14.000 vojnika, a Fransoa I je zarobljen.<br />
<br />
1530 - Karla V u Bolonji je za svetog rimskog cara i kralja Italije (već je bio kralj Španije i vladar njene ogromne imperije) krunisao papa Klement VII, što je bilo poslednji put u istoriji da rimski episkop kruniše nekog vladara.<br />
<br />
1582 -Papa Grgur XIII izdao je bulu o primeni gregorijanskog kalendara. Reforma julijanskog kalendara i uvođenje gregorijanskog, sprovedena je iz praktičnih razloga, julijanski kalendar je astronomski neprecizan, dok je kod gregorijanskog odstupanje neuporedivo manje.<br />
<br />
1786 - Rođen je nemački pisac Vilhelm Grim, sakupljač i obrađivač narodnih bajki, koje je, kao i većinu drugih dela, objavio u saradnji sa starijim bratom Jakobom. Izdavao je i nemačke srednjovekovne književne spomenike i proučavao mitologiju. Ima bitan udeo pri izradi zbirke priča Dečje i domaće bajke. Njegov naučno-istraživački rad karakteriše uzorna preciznost, jasnost definicija i krajnja kritičnost. Braća Grim su znali srpski jezik i sarađivali sa Vukom Stefanovićem Karadžićem. Deo bajki su preuzeli iz srpske kulture.<br />
<br />
1803 - Rođen je srpski trgovac i brodovlasnik Miša Anastasijević. Za "kapetana dunavskog" 1833. postavio ga je knjaz Miloš Obrenović, s kojim je bio u poslovnom ortakluku. Od tog vremena on je poznat kao "Kapetan Miša". Posedovao je čak 74 broda, solane u Vlaškoj i Mađarskoj kao i velika imanja u rumunskoj žitnici Vlaškoj. Veliku zgradu na Studentskom trgu u Beogradu, u kojoj se sada nalazi rektorat Univerziteta u Beogradu, poznatu kao Kapetan-Mišino zdanje, poklonio je 1863. "svom otečestvu".<br />
<br />
1810 - Engleski naučnik, hemičar i fizičar, Henri Kevendiš, preminuo je u 79. godini. Kevendiš je otkrio hemijski element vodonik i dao niz radova iz hemije, fizike, astronomije i meteorologije (odredio je gustinu Zemlje, eksperimentalno dokazao privlačenje tela po zakonu gravitacije, odredio gravitacionu konstantu i dr).<br />
<br />
1821 - Izdata naredba kneza Miloša Obrenovića o obaveznom sejanju krompira u Srbiji.<br />
<br />
1887 - Pariz i Brisel postale su prve dve prestonice povezane telefonskom vezom.<br />
<br />
1920 - Prvi politički program Nacionalsocijalističke radničke partije Nemačke, koju je 1919. u Minhenu osnovao (preuzeo) Adolf Hitler, objavljen je u 25 tačaka. Program koji je sačinio Hitler kasnije je razrađen u njegovoj knjizi "Majn kampf". Već u njoj je jasno nagoveštena njegova politička vizija (rasizam, posebno prema Jevrejima).<br />
<br />
1938 - U Arlingtonu u Nju Džersiju napravljen je prvi proizvod od najlona - čekinje za četkicu za zube.<br />
<br />
1989 - Sahranjen je car Japana Hirohito, regent od 1921, kada je zamenio bolesnog oca i car od 1926. Posle poraza Japana u Drugom svetskom ratu odrekao se 1946. "božanskog porekla", a ustavom 1947. ukinuta mu je carska apsolutistička vladavina. Međunarodni sud oslobodio ga je 1948. optužbi za ratne zločine koje su Japanci počinili tokom Drugog svetskog rata.<br />
<br />
1998 - Elton Džon postao je vitez, tj. ser Elton Džon.<br />
<br />
2008 - Kubanska skupština izabrala je Raula Kastra, brata Fidela Kastra, na mesto predsednika Državnog saveta, najvišeg organa vlasti, čime je on postao i novi predsednik zemlje i novi vrhovni komandant vojske. Fidel Kastro je tri dana ranije saopštio da se, iz zdravstvenih razloga, povlači sa položaja šefa države, na kojem se nalazio od 1959.


  • Leader
    26. фебруар 2014.


    25. februar, 56. dan u godini. Do kraja godine ima 309 dana. Na današnji dan:

    1570 - Papa Pije V ekskomunicirao je iz crkve englesku kraljicu Elizabetu I, što nije imalo uticaja na njen čvrst stav prema Katoličkoj crkvi i uopšte katoličkim vernicima u Engleskoj. Ona ih je smatrala najvećim političkim problemom njene zemlje. Među žrtvama represije nalazila se i porodica Viljema Šekspira, izrazito katolička, zbog čega o njemu danas imamo vrlo malo savremenih podataka.


    1815 - Ubijen je srpski vojvoda Stanoje Glavaš, jedan od čelnika Prvog srpskog ustanka. Pravo ime bilo mu je Stanoje Stamatović. Ubijen je prema nalogu Sulejman paše, posle propasti Hadži-Prodanove bune. Na zboru u Orašcu, na Stretenje 1804. odbio je da predvodi Prvi srpski ustanak i na njegov predlog za vožda je izabran Karađorđe. Njegovo herojstvo u boju na Deligradu, u oslobađanju Prokuplja, opsadi Beograda i drugim bitkama opevano je u narodnim pesmama, a Đura Jakšić je napisao i istorijsku dramu "Stanoje Glavaš".

    1834 - Knez Miloš Obrenović doneo naredbu o izmeštanju svih radnji za promet eksplozivnim materijama izvan gradskog jezgra - ovaj datum označava početak organizovane zaštite od požara u Srbiji

    1841 - Rođen je francuski slikar Pjer Ogist Renoar, jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. veka. Radio je portrete, aktove, kompozicije iz savremenog života, mrtvu prirodu, pejsaže, s neuporedivim osećanjem za ljupka lica, životnu radost i prefinjen kolorit i razvio je izraz karakterističan po svetloružičastim i modrim tonovima. U starosti je radio i skulpture, pretežno aktove jedre forme.

    1873 - Rođen je italijanski operski pevač Enriko Karuzo, jedan od najvećih tenora u istoriji opere. Bio je posebno cenjen kao izvođač rola u operama Đuzepea Verdija i Đakoma Pučinija i interpretator kancone. Jedan je od prvih pevača koji je snimio gramofonske ploče. Dela: "Uspomene", "Metodi pevanja".

    1899 - Umro je osnivač britanske novinske agencije Rojter - Paul Julijus fon Rojter. Po rođenju bio je nemački Jevrejin, pravo ime bilo mu je Izrael Bir Josafat. Izvesno vreme radio je u novinskoj agenciji Avas u Parizu, a zatim je osnovao novinsku agenciju Rojter, koja se i danas zove po njemu. Rojter je posle francuskog Avasa (danas Frans pres) druga najstarija novinska agencija na svetu.

    1949 - Posmrtni ostaci Kornelija Stankovića svečano su sahranjeni u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu, nakon što su preneti iz Budimpešte, gde je Stanković umro 1865. Stanković je osnivač novog nacionalnog pravca u srpskoj muzici. Zapisivao je i harmonizovao srpsko crkveno pojanje. Rođen je 1831. u drevnoj porodici budimskih Srba. Školovao se u Aradu, Segedinu, Pešti, a u Beču je studirao kompoziciju. U Sremskim Karlovcima proučavao je i beležio usmenom tradicijom sačuvano srpsko crkveno pojanje. Bio je horovođa Beogradskog pevačkog društva. Doprineo je da se za srpsku muziku zainteresuju strani kompozitori, posebno ruski, uključujući Čajkovskog ("Srpski marš", danas poznat kao "Slovenski") i Nikolaja Rimskog-Korsakova ("Fantazija na srpske teme"). Dela: "Pravoslavno crkveno pojanje u srpskoga naroda", šest svezaka "Srpskih narodnih pesama", koje je harmonizovao za hor, za glas i klavir, ili samo za klavir.

    1964 - Pobedom nad Soni Listonom u Majamiju, Kasijus Klej, od 1965. Muhamed Ali, postao je prvi put prvak sveta teške kategorije u boksu. Titulu je potom devet puta uzastopno uspešno odbranio, a oduzeta mu je 1967. sudskom presudom zbog odbijanja da bude mobilisan za rat u Vijetnamu.

    1972 - Sovjetski vasionski brod "Luna 20" vratio se na Zemlju sa uzorcima Mesečevog tla.

    2001 - U 92-oj godini umro je ser Donald Bredman, najpoznatiji igrač kriketa u istoriji tog sporta i najslavniji sportista Australije. On je postao nacionalna sportska ikona tokom 30-tih i 40-tih godina prošlog veka kada je postavio svojevrstan rekord u tom sportu.





    Фотографија: 25. februar, 56. dan u godini. Do kraja godine ima 309 dana. Na današnji dan:<br />
<br />
1570 - Papa Pije V ekskomunicirao je iz crkve englesku kraljicu Elizabetu I, što nije imalo uticaja na njen čvrst stav prema Katoličkoj crkvi i uopšte katoličkim vernicima u Engleskoj. Ona ih je smatrala najvećim političkim problemom njene zemlje. Među žrtvama represije nalazila se i porodica Viljema Šekspira, izrazito katolička, zbog čega o njemu danas imamo vrlo malo savremenih podataka.<br />
<br />
1815 - Ubijen je srpski vojvoda Stanoje Glavaš, jedan od čelnika Prvog srpskog ustanka. Pravo ime bilo mu je Stanoje Stamatović. Ubijen je prema nalogu Sulejman paše, posle propasti Hadži-Prodanove bune. Na zboru u Orašcu, na Stretenje 1804. odbio je da predvodi Prvi srpski ustanak i na njegov predlog za vožda je izabran Karađorđe. Njegovo herojstvo u boju na Deligradu, u oslobađanju Prokuplja, opsadi Beograda i drugim bitkama opevano je u narodnim pesmama, a Đura Jakšić je napisao i istorijsku dramu "Stanoje Glavaš".<br />
<br />
1834 - Knez Miloš Obrenović doneo naredbu o izmeštanju svih radnji za promet eksplozivnim materijama izvan gradskog jezgra - ovaj datum označava početak organizovane zaštite od požara u Srbiji<br />
<br />
1841 - Rođen je francuski slikar Pjer Ogist Renoar, jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. veka. Radio je portrete, aktove, kompozicije iz savremenog života, mrtvu prirodu, pejsaže, s neuporedivim osećanjem za ljupka lica, životnu radost i prefinjen kolorit i razvio je izraz karakterističan po svetloružičastim i modrim tonovima. U starosti je radio i skulpture, pretežno aktove jedre forme.<br />
<br />
1873 - Rođen je italijanski operski pevač Enriko Karuzo, jedan od najvećih tenora u istoriji opere. Bio je posebno cenjen kao izvođač rola u operama Đuzepea Verdija i Đakoma Pučinija i interpretator kancone. Jedan je od prvih pevača koji je snimio gramofonske ploče. Dela: "Uspomene", "Metodi pevanja".<br />
<br />
1899 - Umro je osnivač britanske novinske agencije Rojter - Paul Julijus fon Rojter. Po rođenju bio je nemački Jevrejin, pravo ime bilo mu je Izrael Bir Josafat. Izvesno vreme radio je u novinskoj agenciji Avas u Parizu, a zatim je osnovao novinsku agenciju Rojter, koja se i danas zove po njemu. Rojter je posle francuskog Avasa (danas Frans pres) druga najstarija novinska agencija na svetu.<br />
<br />
1949 - Posmrtni ostaci Kornelija Stankovića svečano su sahranjeni u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu, nakon što su preneti iz Budimpešte, gde je Stanković umro 1865. Stanković je osnivač novog nacionalnog pravca u srpskoj muzici. Zapisivao je i harmonizovao srpsko crkveno pojanje. Rođen je 1831. u drevnoj porodici budimskih Srba. Školovao se u Aradu, Segedinu, Pešti, a u Beču je studirao kompoziciju. U Sremskim Karlovcima proučavao je i beležio usmenom tradicijom sačuvano srpsko crkveno pojanje. Bio je horovođa Beogradskog pevačkog društva. Doprineo je da se za srpsku muziku zainteresuju strani kompozitori, posebno ruski, uključujući Čajkovskog ("Srpski marš", danas poznat kao "Slovenski") i Nikolaja Rimskog-Korsakova ("Fantazija na srpske teme"). Dela: "Pravoslavno crkveno pojanje u srpskoga naroda", šest svezaka "Srpskih narodnih pesama", koje je harmonizovao za hor, za glas i klavir, ili samo za klavir.<br />
<br />
1964 - Pobedom nad Soni Listonom u Majamiju, Kasijus Klej, od 1965. Muhamed Ali, postao je prvi put prvak sveta teške kategorije u boksu. Titulu je potom devet puta uzastopno uspešno odbranio, a oduzeta mu je 1967. sudskom presudom zbog odbijanja da bude mobilisan za rat u Vijetnamu.<br />
<br />
1972 - Sovjetski vasionski brod "Luna 20" vratio se na Zemlju sa uzorcima Mesečevog tla.<br />
<br />
2001 - U 92-oj godini umro je ser Donald Bredman, najpoznatiji igrač kriketa u istoriji tog sporta i najslavniji sportista Australije. On je postao nacionalna sportska ikona tokom 30-tih i 40-tih godina prošlog veka kada je postavio svojevrstan rekord u tom sportu.


  • Leader
    26. фебруар 2014.


    Danas je 26. februar, 57. dan u godini. Do kraja godine ima 308 dana. Na današnji dan:

    1199 - Umro je u Hilandaru osnivač dinastije Nemanjića, veliki župan Stefan Nemanja. Bio je veliki župan Raške, rodonačelnik dinastije Nemanjića i tvorac moćne srpske države u srednjem veku. Vlast je preuzeo 1166. kad je zbacio brata Tihomira. U savezu sa Ugarskom napao je i Srbiji priključio zetsko primorje (staru srpsku Kraljevinu Duklju), Trebinje, Zahumlje, oblast oko Južne i Velike Morave kao i prostor Kosova i Metohije. Nemački car Fridrih Prvi Barbarosa, koji je s vojskom na osnovu sporazuma s Nemanjom prošao kroz Srbiju, 1189. nije prihvatio njegovu ponudu za zajedničku borbu protiv Vizantije. Kada je presto ustupio srednjem sinu Stefanu (Prvovenčanom), zamonašio se u svojoj zadužbini u manastiru Studenica. Sa najmlađim sinom Rastkom, čije je monaško ime bilo Sava, podigao je na Svetoj Gori manastir Hilandar, koji je ubrzo postao najznačajniji srpski duhovni i književni centar. Podigao je i crkve i manastire Đurđeve Stupove, Bogorodičin manastir i Svetog Nikolu kod Kuršumlije. Smatra se jednim od najznačajnijih srpskih vladara i, zajedno sa sinom Savom, jednim od utemeljivača Srpske pravoslavne crkve, koja ga slavi kao svetog Simeona Mirotočivog.

    1777 - Rođen je srpski vojvoda i diplomata prota Mateja Nenadović, koji je sa stricem Jakovom pokrenuo Prvi srpski ustanak u valjevskoj i šabačkoj nahiji. Pregovarao je s Turcima i Rusijom i time uspostavio prve diplomatske kontakte ustanika sa stranim državama. Bio je predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta - prve srpske vlade. Njegovi "Memoari", pored književne vrednosti, predstavljaju dragocen dokument vremena.

    1802 - Rođen je francuski pisac Viktor Igo, član Francuske akademije, najveći pesnik Francuske 19. veka i rodonačelnik francuskog realizma. Bio je veoma angažovan u političkom životu, isprva kao monarhista, potom kao republikanac. Pod Lujem Filipom postao je per Francuske i akademik, a 1848. poslanik u Ustavotvornoj skupštini. Posle državnog udara Napoleona III 1851. je proteran i živeo je u izgnanstvu u Belgiji i Engleskoj, a kad je 1870. palo Drugo carstvo trijumfalno je dočekan u Parizu, gde je do smrti 1885. neumorno stvarao. Napisao je 1876. vatreni članak "Za Srbiju". Pisao je pesme, drame, romane, eseje, pamflete. Dela: romani "Jadnici", "Bogorodičina crkva u Parizu", "Rabotnici na moru", drame "Ernani", "Lukrecija Bordžija", "Rij Blaz", političko-satirična zbirka pesama protiv Napoleona III "Kazne", pamflet "Napoleon Mali".

    1815 - Napoleon Bonaparta pobegao je iz zatočeništva na ostrvu Elba i uz pomoć grupe sledbenika povratio vlast u Francuskoj. Njegova druga vladavina, nazvana "sto dana", okončana je u junu nakon vojnog poraza kod Vaterloa.

    1846 - Rođen je Bafalo Bil legendarna ličnost istorije Amerike u vreme osvajanja prostranstava na zapadu današnjih SAD. Rođen je kao Vilijam Frederik Kodi, a nadimak je stekao kao vešt lovac na bizone. U poznijim godinama obilazio je svet u sklopu jednog cirkusa prikazujući svoje neobične veštine. Sa svojim cirkusom gostovao i u tadašnjoj Kraljevini Srbiji.

    1896 -Poslata prva razglednica Beograda.

    1909 - Turska je priznala austrougarsku aneksiju Bosne i Hercegovine.

    1915 - Nemci su u Prvom svetskom ratu, u borbi protiv Francuza kod Malankura, prvi put u istoriji ratovanja upotrebili bacače plamena.

    1917 - Snimljena prva džez-ploča u svetu, pa se 26. februar smatra rođendanom džeza.

    1935 - Škotski fizičar Robert Votson Vat demonstrirao je prvi kompletan i praktično upotrebljiv radar.

    1936 - Adolf Hitler je u Nemačkoj otvorio prvu fabriku za proizvodnju "narodnog vozila" (folksvagen).

    1969 - Umro je nemački filozof Karl Teodor Jaspers, tvorac filozofije egzistencije. Po završetku medicine radio je na Psihijatrijskoj klinici u Hajdelbergu, a potom je bio profesor filozofije dok ga 1937. nisu otpustili nacisti. Smatrao je da filozofija mora da se bavi smislom celine stvarnosti, totalitetom, koji se ne otkriva proučavanjem emirijskog sveta, nego je stvara pojedinac (egzistencija) težnjom da sebe ostvari kao autentičnu ličnost. Takva ličnost ne izgrađuje smisao celine u obliku pojmova, već intuitivnog unutrašnjeg doživljaja koji je nazvao filozofskom verom kojom čovek dolazi u kontakt sa onostranim. Objavio je 25 knjiga iz psihijatrije i filozofije. Dela: ''Opšta psihopatologija'', ''Psihologija pogleda na svet'', ''Filozofija'', ''Um i egzistencija'', ''O istini'', ''O izvoru i cilju istorije'', ''Filozofska vera''.

    1986 - Sovjetski Savez lansirao je u zemljinu orbitu prvi blok svemirske stanice "Mir", koja je nakon 15 godina uništena sagorevanjem, a nesagoreli delovi pali su u Tihi okean (23. marta 2001).

    1993 - U snažnoj eksploziji koju su u Svetski trgovački centar u Njujorku podmetnuli arapski islamski teroristi poginulo je šest, a povređeno oko 1.000 ljudi. Osam godina kasnije 11. septembra obe kule Centra srušene su u samoubilačkom napadu sa otetim putničkim avionima. U tom napadu poginulo je oko 3.000 ljudi.

    1995 - Posle gubitka oko milijardu dolara koje je na berzi u Singapuru izazvao diler Nik Lison bankrotirala je londonska banka "Bering", jedna od najstarijih i najuglednijih britanskih banaka.

    2001 - Umro je Dragoslav Avramović srpski ekonomski stručnjak, dopisni član SANU. Doktorat ekonomskih nauka stekao je 1956, bio je savetnik NBJ od 1951. Potom radi u Svetskoj banci, gde je od šefa Odeljenja za opšte studije dospeo je do mesta direktora. Bio je savetnik generalnog sekretara Konferencije UN za trgovinu i razvoj (UNCTAD) za pitanja ekonomske saradnje zemalja u razvoju i za opšta pitanja (Ženeva 1980-1984), kao i ekonomski savetnik Banke za trgovinu i razvoj (Vašington 1984-1988). Njegovim ekonomskim programom je januara 1994. zaustavljena hiperinflacija u SRJ, od marta 1994. do maja 1996. nalazio se na mestu guvernera Narodne banke. Bio je centralna ličnost Saveza za promene iz kojeg je docnije izrasla Demokratska opozicija srbije (DOS).

    2001 - Skupština SR Jugoslavije ukinula je ukaz o oduzimanju državljanstva dinastiji Karađorđević koji je 1947. donela tadašnja komunistička vlada.





    Фотографија: Danas je 26. februar, 57. dan u godini. Do kraja godine ima 308 dana. Na današnji dan:<br />
<br />
1199 - Umro je u Hilandaru osnivač dinastije Nemanjića, veliki župan Stefan Nemanja. Bio je veliki župan Raške, rodonačelnik dinastije Nemanjića i tvorac moćne srpske države u srednjem veku. Vlast je preuzeo 1166. kad je zbacio brata Tihomira. U savezu sa Ugarskom napao je i Srbiji priključio zetsko primorje (staru srpsku Kraljevinu Duklju), Trebinje, Zahumlje, oblast oko Južne i Velike Morave kao i prostor Kosova i Metohije. Nemački car Fridrih Prvi Barbarosa, koji je s vojskom na osnovu sporazuma s Nemanjom prošao kroz Srbiju, 1189. nije prihvatio njegovu ponudu za zajedničku borbu protiv Vizantije. Kada je presto ustupio srednjem sinu Stefanu (Prvovenčanom), zamonašio se u svojoj zadužbini u manastiru Studenica. Sa najmlađim sinom Rastkom, čije je monaško ime bilo Sava, podigao je na Svetoj Gori manastir Hilandar, koji je ubrzo postao najznačajniji srpski duhovni i književni centar. Podigao je i crkve i manastire Đurđeve Stupove, Bogorodičin manastir i Svetog Nikolu kod Kuršumlije. Smatra se jednim od najznačajnijih srpskih vladara i, zajedno sa sinom Savom, jednim od utemeljivača Srpske pravoslavne crkve, koja ga slavi kao svetog Simeona Mirotočivog.<br />
<br />
1777 - Rođen je srpski vojvoda i diplomata prota Mateja Nenadović, koji je sa stricem Jakovom pokrenuo Prvi srpski ustanak u valjevskoj i šabačkoj nahiji. Pregovarao je s Turcima i Rusijom i time uspostavio prve diplomatske kontakte ustanika sa stranim državama. Bio je predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta - prve srpske vlade. Njegovi "Memoari", pored književne vrednosti, predstavljaju dragocen dokument vremena.<br />
<br />
1802 - Rođen je francuski pisac Viktor Igo, član Francuske akademije, najveći pesnik Francuske 19. veka i rodonačelnik francuskog realizma. Bio je veoma angažovan u političkom životu, isprva kao monarhista, potom kao republikanac. Pod Lujem Filipom postao je per Francuske i akademik, a 1848. poslanik u Ustavotvornoj skupštini. Posle državnog udara Napoleona III 1851. je proteran i živeo je u izgnanstvu u Belgiji i Engleskoj, a kad je 1870. palo Drugo carstvo trijumfalno je dočekan u Parizu, gde je do smrti 1885. neumorno stvarao. Napisao je 1876. vatreni članak "Za Srbiju". Pisao je pesme, drame, romane, eseje, pamflete. Dela: romani "Jadnici", "Bogorodičina crkva u Parizu", "Rabotnici na moru", drame "Ernani", "Lukrecija Bordžija", "Rij Blaz", političko-satirična zbirka pesama protiv Napoleona III "Kazne", pamflet "Napoleon Mali".<br />
<br />
1815 - Napoleon Bonaparta pobegao je iz zatočeništva na ostrvu Elba i uz pomoć grupe sledbenika povratio vlast u Francuskoj. Njegova druga vladavina, nazvana "sto dana", okončana je u junu nakon vojnog poraza kod Vaterloa.<br />
<br />
1846 - Rođen je Bafalo Bil legendarna ličnost istorije Amerike u vreme osvajanja prostranstava na zapadu današnjih SAD. Rođen je kao Vilijam Frederik Kodi, a nadimak je stekao kao vešt lovac na bizone. U poznijim godinama obilazio je svet u sklopu jednog cirkusa prikazujući svoje neobične veštine. Sa svojim cirkusom gostovao i u tadašnjoj Kraljevini Srbiji.<br />
<br />
1896 -Poslata prva razglednica Beograda.<br />
<br />
1909 - Turska je priznala austrougarsku aneksiju Bosne i Hercegovine.<br />
<br />
1915 - Nemci su u Prvom svetskom ratu, u borbi protiv Francuza kod Malankura, prvi put u istoriji ratovanja upotrebili bacače plamena.<br />
<br />
1917 - Snimljena prva džez-ploča u svetu, pa se 26. februar smatra rođendanom džeza.<br />
<br />
1935 - Škotski fizičar Robert Votson Vat demonstrirao je prvi kompletan i praktično upotrebljiv radar.<br />
<br />
1936 - Adolf Hitler je u Nemačkoj otvorio prvu fabriku za proizvodnju "narodnog vozila" (folksvagen).<br />
<br />
1969 - Umro je nemački filozof Karl Teodor Jaspers, tvorac filozofije egzistencije. Po završetku medicine radio je na Psihijatrijskoj klinici u Hajdelbergu, a potom je bio profesor filozofije dok ga 1937. nisu otpustili nacisti. Smatrao je da filozofija mora da se bavi smislom celine stvarnosti, totalitetom, koji se ne otkriva proučavanjem emirijskog sveta, nego je stvara pojedinac (egzistencija) težnjom da sebe ostvari kao autentičnu ličnost. Takva ličnost ne izgrađuje smisao celine u obliku pojmova, već intuitivnog unutrašnjeg doživljaja koji je nazvao filozofskom verom kojom čovek dolazi u kontakt sa onostranim. Objavio je 25 knjiga iz psihijatrije i filozofije. Dela: ''Opšta psihopatologija'', ''Psihologija pogleda na svet'', ''Filozofija'', ''Um i egzistencija'', ''O istini'', ''O izvoru i cilju istorije'', ''Filozofska vera''.<br />
<br />
1986 - Sovjetski Savez lansirao je u zemljinu orbitu prvi blok svemirske stanice "Mir", koja je nakon 15 godina uništena sagorevanjem, a nesagoreli delovi pali su u Tihi okean (23. marta 2001).<br />
<br />
1993 - U snažnoj eksploziji koju su u Svetski trgovački centar u Njujorku podmetnuli arapski islamski teroristi poginulo je šest, a povređeno oko 1.000 ljudi. Osam godina kasnije 11. septembra obe kule Centra srušene su u samoubilačkom napadu sa otetim putničkim avionima. U tom napadu poginulo je oko 3.000 ljudi.<br />
<br />
1995 - Posle gubitka oko milijardu dolara koje je na berzi u Singapuru izazvao diler Nik Lison bankrotirala je londonska banka "Bering", jedna od najstarijih i najuglednijih britanskih banaka.<br />
<br />
2001 - Umro je Dragoslav Avramović srpski ekonomski stručnjak, dopisni član SANU. Doktorat ekonomskih nauka stekao je 1956, bio je savetnik NBJ od 1951. Potom radi u Svetskoj banci, gde je od šefa Odeljenja za opšte studije dospeo je do mesta direktora. Bio je savetnik generalnog sekretara Konferencije UN za trgovinu i razvoj (UNCTAD) za pitanja ekonomske saradnje zemalja u razvoju i za opšta pitanja (Ženeva 1980-1984), kao i ekonomski savetnik Banke za trgovinu i razvoj (Vašington 1984-1988). Njegovim ekonomskim programom je januara 1994. zaustavljena hiperinflacija u SRJ, od marta 1994. do maja 1996. nalazio se na mestu guvernera Narodne banke. Bio je centralna ličnost Saveza za promene iz kojeg je docnije izrasla Demokratska opozicija srbije (DOS).<br />
<br />
2001 - Skupština SR Jugoslavije ukinula je ukaz o oduzimanju državljanstva dinastiji Karađorđević koji je 1947. donela tadašnja komunistička vlada.


  • Leader
    27. фебруар 2014.


    Danas je 27. februar, 58. dan u godini. Do kraja godine ima 307 dana. Na današnji dan:

    272 - Rođen je rimski car Konstantin I Veliki, prvi rimski car koji je dozvolio slobodno ispovedanje Hrišćanstva. Konstantin je rođen na tlu sadašnje Srbije u Naisusu (Niš). Carem su ga 306. proglasili rimski legioni u Britaniji, posle čega je u nizu sukoba savladao suparnike i sam zavladao zapadnim delom Rimskog carstva. Od 312. vladao je zajedno sa carem Istočnog Rimskog carstva Valerijem Likinijem, a posle pobede nad njim 324. sam celim Carstvom do smrti. S Likinijem je 313. izdao Milanski edikt o slobodi veroispovesti hrišćana. Na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. pomogao je Crkvi da suzbije arijanizam. Osnivač je Konstantinopolja (Carigrad), nove prestonice carstva.


    1822 - U Beču su prestale da izlaze "Novine serbske". List su 1. avgusta 1813. pokrenuli i uređivali Dimitrije Davidović i Dimitrije Frušić, studenti medicine u Beču, obojica rodom iz Srema. Davidoviću je novinarstvo i uopšte rad na polju nacionalne kulture postalo trajno opredeljenje. On je tvorac prvih novina i u obnovljenoj Kneževini Srbiji i autor je prvog srpskog ustava - Sretenjskog 1835. godine. Frušić je postao lekar i nije se više bavio novinarstvom. Njihove novine štampane su tadašnjim građanskim pravopisom.

    1844 - Dominikanska Republika se odvojila od Haitija, i postala nezavisna država. U periodu između 1822. i 1844. celo ostrvo je bilo jedinstvena republika, da bi se tada izdvojio bivši španski posed (Dominikanska republika) od negdašnjeg francuskog Haitija. Pod španskom vlašću Dominikanska republika se ponovo nalazila između 1861. i 1865.

    1887 - Umro je ruski kompozitor Aleksandar Porfirijevič Borodin, pripadnik neformalne muzičke grupe "Velika petorica" i utemeljivač ruske simfonijske i kamerne muzike. Po obrazovanju bio je lekar i hemičar i radio je kao univerzitetski profesor. Kao dečak svirao je flautu i klavir, kasnije i violončelo. Inspirisao se ruskom narodnom muzikom, narodnim pričama, legendama i istočnjačkim folklorom. Dela: opera "Knez Igor", simfonija br. 2 ("Bagatirska simfonija"), simfonijska slika "U srednjoj Aziji".

    1932 - Rođena je Elizabet Tejlor, britansko američka glumica, holivudska legenda, jedna od najvećih filmskih zvezda uopšte. Posebno je upamćena po ulogama u klasicima kao što su „Kleopatra“, „Mačka na usijanom limenom krovu“ i „Ko se boji Virdžinije Vulf?“. Na vrhuncu slave nalazila se tokom 50-ih i 60-ih, kada je četiri puta za redom, bila je nominovana za Oskara, koji je dobila 1961. a drugi put šest godina kasnije.

    1933 - Nacisti su zapalili zgradu Rajhstaga (skupština) u Berlinu, optuživši za to komuniste, što je iskorišćeno kao opravdanje za hapšenje oko 1.500 komunističkih prvaka. Na procesu u Lajpcigu jedan od optuženih - Georgi Dimitrov, razobličio je planove nacista, pa se suđenje pretvorilo u njihov fijasko.

    1936 - Umro je ruski lekar Ivan Petrovič Pavlov, osnivač Instituta za eksperimentalnu medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907. Završio je bogosloviju, zatim medicinu. Pavlovljevi veliki teorijski i praktični uspesi - teorija uslovnog refleksa, proučavanje rada žlezda, proveravanje dejstva lekova na rad srca, proučavanje funkcija kore velikog mozga - učinili su njegove laboratorije svetskim centrom fiziologije. Njegova teorija o uslovnim refleksima snažno je uticala na mnoge naučne discipline, posebno na psihologiju, psihijatriju kao i medicinu uopšte. Bio je otvoreni i uporni kritičar boljševika, ali ga je sovjetski režim tolerisao, i do smrti mu je pružao potrebne uslove za naučni rad.

    1952 - Održana je prva sednica UN u novom stalnom sedištu svetske organizacije u Njujorku.

    1991 - Porazom Iraka završen je Zalivski rat SAD i savezničkih zemalja protiv te arapske zemlje. Iračani su morali da se povuku iz Kuvajta, koji su okupirali 1. avgusta 1990.

    1999 - Međunarodne organizacije za borbu protiv korišćenja nagaznih mina procenile su da je u 64 zemlje širom planete rasuto preko 100 miliona nagaznih mina, od čega se sedam miliona nalazi na prostoru bivše Jugoslavije. Prema ovim podacima eksplozije nagaznih mina svakog meseca ubiju ili osakate 2.000 ljudi od kojih su 90 odsto civili, među kojima je najveći broj dece.

    2004 - Vođa japanske sekte Aum šinrikjo (Sekta vrhovne istine) Šoko Asahara osuđen je na smrtnu kaznu vešanjem zbog organizovanja napada nervim gasom sarin u tokijskom metrou devet godina ranije, kada je usmrćeno 12 ljudi.





    Фотографија: Danas je 27. februar, 58. dan u godini. Do kraja godine ima 307 dana. Na današnji dan:<br />
<br />
272 - Rođen je rimski car Konstantin I Veliki, prvi rimski car koji je dozvolio slobodno ispovedanje Hrišćanstva. Konstantin je rođen na tlu sadašnje Srbije u Naisusu (Niš). Carem su ga 306. proglasili rimski legioni u Britaniji, posle čega je u nizu sukoba savladao suparnike i sam zavladao zapadnim delom Rimskog carstva. Od 312. vladao je zajedno sa carem Istočnog Rimskog carstva Valerijem Likinijem, a posle pobede nad njim 324. sam celim Carstvom do smrti. S Likinijem je 313. izdao Milanski edikt o slobodi veroispovesti hrišćana. Na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. pomogao je Crkvi da suzbije arijanizam. Osnivač je Konstantinopolja (Carigrad), nove prestonice carstva.<br />
<br />
1822 - U Beču su prestale da izlaze "Novine serbske". List su 1. avgusta 1813. pokrenuli i uređivali Dimitrije Davidović i Dimitrije Frušić, studenti medicine u Beču, obojica rodom iz Srema. Davidoviću je novinarstvo i uopšte rad na polju nacionalne kulture postalo trajno opredeljenje. On je tvorac prvih novina i u obnovljenoj Kneževini Srbiji i autor je prvog srpskog ustava - Sretenjskog 1835. godine. Frušić je postao lekar i nije se više bavio novinarstvom. Njihove novine štampane su tadašnjim građanskim pravopisom.<br />
<br />
1844 - Dominikanska Republika se odvojila od Haitija, i postala nezavisna država. U periodu između 1822. i 1844. celo ostrvo je bilo jedinstvena republika, da bi se tada izdvojio bivši španski posed (Dominikanska republika) od negdašnjeg francuskog Haitija. Pod španskom vlašću Dominikanska republika se ponovo nalazila između 1861. i 1865.<br />
<br />
1887 - Umro je ruski kompozitor Aleksandar Porfirijevič Borodin, pripadnik neformalne muzičke grupe "Velika petorica" i utemeljivač ruske simfonijske i kamerne muzike. Po obrazovanju bio je lekar i hemičar i radio je kao univerzitetski profesor. Kao dečak svirao je flautu i klavir, kasnije i violončelo. Inspirisao se ruskom narodnom muzikom, narodnim pričama, legendama i istočnjačkim folklorom. Dela: opera "Knez Igor", simfonija br. 2 ("Bagatirska simfonija"), simfonijska slika "U srednjoj Aziji".<br />
<br />
1932 - Rođena je Elizabet Tejlor, britansko američka glumica, holivudska legenda, jedna od najvećih filmskih zvezda uopšte. Posebno je upamćena po ulogama u klasicima kao što su „Kleopatra“, „Mačka na usijanom limenom krovu“ i „Ko se boji Virdžinije Vulf?“. Na vrhuncu slave nalazila se tokom 50-ih i 60-ih, kada je četiri puta za redom, bila je nominovana za Oskara, koji je dobila 1961. a drugi put šest godina kasnije.<br />
<br />
1933 - Nacisti su zapalili zgradu Rajhstaga (skupština) u Berlinu, optuživši za to komuniste, što je iskorišćeno kao opravdanje za hapšenje oko 1.500 komunističkih prvaka. Na procesu u Lajpcigu jedan od optuženih - Georgi Dimitrov, razobličio je planove nacista, pa se suđenje pretvorilo u njihov fijasko.<br />
<br />
1936 - Umro je ruski lekar Ivan Petrovič Pavlov, osnivač Instituta za eksperimentalnu medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907. Završio je bogosloviju, zatim medicinu. Pavlovljevi veliki teorijski i praktični uspesi - teorija uslovnog refleksa, proučavanje rada žlezda, proveravanje dejstva lekova na rad srca, proučavanje funkcija kore velikog mozga - učinili su njegove laboratorije svetskim centrom fiziologije. Njegova teorija o uslovnim refleksima snažno je uticala na mnoge naučne discipline, posebno na psihologiju, psihijatriju kao i medicinu uopšte. Bio je otvoreni i uporni kritičar boljševika, ali ga je sovjetski režim tolerisao, i do smrti mu je pružao potrebne uslove za naučni rad.<br />
<br />
1952 - Održana je prva sednica UN u novom stalnom sedištu svetske organizacije u Njujorku.<br />
<br />
1991 - Porazom Iraka završen je Zalivski rat SAD i savezničkih zemalja protiv te arapske zemlje. Iračani su morali da se povuku iz Kuvajta, koji su okupirali 1. avgusta 1990.<br />
<br />
1999 - Međunarodne organizacije za borbu protiv korišćenja nagaznih mina procenile su da je u 64 zemlje širom planete rasuto preko 100 miliona nagaznih mina, od čega se sedam miliona nalazi na prostoru bivše Jugoslavije. Prema ovim podacima eksplozije nagaznih mina svakog meseca ubiju ili osakate 2.000 ljudi od kojih su 90 odsto civili, među kojima je najveći broj dece.<br />
<br />
2004 - Vođa japanske sekte Aum šinrikjo (Sekta vrhovne istine) Šoko Asahara osuđen je na smrtnu kaznu vešanjem zbog organizovanja napada nervim gasom sarin u tokijskom metrou devet godina ranije, kada je usmrćeno 12 ljudi.


  • Leader
    17. март 2014.
    Danas je 28. februar, 59. dan u godini. Do kraja godine ima 306 dana. Na današnji dan:


    1525. Španski osvajač Ernan Kortes pogubio je poslednjeg astečkog cara Kuautemoka.

    1825. Rusija i Velika Britanija potpisale su ugovor kojim je određena granica između Aljaske i Kanade, teritorija koje su tada
    bile u posedu Rusa, odnosno Britanaca.

    1832 - U Beogradu je osnovana Narodna biblioteka Srbije kao sastavni deo Državne štamparije. Biblioteka je potom bila pod Ministarstvom prosvete, a od 1871. je samostalna ustanova. Odluku o osnivanju doneo je knez Miloš Obrenović.

    1844. Tokom prikazivanja nove fregate "Prinston", koje je na reci Potomak priredila američka mornarica, na brodu je eksplodirao jedan od topova, usmrtivši državnog sekretara, ministra mornarice i još nekoliko funkcionera vlade SAD.

    1862. U Srbiji je donet prvi zakon o advokaturi.

    1869. Umro je francuski pisac i diplomata Alfons de Lamartin, jedan od najvećih liričara romantizma. Slavu mu je donela već prva knjiga "Pesničke meditacije" (1820), a potom i njegova najznačajnija zbirka "Pesničke i religiozne harmonije" sa čuvenom "Himnom noći" koju je preveo Njegoš. U proznom delu "Put na istok" sa simpatijama je opisao Srbiju i njenu borbu za slobodu.

    1916. Završeno je prebacivanje glavnine srpske vojske od oko 140.000 vojnika iz okupirane Srbije u Prvom svetskom ratu, na ostrvo Krf. Oporavljena u narednim mesecima, reorganizovana i naoružana srpska vojska se u leto iste godine vratila u borbu na Solunskom frontu. Tokom povlačenja preko Albanije od decembra 1915. više od 200.000 vojnika i civila umrlo je od gladi, iscrpljenosti i zime.

    1922. Velika Britanija je formalno proglasila nezavisnost Egipta, ali je zadržala kontrolu nad Sueckim kanalom i poslovima odbrane zemlje.

    1931. Član Donjeg doma britanskog parlamenta Osvlad Mozli osnovao je "Novu partiju", koja je godinu dana kasnije postala Britanska unija fašista.

    1933. Hitler je, dan nakon paljenja Rajhstaga, ubedio predsednika Nemačke Paula fon Hindenburga da potpiše Zakon o odbrani naroda i države kojim su ukinute lične slobode, sloboda govora i štampe i pravo na okupljanje. U nekoliko narednih dana uhapšeno je više od četiri hiljade komunista.

    1941. U egzilu je umro bivši španski kralj Alfonso XIII. Odbivši da abdicira 1931, kada su na izborima u Španiji pobedili republikanci, kralj je bio prisiljen da napusti zemlju.

    1948. Poslednje britanske vojne jedinice napustile su Indiju. Laburistička vlada ukinula je 1947. britansku vladavinu nad Indijom.

    1953. U Ankari su Jugoslavija, Grčka i Turska potpisale sporazum o političkoj, privrednoj i vojnoj saradnji, poznat kao Balkanski savez.

    1974. SAD i Egipat su posle sedam godina prekida obnovili diplomatske odnose.

    1975. U najtežoj podzemnoj železničkoj nesreći u Velikoj Britaniji, 42 putnika su poginula kad je voz u punoj brzini udario u ogradu u stanici "Murgejt" londonskog metroa.

    1986. U centru Stokholma ubijen je švedski premijer i lider Socijaldemokratske stranke Ulof Palme. Jedan od najpopularnijih evropskih političara u to vreme, ubijen je na ulici dok se sa suprugom vraćao kući iz bioskopa.

    1991. Završen je Zalivski rat, koji su 42 dana vodile SAD i saveznici protiv Iraka. Iračke snage prisiljene su da napuste Kuvajt koji su okupirale 1. avgusta 1990.

    1991. Srpsko nacionalno veće i Izvršno veće SAO Krajine donelo je odluku da se SAO Krajina razdružuje od Republike Hrvatske i ostaje u Jugoslaviji.

    1993. Američki vojni transporteri izbacili su iznad istočne Bosne prve tovare humanitarne pomoći u hrani i lekovima, čime je počela "Operacija padobran" u ratom zahvaćenoj Bosni i Hercegovini.

    1994. U zoni "zabranjenog leta" iznad Bosne i Hercegovine zapadno od Banjaluke dva američka aviona F-16 srušili su četiri srpska aviona tipa "Galeb".

    1998. Nakon ubistva četiri srpska policajca kod Glogovca i Srbice, na području Drenice na Kosovu počeli su sukobi srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca, pripadnika nelegalne Oslobodilačke vojske Kosova.

    2003. Na zajedničkoj sednici oba veća Skupštine SR Jugoslavije proglašena je Povelja o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama.