Da razmišljamo realno: vegetarijanci su gotovo uvek smatrani malo čudnim ljudima. Gajenje i klanje životinja za ishranu oduvek se smatralo velikim čovekovim dostignućem, i mnogi ljudi i dan danas misle da zaista treba biti čudan pa iz ishrane isključiti namirnice kao što su meso, mesni proizvodi. kao i veliki izbor mlečnih proizvoda i drugih preradjevina životinjskog porekla.
Ali više nije tako. Tokom poslednjih godina bezmesni nacin ishrane postao je vrlo popularan, u velikoj meri zbog toga što brojni dokazi ukazuju na to da je razumna vegetarijanska ishrana mnogo bolja nego tipična americka ili evropska ishrana sa mnogo mesa.
U krugovima naučnika koji se bave proučavanjem ishrane sve vise se ističe podatak da je “veći deo čovečanstva u toku većeg dela ljudske istorije živeo uglavnom od vegetarijanske ishrane”. I bitno je istaći da i danas veći deo čovečanstva još uvek tako živi.
U Indiji, Africi, u zemljama Centralne i Južne Amerike primećuje se povećanje broja stanovništva, ali i manji procenat oboljenja medju ljudima. Oni tamo jedu vegetarijansku hranu. Samo bogate zemlje jedu puno mesa: Evropa i Severna Amerika. No, upravo su u tim zemljama i najveće bolnice, znatna oboijenja i bolesti.
Vegetarijasnkom ishranom mogu se sprečiti mnoge bolesti I oboljenja koja napadaju naše telo. Naime, naučnici su dokazali da zdravlje u 90% slučajeva zavisi od ishrane, a svega 10% pripada naslednim oboljenjima. Hraniti se na vegetarijasnki način ne predstavlja nikakvu teškoću gde god postoji dobro I raznovrsno snabdevanje voćem, povrćem i žitaricama.
Da razmišljamo realno: vegetarijanci su gotovo uvek smatrani malo čudnim ljudima. Gajenje i klanje životinja za ishranu oduvek se smatralo velikim čovekovim dostignućem, i mnogi ljudi i dan danas misle da zaista treba biti čudan pa iz ishrane isključiti namirnice kao što su meso, mesni proizvodi. kao i veliki izbor mlečnih proizvoda i drugih preradjevina životinjskog porekla.
Ali više nije tako. Tokom poslednjih godina bezmesni nacin ishrane postao je vrlo popularan, u velikoj meri zbog toga što brojni dokazi ukazuju na to da je razumna vegetarijanska ishrana mnogo bolja nego tipična americka ili evropska ishrana sa mnogo mesa.
U krugovima naučnika koji se bave proučavanjem ishrane sve vise se ističe podatak da je “veći deo čovečanstva u toku većeg dela ljudske istorije živeo uglavnom od vegetarijanske ishrane”. I bitno je istaći da i danas veći deo čovečanstva još uvek tako živi.
U Indiji, Africi, u zemljama Centralne i Južne Amerike primećuje se povećanje broja stanovništva, ali i manji procenat oboljenja medju ljudima. Oni tamo jedu vegetarijansku hranu. Samo bogate zemlje jedu puno mesa: Evropa i Severna Amerika. No, upravo su u tim zemljama i najveće bolnice, znatna oboijenja i bolesti.
Vegetarijasnkom ishranom mogu se sprečiti mnoge bolesti I oboljenja koja napadaju naše telo. Naime, naučnici su dokazali da zdravlje u 90% slučajeva zavisi od ishrane, a svega 10% pripada naslednim oboljenjima. Hraniti se na vegetarijasnki način ne predstavlja nikakvu teškoću gde god postoji dobro I raznovrsno snabdevanje voćem, povrćem i žitaricama.