Blogovi po datumu

Tagovi

Statistika

  • 472
    Blogs
  • 54
    Active Bloggers
26 blogs
  • 12 Jan 2016
    Kakav bi bio vrt bez bilja? Pust i tužan! A stan bez sobnih biljaka? Možemo reći da su one pravi zeleni prijatelji koji stvaraju domaću atmosferu i doprinose tome da se osećamo zdravo.Bacite pogled na neki katalog ili izložbu nameštaja: izgled svake prostorije za stanovanje pre svega savršeno upotpunjavaju dekorativne palme, fligranska paprat ili rascvetali hibiskus. Ushićenje lepim sobnim rastinjem, naravno, ne bi dugo trajalo ako bi dekorativne saksije odjednom prestale to da budu, samo zato što su stajale u tamnom, neodgovarajućem uglu sobe. Zbog toga je važno da na odgovarajućem mestu za biljku treba imati i optimalne uslove za njenu negu. Kupovina biljaka U suštini, osnova uspešne nege nalazi se u samoj kupovini. Ukoliko vodite računa o nekoliko jednostavnih pravila, imaćete sporije ali utoliko duže zadovoljstvo sa vašim novim biljnim stanarom. Izvori nabavke – Posude sa cvećem mogu se nabaviti na najrazličitijim mestima. Osim bogatog izbora cveća, vrtni centri i specijalizovane trgovine najčešće daju i stručne, pouzdane savete. Proizvođači često smatraju da je dobra prilika za reklamu i nedeljna pijaca sa oazama ukrasnog bilja. To se odnosi i na robne kuće, prodavnice nameštaja ili sadnica, a teško je videti i supermarket bez cveća u saksijama. Osnovno poznavanje unutrašnjeg zelenila kao zadatak za projektante Arhitekte i dizajneri enterijera često u svojim idejnim projektima ili 3D modelima klijentima prikazuju položaj unutrašnjeg zelenila. Naravno, najčešće se govori o običnom vizuelnom triku da bi neki prostor izgledao prijatniji.  Kasnije, tokom izvođenja projekta i nakon predaje projekta saksija, žardinjera ili puzavica, nisu na onom mestu koje je za njih bilo predviđeno projektom. Istina, zelenilo se može posmatrati samo kao još jedan od sličnih trikova za prodaju projekta, ali, dovoljno je znati samo nekoliko osnovnih informacija ili smernica u slučaju da klijent zatraži savet od svog projektanta, ili da, u najgorem slučaju, zaista kupi i postavi zelenilo u onaj ugao prostorije u kom je biljka tek radi reda nacrtana u projektu. Svakako, najbolje bi bilo da projektni biro ili studio za projektovanje enterijera naprave saradnju sa stručnjakom koji jednostavno, dostupno i brzo može da na najbolji mogući način odredi položaj i vrstu biljaka u budućem prostoru... Pitanje smeštaja – Prvi i najvažniji kriterijum pri izboru biljke treba da bude njen kasniji smeštaj. Da bi i dalje rasla treba da znamo gde je stajala pre, u kakvoj prostoriji, pod kojim osvetljenjem i temperaturnim uslovima. Ako niste sigurni u pogledu osnovnih zahteva biljke, neophodan vam je savet stručnjaka. Čest je slučaj i da se uputstvo za negu nalazi na etiketi u posudi u kojoj je biljka smeštena. Osim toga, razmislite o tome da će biljke u izvesnom periodu rasti veoma brzo i pobrinite se da im obezbedite dovoljno mesta za rast. Šta treba imati u vidu prilikom kupovine biljaka – Dobro negovana biljka prepoznaje se, recimo, po jedrom rastu. Dugi, tanki izdanci znače da je biljka bila na mestu koje nije imalo dovoljno svetlosti. Požutelo lišće na nižim delovima biljke, takođe može biti prouzrokovano nedostatkom svetlosti, ali i nedostatkom hranljivih materija. Često viđeni smeđi vrhovi lišća znak su suvoće ili nedovoljne provetrenosti prostorije. Najbolje se prodaju biljke čiji se pupoljci još nisu otvorili. Kod nekih cvetova, recimo hibiskusa ili pasiflore postoji opasnost da se mladi pupoljci ne otvore na novom staništu. Poželjno je i obratiti pažnju na posudu (saksiju). U premalim posudama, nega biljaka je gotovo u svemu otežana, počev od zalivanja i đubrenja. Zemlja mora biti dovoljno vlažna; većina biljaka podnosi onoliko vlage koliko je potrebno da je sačuva od isušivanja i to u posudi u kojoj biljci neće biti tesno usled čega bi uvenula. Potreban je naročit oprez ako je posuda vlažna a listovi vise. To je često dokaz da je koren truo. Sve u svemu, podrazumeva se da biljke treba da budu zdrave. Ukoliko je to moguće, ispitajte pri kupovini nešto mlađe listove ili pregledajte donju stranu lišća izraslog odmah iznad zemlje. Pretpostavka je da se na ovom mestu nalaze štetočine. Gljivice se lako mogu prepoznati po brašnjavosti listova koji su zaraženi. Kupljenu biljku transportujte vodeći računa o neophodnim merama opreza. Duži boravak u pregrejanim kolima može naškoditi biljci kao i hladnoća ili promaja. Mesto za biljku u kući U poređenju sa zimskom baštom, mesto na prozorskom ramu za većinu biljaka predstavlja nepovoljne uslove. Glavni uzroci njihovog stradanja u tom slučaju su suv, topao vazduh, ili zimi nedostatak svetlosti i protoka vazduha. Biljke su izložene stresu i reaguju stagnacijom u rastu, pojavom bolesti i štetočina. Sledeći problem je taj što različite vrste biljaka u istoj sobi većinom imaju i različite zahteve u pogledu okruženja. Biljke po pravilu stavljamo na prozorski ram ili blizu prozora. Međutim, veoma atraktivno deluju ako ih stavimo tamo gde se biljke ne očekuju, u kupatilo ili predsoblje. Biljke na neobičnim mestima u kući Pretpostavimo da u kupatilu ima dovoljno dnevne svetlosti i da ono zbog toga može biti idealno mesto za paprat. Paprat uspeva uz malo svetlosti i potreban joj je ne previše hladan prostor sa visokom vlažnošću vazduha. Ako ne želite da se odreknete cveća u kupatilu, potražite mesečev cvet (Spathiphyllum), kojem takođe prija umerena hladovina a i lak je za održavanje. U predsoblju je ograničavajući faktor nedostatak dnevne svetlosti. Ovaj deo stana može se potpuno oživeti lepim zelenim biljem. Na njihovo trajanje svakako će uticati neka vrsta veštačkog osvetljenja. Veoma često ulazni deo kuće nameće se kao zgodno mesto za postavljanje biljaka. Biljke se tu obično ostavljaju za vreme hladnih godišnjih doba, ali i kada su velike temperaturne razlike. Dovoljno svetlosti je osnovni uslov da pokušate sa velikom juka palmom ili kaučukovim drvetom. Mnogi od nas uglavnom znaju sobne biljke koje nisu u prirodnom obliku, već su specijalne sorte ili vrste. Pokazaćemo na primerima da se na osnovu porekla nekih biljaka mogu znati i njihove potrebe. Ehmeja (Aechmea fasciata) – centralna oblast u kojoj se prostire ova vrsta bromelije su tropske kišne i maglovite šume Brazila. Raste ili na zemlji ili kao parazitska biljka na granama drveća. Uslovi pod kojima ehmeja dobro napreduje jesu ujednačeno visoke temperature, relativno svetlo stanište bez direktne sunčeve svetlosti i izuzetno vlažan vazduh sa preko 90% vlage. Zelenilo i LEED standard LEED standard za sertifikaciju zelenih zgrada ima nekoliko kategorija u kojima uz pomoć zelenila mogu da se obezbede dodatni poeni. U kategoriji Water Efficiency - poeni se mogu dobiti pažljivim izborom tipa zelenila i sistema za navodnjavanje, dok se dodelom poena u kategoriji Indoor Environmental Quality između ostalog podstiče i obezbeđivanje prirodnog osvetljenja i poboljšanje zvučnih karakteristika zgrade, dakle dve karakteristike koje mogu biti blisko povezane sa unutrašnjim zelenilom. Pored ovih, zelenilo može doneti i poene u nekoliko drugih kategorija, pa arhitekte sa njim treba da računaju bilo da se radi o zelenom krovu, uređenju parcele ili unutrašnjem zelenilu. Podsetimo, zgrade koje imaju LEED sertifikat prosečno su 2% skuplje tokom projektovanja i izgradnje od ostalih (na uzorku od više hiljada), a kvadratni metar ovakve zgrade u SAD skuplji je od običnog kvadrata i za preko hiljadu dolara. U kući ćemo bromeliju staviti u svetlu, sunčanu sobu. Pri jakom osvetljenju leti, pak, moraćemo ili da zamračimo prostoriju ili da biljku premestimo na senovito mesto. Temperatura ne bi smela da padne ispod 18oC, a optimalna je između 20-22oC. Prska se i zaliva vodom bez krečnjaka. Juka (Yucca elephantipes) – sa njom se postupa kao sa rastinjem agave iz Srednje i Severne Amerike. Tamo napreduje na relativno suvim staništima, odgovaraju joj visoke temperature i direktna izloženost suncu, mada se može održati i na niskim noćnim temperaturama do tačke mržnjenja. Kod nas juka najbolje uspeva u vreme kada nema mrazeva, na najtoplijem i najsunčanijem mestu na terasi ili u vrtu. U stanu je važno da tokom cele zime stoji na što svetlijem mestu i da temperatura bude nešto viša. Pogoduje joj prezimljavanje u svetlom i rashlađenom prostoru. Svetlost Naše oko prima dnevnu svetlost kao belu, zato što nije u stanju da pojedinačno identifikuje različite zrake od kojih je ona sastavljena. Oni se jedino mogu zapaziti kada se pojavi duga, svetlosna meteorološka pojava u formi luka sa bojama prizme, koja je proizvod prelamanja i odbijanja sunčevih zraka u kapima kiše. Kada bismo mogli prevesti ove boje u talasne dužine, onda bismo videli da najduže odgovaraju toplim bojama, a najkraće hladnim bojama. Ovakva podela je važna jer biljke ne vide kao što mi vidimo. Veoma su osetljive na plavo i crveno, koje apsorbuju, dok naše oči stimulišu boje žuta i zelena, koje biljke odbijaju. Količina svetlosti koju biljka primi može se izmeriti. Ona se izražava u luksu. Leti, na punom suncu, pored prozora okrenutog ka jugu, jačina svetlosti može dostići 100.000lx, što je prilično mnogo, jer se većina biljaka zadovoljava sa 5.000 do 10.000lx. Međutim, potrebno je da svetlosti ima konstantno, najmanje 6-8 sati, kako bi process rasta mogao dobro da se podstiče. Dve pojave dovode do problema: variranje jačine svetlosti i filtriranje svetla prozorskim staklom. Jačina svetlosti nije nikada ista tokom dana, dovoljno je da se pojavi oblak i da je prepolovi. Ona varira zavisno od relativnog položaja sunca koji se menja bez prestanka. Pošto je jačina sunčevih zraka ujutru slabija, dobro je da biljke kojima odgovara prosečna osvetljenost okrenete preme istoku ili severoistoku, a biljke kojima je potrebna jaka svetlost ka zapadu ili jugozapadu. Položaj biljaka u prostoriji je takođe presudan. Prolazeći kroz filter koji predstavljaju prozori, svetlost se prelama i tako smanjuje ugao incidencije svojih zraka. Ona gubi snagu i jačina joj opada veoma brzo sa prodiranjem u prostoriju. Ovaj gubitak svetlosti se povećava sa razdaljinom od prozora. U prostoru od 1,5 m u neposrednoj blizini prozora, biljka dobija maksimum svetlosti. Na udaljenosti od dva metra, biljka dobija četiri puta manje svetlosti, dok na udaljenosti od tri metra dobija devet puta manje svetlosti. Ovo ukazuje na nedostatak svetlosti koji vlada u našim enterijerima. Biljke koje se mogu postaviti na 3-4m od prozora: Nephrolepsis, Hedera, Begonia albopicta, Begonia maculata, Asparagus falcatus, Anthurium crystallinum, Ficus pumila, Fittonia... Biljke koje se mogu postaviti na 2-3m od prozora: Asplenium nidus, Begonia boweri, Mimosa pudica, Philodendron scandens, Tradescantia (tamnih listova), Fuchia... Biljke koje se mogu postaviti na 1-2m od prozora: Achimenes, Ananas, Araucaria, Asparagus setaceus, Caladium, Dieffenbachia, Gardenia, Passiflora... Biljke koje se mogu postaviti na 0-1m od prozora: Accacia, Euphorbia, Strelitzia, Tecoma, Yucca, Pelargonium, Nerium, Cassia, Carex, Adenium, Agave, Aloe, Asclepias... Osvetljenje Pošto su uslovi osvetljenosti u kući retko optimalni, problem se rešava ili pojačavanjem svetlosti dodatnim osvetljenjem, ili obrnuto, ublažavanjem sunčeve žege odgovarajućom zasenom. Ako biljke u kući imaju dovoljno čistog vazduha i veliku vlažnost, većina se može bez ikakve opasnosti izložiti punoj svetlosti. Videćete da je lišće postalo sjajnije. Počnite sa takvom aklimatizacijom u zimskom periodu, rezultat će biti mnogo bolji. Teško da biljke pate od suviše velike svetlosti u kući, pre bi se moglo reći da im svetlost nedostaje. Dimenzije prozora od bitnog su značaja, ali je ponekad dovoljno da se zidovi okreče u belo da bi odbijali svetlost i da bi se dobio svetliji ambijent. Možete takođe ojačati individualno osvetljenje jedne biljke postavljanjem komada belog kartona iza saksije, u pravcu prozora. Zimi, dodatno osvetljenje je skoro neophodno, za sve cvetne biljke i za biljke u saksijama koje su na udaljenosti od prozora većoj od 1 m . Koristite sijalice ili fluorescentne cevi koje su bogate ultravioletnim zracima. Leti, u vreme najveće vrućine, biljke veoma teško podnose nasilje jačine svetlosti. Postavljanje prozirne tkanine na prozore je najmanje što se može učiniti. Prozori okrenuti ka severu – Pošto dobijaju veoma malo direktnog sunca, prostorije okrenute ka severu dosta su mračne. Treba da se planira postavljanje dobre izolacije i dvostrukog stakla da bi se ograničile razlike u temperaturi. Biljke koje se mogu koristiti su: Aglaonema, Anthurium, Asparagus falcatus, Aspidistra, Asplenium bulbiferum, Campanula isophylla, Cissus, Ficus pumila, Fittonia... Prozori okrenuti ka jugu – Prozori okrenuti prema jugu primaju maksimum svetlosti, te u osunčanim klimama predvidite jaku ventilaciju i efikasne zastore. Veoma je koristan električni ovlaživač jer je visoka vlažnost neophodna. Biljke koje se mogu koristiti su: Ananas, Bougainvillea, kaktusi, Citrus, Cordyline, Ficus benjamin, Hibiscus, Hoya, Jasminum, Justicia, Passiflora, Yucca... Prozori okrenuti ka istoku – Prostorija dobija direktnu sunčevu svetlost ujutru, blagu svetlost veoma korisnu za biljke. Jedina mana prostorije okrenute ka istoku jeste što se brzo ohladi. Biljke koje se mogu koristiti su: Achimenes, Aechmea, Alocasia, Araucaria, Asparagus, Begonia, Caladium, Dieffenbachia, Dracaena... Prozori okrenuti zapadu – Do direktnog osunčavanja u prostoriji okrenutoj ka zapadu dolazi krajem dana. To je savršeno za regione sa veoma toplim letima, jer se u njoj lako održava umerena temperatura. Biljke koje se mogu koristiti su: Allamanda, Cycas, Ficus elastica, Monstera, Plumbago, Spathyphyllum... Reakcija na svetlost – Biljke privlači svetlost i one se tome ne mogu odupreti. U prirodi, normalan rast je vertikalan, jer sunčevi zraci greju uvek gornju stranu listova. Ipak, susrećemo izvesne izuzetke koji ukazuju na nužnu potrebu biljaka da se izlože svetlosti. Posmatrajmo seme koje nosi vetar i koje pada na gomilu kamenja. Ono nalazi malo potrebne zemlje za klijanje, a veliki blok iznad njega zaklanja mu svetlost. Pojavom koja se naziva fototropizam, mlada biljka, koja je tek počela da klija, sistematski će se uputiti prema ono malo svetlosti koju prima i pronaći će put za izlaz na slobodu. Nakon toga će početi da raste uspravno. Takvo ponašanje zapaža se kod kućnih biljaka suviše udaljenih od prozora, čije se stabljike povijaju prema izvoru svetlosti. Kada je svetlost nedovoljna, takvo ponašanje prati odumiranje odnosno formiranje slabih stabljika bez boje, što je siguran znak fiziološke neravnoteže. Sve dok se fototropsko ponašanje biljke svodi samo na povijanje stabljika, nije strašno. Dovoljno je da se saksija okrene za jednu četvrtinu kruga svakog meseca, da bi biljka sačuvala lepši vertikalni položaj. Takva intervencija mora se ograničiti na vrste lisno dekorativne jer varijacije svetlosti, čak i najslabije, mogu biti pogubne po cvetno dekorativne biljke. Temperatura Biljke koje se uzgajaju u kući nalaze se u veoma specifičnim klimatskim uslovima. U vezi sa temperaturom, uticaj godišnjih doba ne postoji. Da bismo izbegli probleme sa biljkama u kući, dovoljno je da se održava temperatura ≤20oC zimi i 23oC leti. U prvom slučaju, dovoljno je da se koristi termostat kako bi se regulisao rad radijatora. U toku letnjih perioda, provetravanjem se postiže prirodna klimatizacija. Pogrešno je verovanje da je za biljake tropskog porekla, u kući dobro u pregrejanim prostorijama. Temperatura i vlažnost usko su povezani. Što je biljci toplije, potrebniji joj je vlažan vazduh. Prvo, da bi nadoknadila prirodnu transpiraciju, drugo, da bi bolje podnela visoke temperature. Treba imati na umu i da je većina biljaka sposobna da se prilagodi uslovima manje toplote u odnosu na svoje biološko stanište (biotop). Zato je najbolje da se postepeno aklimatizuju, izlaganjem sve nižoj temperaturi. Regulišite grejanje tako da se temperatura spusti za 2oC u toku noći prvog meseca, a zatim smanjujte temperaturu za 1oC na svakih 30 dana, sve dok ne dobijete razliku od 5oC između dnevne i noćne temperature. Takvu razliku podnosi većina biljaka. Podizanje temperature – Biljke nikada ne treba da stoje u neposrednoj blizini izvora toplote. Pošto sunčani dani zavise od od ćudi godišnjih doba i od mnogih atmosferskih poremećaja kojima su izloženi naši umereni regioni, neophodan je dadatnni izvor toplote. Za biljke, to su elektrišni radijatori sa indukcijom jer greju ravnomerno i nisu izvori koji na dodir nanose opekotine. Klasični radijatori sa toplom vodom takođe daju dobre rezultate. Međutim, treba izbegavati modele sa izduvavanjem jer isušuju vazduh. Ukoliko u kući imate kamin, biljke treba postaviti što dalje od njega. Ako se opredelite za centralno grejanje, za biljke je idealno da radijatori budu što veći. To će omogućiti da se smanji temperatura izvora grejanja i da se prostorija ravnomernije zagreva. U stanu, sistem podnog grejanja ne odgovara biljkama jer suviše suši vazduh. Smanjenje temperature – Mnogo je lakše osvežiti jednu prostoriju nego je zagrejati. Veoma je teško kontrolisati biljke ukoliko je temperatura iznad 22-24oC. Klima uređaji imaju manu jer isušuju vazduh. Ipak klima uređaji mogu se povremeno koristiti ali biljku je u tom slučaju neophodno zalivati raspršivačima vode tj. orošavati ih. Vodite računa da izvor svežeg vazduha ne postavite suviše blizu biljaka, jer može doći do oštećenja lišća. Najbolji način za rashlađivanje prostorije je provetravanje. Provetravanje Redovno obnavljanje vazduha u prostorijama kuće neophodno je za dobro zdravlje biljaka. Provetravanje je odličan regulator unutrašnje temperature, najprirodniji mogući metod klimatizacije. Treba da se vrši blago, bez izazivanja promaje koja ne prija biljkama. Kao i sva živa bića i biljke dišu, koristeći kiseonik kao gorivo za svoja tkiva. Kod biljaka, disanje je povezano sa potrošnjom šećera koje biljke dobijaju procesom fotosinteze. Ako zbog preterane temperature i nedostatka svetlosti disajna aktivnost krene prema fotosintezi, u kojoj se kao izvor energije koristi sunčeva svetlost, biljka odumire. Od velikog je značaja da se vazduh u prostoriji redovno obnavlja. Da bi koristilo, kretanje vazduha treba da bude neopaženo. Proverite recimo da li se lišće pomera. Ako leluja, postoji mogućnost da će biljka pre ili kasnije pokazivati simptome udara hladnoće, gubitak boje lišća ili naglo opadanje pupoljaka, čak pre nego što se otvore. Jedan od najčešćih razloga neuspeha uzgajanja biljaka u kući jeste izlaganje promaji. Kada je spoljna temperatura približno jednaka temperaturi u prostoriji, nemate čega da se bojite. Naprotiv, promaja je često jedino rešenje za poboljšanje temperature u kući u vreme velikih vrućina. Međutim, dovoljno je da postoji razlika od samo 3°C između temperature napolju i u kući pa da se oseti kretanje hladnog vazduha koji biljke zaista ne podnose. Nikada ne otvarajte sve prozore u isto vreme. OTROVNE BILJKE Pojedine sobne biljke sadrže materije koje kod ljudi i životinja izazivaju alergijske reakcije ili trovanja. Postoji opasnost da deca otkinu deo biljke i stave ga u usta, te zbog toga neke biljke ne treba držati u sobi ili ih treba staviti van domašaja dece. Smatra se da su opasne biljke: Codiacum variegatum – sadrži bezbojnu mlečnu tečnost koja u dodiru sa kožom stvara ekceme Diffenbachia seguine – svi delovi biljke sadrže oksalatne kristale koji prouzrokuju oticanje sluzokože ili upale Solanum pseudocapsicum – konzumiranje njegovih plodova izaziva mučninu, bolove u stomaku i pospanost Primula obconica – u korenskim dlačicama i na listovima nalazi se sekret primin (kod osetljivih osoba izaziva teške promene na koži). Veoma je važno da ne postavljate biljke pored ulaznih vrata u zimskom periodu. Nagli, česti ulasci svežeg vazduha bili bi po njih fatalni. Imajte na umu ovu pojavu kada kupujete biljke zimi. Ne uzimajte nikada biljke koje su bile pod vedrim nebom, sigurno je da su ostale preosetljive zbog loših uslova držanja. Mnogim osetljivim vrstama kao što su orhideje, biljke mesožderi i većina biljaka dlakavih listova, prija blizina ventilatora koji se okreće malom brzinom. Razređivanjem vazduha sprečava se pojava vlage, čime se znatno umanjuje mogućnost pojave bolesti ili truljenja. Osim navedenih uslova, prilikom gajenja biljaka u enterijeru važno je voditi računa i o mnogim drugim stvarima kao što su vlažnost vazduha, zalivanje, đubrenje, borba protiv bolesti i štetočina, orezivanje, čišćenje, presađivanje, odabir saksija i slično. Nije dovoljno kupiti biljku, staviti je u prostoriju i očekivati da će ona sama o sebi da se stara. Da bi vaše biljke uspešno rasle i razvijale se, treba uložiti puno truda i konsultovati se sa stručnjacima ili pak stručnom literaturom. preuzeto sa OVDE
    1533 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Kakav bi bio vrt bez bilja? Pust i tužan! A stan bez sobnih biljaka? Možemo reći da su one pravi zeleni prijatelji koji stvaraju domaću atmosferu i doprinose tome da se osećamo zdravo.Bacite pogled na neki katalog ili izložbu nameštaja: izgled svake prostorije za stanovanje pre svega savršeno upotpunjavaju dekorativne palme, fligranska paprat ili rascvetali hibiskus. Ushićenje lepim sobnim rastinjem, naravno, ne bi dugo trajalo ako bi dekorativne saksije odjednom prestale to da budu, samo zato što su stajale u tamnom, neodgovarajućem uglu sobe. Zbog toga je važno da na odgovarajućem mestu za biljku treba imati i optimalne uslove za njenu negu. Kupovina biljaka U suštini, osnova uspešne nege nalazi se u samoj kupovini. Ukoliko vodite računa o nekoliko jednostavnih pravila, imaćete sporije ali utoliko duže zadovoljstvo sa vašim novim biljnim stanarom. Izvori nabavke – Posude sa cvećem mogu se nabaviti na najrazličitijim mestima. Osim bogatog izbora cveća, vrtni centri i specijalizovane trgovine najčešće daju i stručne, pouzdane savete. Proizvođači često smatraju da je dobra prilika za reklamu i nedeljna pijaca sa oazama ukrasnog bilja. To se odnosi i na robne kuće, prodavnice nameštaja ili sadnica, a teško je videti i supermarket bez cveća u saksijama. Osnovno poznavanje unutrašnjeg zelenila kao zadatak za projektante Arhitekte i dizajneri enterijera često u svojim idejnim projektima ili 3D modelima klijentima prikazuju položaj unutrašnjeg zelenila. Naravno, najčešće se govori o običnom vizuelnom triku da bi neki prostor izgledao prijatniji.  Kasnije, tokom izvođenja projekta i nakon predaje projekta saksija, žardinjera ili puzavica, nisu na onom mestu koje je za njih bilo predviđeno projektom. Istina, zelenilo se može posmatrati samo kao još jedan od sličnih trikova za prodaju projekta, ali, dovoljno je znati samo nekoliko osnovnih informacija ili smernica u slučaju da klijent zatraži savet od svog projektanta, ili da, u najgorem slučaju, zaista kupi i postavi zelenilo u onaj ugao prostorije u kom je biljka tek radi reda nacrtana u projektu. Svakako, najbolje bi bilo da projektni biro ili studio za projektovanje enterijera naprave saradnju sa stručnjakom koji jednostavno, dostupno i brzo može da na najbolji mogući način odredi položaj i vrstu biljaka u budućem prostoru... Pitanje smeštaja – Prvi i najvažniji kriterijum pri izboru biljke treba da bude njen kasniji smeštaj. Da bi i dalje rasla treba da znamo gde je stajala pre, u kakvoj prostoriji, pod kojim osvetljenjem i temperaturnim uslovima. Ako niste sigurni u pogledu osnovnih zahteva biljke, neophodan vam je savet stručnjaka. Čest je slučaj i da se uputstvo za negu nalazi na etiketi u posudi u kojoj je biljka smeštena. Osim toga, razmislite o tome da će biljke u izvesnom periodu rasti veoma brzo i pobrinite se da im obezbedite dovoljno mesta za rast. Šta treba imati u vidu prilikom kupovine biljaka – Dobro negovana biljka prepoznaje se, recimo, po jedrom rastu. Dugi, tanki izdanci znače da je biljka bila na mestu koje nije imalo dovoljno svetlosti. Požutelo lišće na nižim delovima biljke, takođe može biti prouzrokovano nedostatkom svetlosti, ali i nedostatkom hranljivih materija. Često viđeni smeđi vrhovi lišća znak su suvoće ili nedovoljne provetrenosti prostorije. Najbolje se prodaju biljke čiji se pupoljci još nisu otvorili. Kod nekih cvetova, recimo hibiskusa ili pasiflore postoji opasnost da se mladi pupoljci ne otvore na novom staništu. Poželjno je i obratiti pažnju na posudu (saksiju). U premalim posudama, nega biljaka je gotovo u svemu otežana, počev od zalivanja i đubrenja. Zemlja mora biti dovoljno vlažna; većina biljaka podnosi onoliko vlage koliko je potrebno da je sačuva od isušivanja i to u posudi u kojoj biljci neće biti tesno usled čega bi uvenula. Potreban je naročit oprez ako je posuda vlažna a listovi vise. To je često dokaz da je koren truo. Sve u svemu, podrazumeva se da biljke treba da budu zdrave. Ukoliko je to moguće, ispitajte pri kupovini nešto mlađe listove ili pregledajte donju stranu lišća izraslog odmah iznad zemlje. Pretpostavka je da se na ovom mestu nalaze štetočine. Gljivice se lako mogu prepoznati po brašnjavosti listova koji su zaraženi. Kupljenu biljku transportujte vodeći računa o neophodnim merama opreza. Duži boravak u pregrejanim kolima može naškoditi biljci kao i hladnoća ili promaja. Mesto za biljku u kući U poređenju sa zimskom baštom, mesto na prozorskom ramu za većinu biljaka predstavlja nepovoljne uslove. Glavni uzroci njihovog stradanja u tom slučaju su suv, topao vazduh, ili zimi nedostatak svetlosti i protoka vazduha. Biljke su izložene stresu i reaguju stagnacijom u rastu, pojavom bolesti i štetočina. Sledeći problem je taj što različite vrste biljaka u istoj sobi većinom imaju i različite zahteve u pogledu okruženja. Biljke po pravilu stavljamo na prozorski ram ili blizu prozora. Međutim, veoma atraktivno deluju ako ih stavimo tamo gde se biljke ne očekuju, u kupatilo ili predsoblje. Biljke na neobičnim mestima u kući Pretpostavimo da u kupatilu ima dovoljno dnevne svetlosti i da ono zbog toga može biti idealno mesto za paprat. Paprat uspeva uz malo svetlosti i potreban joj je ne previše hladan prostor sa visokom vlažnošću vazduha. Ako ne želite da se odreknete cveća u kupatilu, potražite mesečev cvet (Spathiphyllum), kojem takođe prija umerena hladovina a i lak je za održavanje. U predsoblju je ograničavajući faktor nedostatak dnevne svetlosti. Ovaj deo stana može se potpuno oživeti lepim zelenim biljem. Na njihovo trajanje svakako će uticati neka vrsta veštačkog osvetljenja. Veoma često ulazni deo kuće nameće se kao zgodno mesto za postavljanje biljaka. Biljke se tu obično ostavljaju za vreme hladnih godišnjih doba, ali i kada su velike temperaturne razlike. Dovoljno svetlosti je osnovni uslov da pokušate sa velikom juka palmom ili kaučukovim drvetom. Mnogi od nas uglavnom znaju sobne biljke koje nisu u prirodnom obliku, već su specijalne sorte ili vrste. Pokazaćemo na primerima da se na osnovu porekla nekih biljaka mogu znati i njihove potrebe. Ehmeja (Aechmea fasciata) – centralna oblast u kojoj se prostire ova vrsta bromelije su tropske kišne i maglovite šume Brazila. Raste ili na zemlji ili kao parazitska biljka na granama drveća. Uslovi pod kojima ehmeja dobro napreduje jesu ujednačeno visoke temperature, relativno svetlo stanište bez direktne sunčeve svetlosti i izuzetno vlažan vazduh sa preko 90% vlage. Zelenilo i LEED standard LEED standard za sertifikaciju zelenih zgrada ima nekoliko kategorija u kojima uz pomoć zelenila mogu da se obezbede dodatni poeni. U kategoriji Water Efficiency - poeni se mogu dobiti pažljivim izborom tipa zelenila i sistema za navodnjavanje, dok se dodelom poena u kategoriji Indoor Environmental Quality između ostalog podstiče i obezbeđivanje prirodnog osvetljenja i poboljšanje zvučnih karakteristika zgrade, dakle dve karakteristike koje mogu biti blisko povezane sa unutrašnjim zelenilom. Pored ovih, zelenilo može doneti i poene u nekoliko drugih kategorija, pa arhitekte sa njim treba da računaju bilo da se radi o zelenom krovu, uređenju parcele ili unutrašnjem zelenilu. Podsetimo, zgrade koje imaju LEED sertifikat prosečno su 2% skuplje tokom projektovanja i izgradnje od ostalih (na uzorku od više hiljada), a kvadratni metar ovakve zgrade u SAD skuplji je od običnog kvadrata i za preko hiljadu dolara. U kući ćemo bromeliju staviti u svetlu, sunčanu sobu. Pri jakom osvetljenju leti, pak, moraćemo ili da zamračimo prostoriju ili da biljku premestimo na senovito mesto. Temperatura ne bi smela da padne ispod 18oC, a optimalna je između 20-22oC. Prska se i zaliva vodom bez krečnjaka. Juka (Yucca elephantipes) – sa njom se postupa kao sa rastinjem agave iz Srednje i Severne Amerike. Tamo napreduje na relativno suvim staništima, odgovaraju joj visoke temperature i direktna izloženost suncu, mada se može održati i na niskim noćnim temperaturama do tačke mržnjenja. Kod nas juka najbolje uspeva u vreme kada nema mrazeva, na najtoplijem i najsunčanijem mestu na terasi ili u vrtu. U stanu je važno da tokom cele zime stoji na što svetlijem mestu i da temperatura bude nešto viša. Pogoduje joj prezimljavanje u svetlom i rashlađenom prostoru. Svetlost Naše oko prima dnevnu svetlost kao belu, zato što nije u stanju da pojedinačno identifikuje različite zrake od kojih je ona sastavljena. Oni se jedino mogu zapaziti kada se pojavi duga, svetlosna meteorološka pojava u formi luka sa bojama prizme, koja je proizvod prelamanja i odbijanja sunčevih zraka u kapima kiše. Kada bismo mogli prevesti ove boje u talasne dužine, onda bismo videli da najduže odgovaraju toplim bojama, a najkraće hladnim bojama. Ovakva podela je važna jer biljke ne vide kao što mi vidimo. Veoma su osetljive na plavo i crveno, koje apsorbuju, dok naše oči stimulišu boje žuta i zelena, koje biljke odbijaju. Količina svetlosti koju biljka primi može se izmeriti. Ona se izražava u luksu. Leti, na punom suncu, pored prozora okrenutog ka jugu, jačina svetlosti može dostići 100.000lx, što je prilično mnogo, jer se većina biljaka zadovoljava sa 5.000 do 10.000lx. Međutim, potrebno je da svetlosti ima konstantno, najmanje 6-8 sati, kako bi process rasta mogao dobro da se podstiče. Dve pojave dovode do problema: variranje jačine svetlosti i filtriranje svetla prozorskim staklom. Jačina svetlosti nije nikada ista tokom dana, dovoljno je da se pojavi oblak i da je prepolovi. Ona varira zavisno od relativnog položaja sunca koji se menja bez prestanka. Pošto je jačina sunčevih zraka ujutru slabija, dobro je da biljke kojima odgovara prosečna osvetljenost okrenete preme istoku ili severoistoku, a biljke kojima je potrebna jaka svetlost ka zapadu ili jugozapadu. Položaj biljaka u prostoriji je takođe presudan. Prolazeći kroz filter koji predstavljaju prozori, svetlost se prelama i tako smanjuje ugao incidencije svojih zraka. Ona gubi snagu i jačina joj opada veoma brzo sa prodiranjem u prostoriju. Ovaj gubitak svetlosti se povećava sa razdaljinom od prozora. U prostoru od 1,5 m u neposrednoj blizini prozora, biljka dobija maksimum svetlosti. Na udaljenosti od dva metra, biljka dobija četiri puta manje svetlosti, dok na udaljenosti od tri metra dobija devet puta manje svetlosti. Ovo ukazuje na nedostatak svetlosti koji vlada u našim enterijerima. Biljke koje se mogu postaviti na 3-4m od prozora: Nephrolepsis, Hedera, Begonia albopicta, Begonia maculata, Asparagus falcatus, Anthurium crystallinum, Ficus pumila, Fittonia... Biljke koje se mogu postaviti na 2-3m od prozora: Asplenium nidus, Begonia boweri, Mimosa pudica, Philodendron scandens, Tradescantia (tamnih listova), Fuchia... Biljke koje se mogu postaviti na 1-2m od prozora: Achimenes, Ananas, Araucaria, Asparagus setaceus, Caladium, Dieffenbachia, Gardenia, Passiflora... Biljke koje se mogu postaviti na 0-1m od prozora: Accacia, Euphorbia, Strelitzia, Tecoma, Yucca, Pelargonium, Nerium, Cassia, Carex, Adenium, Agave, Aloe, Asclepias... Osvetljenje Pošto su uslovi osvetljenosti u kući retko optimalni, problem se rešava ili pojačavanjem svetlosti dodatnim osvetljenjem, ili obrnuto, ublažavanjem sunčeve žege odgovarajućom zasenom. Ako biljke u kući imaju dovoljno čistog vazduha i veliku vlažnost, većina se može bez ikakve opasnosti izložiti punoj svetlosti. Videćete da je lišće postalo sjajnije. Počnite sa takvom aklimatizacijom u zimskom periodu, rezultat će biti mnogo bolji. Teško da biljke pate od suviše velike svetlosti u kući, pre bi se moglo reći da im svetlost nedostaje. Dimenzije prozora od bitnog su značaja, ali je ponekad dovoljno da se zidovi okreče u belo da bi odbijali svetlost i da bi se dobio svetliji ambijent. Možete takođe ojačati individualno osvetljenje jedne biljke postavljanjem komada belog kartona iza saksije, u pravcu prozora. Zimi, dodatno osvetljenje je skoro neophodno, za sve cvetne biljke i za biljke u saksijama koje su na udaljenosti od prozora većoj od 1 m . Koristite sijalice ili fluorescentne cevi koje su bogate ultravioletnim zracima. Leti, u vreme najveće vrućine, biljke veoma teško podnose nasilje jačine svetlosti. Postavljanje prozirne tkanine na prozore je najmanje što se može učiniti. Prozori okrenuti ka severu – Pošto dobijaju veoma malo direktnog sunca, prostorije okrenute ka severu dosta su mračne. Treba da se planira postavljanje dobre izolacije i dvostrukog stakla da bi se ograničile razlike u temperaturi. Biljke koje se mogu koristiti su: Aglaonema, Anthurium, Asparagus falcatus, Aspidistra, Asplenium bulbiferum, Campanula isophylla, Cissus, Ficus pumila, Fittonia... Prozori okrenuti ka jugu – Prozori okrenuti prema jugu primaju maksimum svetlosti, te u osunčanim klimama predvidite jaku ventilaciju i efikasne zastore. Veoma je koristan električni ovlaživač jer je visoka vlažnost neophodna. Biljke koje se mogu koristiti su: Ananas, Bougainvillea, kaktusi, Citrus, Cordyline, Ficus benjamin, Hibiscus, Hoya, Jasminum, Justicia, Passiflora, Yucca... Prozori okrenuti ka istoku – Prostorija dobija direktnu sunčevu svetlost ujutru, blagu svetlost veoma korisnu za biljke. Jedina mana prostorije okrenute ka istoku jeste što se brzo ohladi. Biljke koje se mogu koristiti su: Achimenes, Aechmea, Alocasia, Araucaria, Asparagus, Begonia, Caladium, Dieffenbachia, Dracaena... Prozori okrenuti zapadu – Do direktnog osunčavanja u prostoriji okrenutoj ka zapadu dolazi krajem dana. To je savršeno za regione sa veoma toplim letima, jer se u njoj lako održava umerena temperatura. Biljke koje se mogu koristiti su: Allamanda, Cycas, Ficus elastica, Monstera, Plumbago, Spathyphyllum... Reakcija na svetlost – Biljke privlači svetlost i one se tome ne mogu odupreti. U prirodi, normalan rast je vertikalan, jer sunčevi zraci greju uvek gornju stranu listova. Ipak, susrećemo izvesne izuzetke koji ukazuju na nužnu potrebu biljaka da se izlože svetlosti. Posmatrajmo seme koje nosi vetar i koje pada na gomilu kamenja. Ono nalazi malo potrebne zemlje za klijanje, a veliki blok iznad njega zaklanja mu svetlost. Pojavom koja se naziva fototropizam, mlada biljka, koja je tek počela da klija, sistematski će se uputiti prema ono malo svetlosti koju prima i pronaći će put za izlaz na slobodu. Nakon toga će početi da raste uspravno. Takvo ponašanje zapaža se kod kućnih biljaka suviše udaljenih od prozora, čije se stabljike povijaju prema izvoru svetlosti. Kada je svetlost nedovoljna, takvo ponašanje prati odumiranje odnosno formiranje slabih stabljika bez boje, što je siguran znak fiziološke neravnoteže. Sve dok se fototropsko ponašanje biljke svodi samo na povijanje stabljika, nije strašno. Dovoljno je da se saksija okrene za jednu četvrtinu kruga svakog meseca, da bi biljka sačuvala lepši vertikalni položaj. Takva intervencija mora se ograničiti na vrste lisno dekorativne jer varijacije svetlosti, čak i najslabije, mogu biti pogubne po cvetno dekorativne biljke. Temperatura Biljke koje se uzgajaju u kući nalaze se u veoma specifičnim klimatskim uslovima. U vezi sa temperaturom, uticaj godišnjih doba ne postoji. Da bismo izbegli probleme sa biljkama u kući, dovoljno je da se održava temperatura ≤20oC zimi i 23oC leti. U prvom slučaju, dovoljno je da se koristi termostat kako bi se regulisao rad radijatora. U toku letnjih perioda, provetravanjem se postiže prirodna klimatizacija. Pogrešno je verovanje da je za biljake tropskog porekla, u kući dobro u pregrejanim prostorijama. Temperatura i vlažnost usko su povezani. Što je biljci toplije, potrebniji joj je vlažan vazduh. Prvo, da bi nadoknadila prirodnu transpiraciju, drugo, da bi bolje podnela visoke temperature. Treba imati na umu i da je većina biljaka sposobna da se prilagodi uslovima manje toplote u odnosu na svoje biološko stanište (biotop). Zato je najbolje da se postepeno aklimatizuju, izlaganjem sve nižoj temperaturi. Regulišite grejanje tako da se temperatura spusti za 2oC u toku noći prvog meseca, a zatim smanjujte temperaturu za 1oC na svakih 30 dana, sve dok ne dobijete razliku od 5oC između dnevne i noćne temperature. Takvu razliku podnosi većina biljaka. Podizanje temperature – Biljke nikada ne treba da stoje u neposrednoj blizini izvora toplote. Pošto sunčani dani zavise od od ćudi godišnjih doba i od mnogih atmosferskih poremećaja kojima su izloženi naši umereni regioni, neophodan je dadatnni izvor toplote. Za biljke, to su elektrišni radijatori sa indukcijom jer greju ravnomerno i nisu izvori koji na dodir nanose opekotine. Klasični radijatori sa toplom vodom takođe daju dobre rezultate. Međutim, treba izbegavati modele sa izduvavanjem jer isušuju vazduh. Ukoliko u kući imate kamin, biljke treba postaviti što dalje od njega. Ako se opredelite za centralno grejanje, za biljke je idealno da radijatori budu što veći. To će omogućiti da se smanji temperatura izvora grejanja i da se prostorija ravnomernije zagreva. U stanu, sistem podnog grejanja ne odgovara biljkama jer suviše suši vazduh. Smanjenje temperature – Mnogo je lakše osvežiti jednu prostoriju nego je zagrejati. Veoma je teško kontrolisati biljke ukoliko je temperatura iznad 22-24oC. Klima uređaji imaju manu jer isušuju vazduh. Ipak klima uređaji mogu se povremeno koristiti ali biljku je u tom slučaju neophodno zalivati raspršivačima vode tj. orošavati ih. Vodite računa da izvor svežeg vazduha ne postavite suviše blizu biljaka, jer može doći do oštećenja lišća. Najbolji način za rashlađivanje prostorije je provetravanje. Provetravanje Redovno obnavljanje vazduha u prostorijama kuće neophodno je za dobro zdravlje biljaka. Provetravanje je odličan regulator unutrašnje temperature, najprirodniji mogući metod klimatizacije. Treba da se vrši blago, bez izazivanja promaje koja ne prija biljkama. Kao i sva živa bića i biljke dišu, koristeći kiseonik kao gorivo za svoja tkiva. Kod biljaka, disanje je povezano sa potrošnjom šećera koje biljke dobijaju procesom fotosinteze. Ako zbog preterane temperature i nedostatka svetlosti disajna aktivnost krene prema fotosintezi, u kojoj se kao izvor energije koristi sunčeva svetlost, biljka odumire. Od velikog je značaja da se vazduh u prostoriji redovno obnavlja. Da bi koristilo, kretanje vazduha treba da bude neopaženo. Proverite recimo da li se lišće pomera. Ako leluja, postoji mogućnost da će biljka pre ili kasnije pokazivati simptome udara hladnoće, gubitak boje lišća ili naglo opadanje pupoljaka, čak pre nego što se otvore. Jedan od najčešćih razloga neuspeha uzgajanja biljaka u kući jeste izlaganje promaji. Kada je spoljna temperatura približno jednaka temperaturi u prostoriji, nemate čega da se bojite. Naprotiv, promaja je često jedino rešenje za poboljšanje temperature u kući u vreme velikih vrućina. Međutim, dovoljno je da postoji razlika od samo 3°C između temperature napolju i u kući pa da se oseti kretanje hladnog vazduha koji biljke zaista ne podnose. Nikada ne otvarajte sve prozore u isto vreme. OTROVNE BILJKE Pojedine sobne biljke sadrže materije koje kod ljudi i životinja izazivaju alergijske reakcije ili trovanja. Postoji opasnost da deca otkinu deo biljke i stave ga u usta, te zbog toga neke biljke ne treba držati u sobi ili ih treba staviti van domašaja dece. Smatra se da su opasne biljke: Codiacum variegatum – sadrži bezbojnu mlečnu tečnost koja u dodiru sa kožom stvara ekceme Diffenbachia seguine – svi delovi biljke sadrže oksalatne kristale koji prouzrokuju oticanje sluzokože ili upale Solanum pseudocapsicum – konzumiranje njegovih plodova izaziva mučninu, bolove u stomaku i pospanost Primula obconica – u korenskim dlačicama i na listovima nalazi se sekret primin (kod osetljivih osoba izaziva teške promene na koži). Veoma je važno da ne postavljate biljke pored ulaznih vrata u zimskom periodu. Nagli, česti ulasci svežeg vazduha bili bi po njih fatalni. Imajte na umu ovu pojavu kada kupujete biljke zimi. Ne uzimajte nikada biljke koje su bile pod vedrim nebom, sigurno je da su ostale preosetljive zbog loših uslova držanja. Mnogim osetljivim vrstama kao što su orhideje, biljke mesožderi i većina biljaka dlakavih listova, prija blizina ventilatora koji se okreće malom brzinom. Razređivanjem vazduha sprečava se pojava vlage, čime se znatno umanjuje mogućnost pojave bolesti ili truljenja. Osim navedenih uslova, prilikom gajenja biljaka u enterijeru važno je voditi računa i o mnogim drugim stvarima kao što su vlažnost vazduha, zalivanje, đubrenje, borba protiv bolesti i štetočina, orezivanje, čišćenje, presađivanje, odabir saksija i slično. Nije dovoljno kupiti biljku, staviti je u prostoriju i očekivati da će ona sama o sebi da se stara. Da bi vaše biljke uspešno rasle i razvijale se, treba uložiti puno truda i konsultovati se sa stručnjacima ili pak stručnom literaturom. preuzeto sa OVDE
    Jan 12, 2016 1533
  • 11 Oct 2015
    Bili smo na dečijem rodjendanu. Vesela družina dok..se nije pojavila jedna majka i pred svima izjavila:Moje dete je mali bastardTo nije bio kraj njene priče o tome kako joj je dete neposlušno i brdo negativnosti, a sve to začinjeno sa još više pogrdnih imena od kojih neka i ne mogu da ponovimDeca su slušala..roditelji su slušali. Majka je sve to pričala sa dozom humora, pokušavajući da na račun toga osvoji potvrdno ponašanje prisutnihZapanjeno sam slušala. Na sve to sam se samo kiselo osmehivala.Meni je naime jako teško da shvatim kad roditelji opisuju svoju decu na taj način.Naše misli su , iako ne razmišljamo o tome, vrlo moćan alat.Ako su naše misli negativne onda ih vrlo lako pretočimo i u ponašanje.Znači ako decu već zovemo pogrdnim imenima , brzo če se desiti da ih tako i tretiramo.Poslednje što želimo predstavljajući svoju decu je da ostali , naročito deca koja ih ne poznaju, unapred već steknu takvo mišljenje o njima!Razumem ja da biti roditelj nije lak zadatak, nekad moramo dati oduška stresu , koji to može izazvati.Ali svakako grupa ljudi i dece na nekoj zabavi nije mesto za to.Mnogo bolje je naći osobu koju dobro poznajete i koja poznaje vaše dete i sa njom popričati.Ne govorite o svojoj deci negativno u smislu, idiot, majmun, krava, tvrdoglav, nepodnošljiv,  grozan i slično.Vaše reči deca pamte i ona postaju njihov unutrašnji glas. Vrlo jednostavno..zamislite da čujete nekoga koga volite da pred svima daje takve izjave. To bi bolelo zar ne?    
    2563 Objavio/la Dubravka Belogrlic
  • Bili smo na dečijem rodjendanu. Vesela družina dok..se nije pojavila jedna majka i pred svima izjavila:Moje dete je mali bastardTo nije bio kraj njene priče o tome kako joj je dete neposlušno i brdo negativnosti, a sve to začinjeno sa još više pogrdnih imena od kojih neka i ne mogu da ponovimDeca su slušala..roditelji su slušali. Majka je sve to pričala sa dozom humora, pokušavajući da na račun toga osvoji potvrdno ponašanje prisutnihZapanjeno sam slušala. Na sve to sam se samo kiselo osmehivala.Meni je naime jako teško da shvatim kad roditelji opisuju svoju decu na taj način.Naše misli su , iako ne razmišljamo o tome, vrlo moćan alat.Ako su naše misli negativne onda ih vrlo lako pretočimo i u ponašanje.Znači ako decu već zovemo pogrdnim imenima , brzo če se desiti da ih tako i tretiramo.Poslednje što želimo predstavljajući svoju decu je da ostali , naročito deca koja ih ne poznaju, unapred već steknu takvo mišljenje o njima!Razumem ja da biti roditelj nije lak zadatak, nekad moramo dati oduška stresu , koji to može izazvati.Ali svakako grupa ljudi i dece na nekoj zabavi nije mesto za to.Mnogo bolje je naći osobu koju dobro poznajete i koja poznaje vaše dete i sa njom popričati.Ne govorite o svojoj deci negativno u smislu, idiot, majmun, krava, tvrdoglav, nepodnošljiv,  grozan i slično.Vaše reči deca pamte i ona postaju njihov unutrašnji glas. Vrlo jednostavno..zamislite da čujete nekoga koga volite da pred svima daje takve izjave. To bi bolelo zar ne?    
    Oct 11, 2015 2563
  • 27 Nov 2014
    Prelistavajuci stranice narodnih kuvara i etnografske gradje posvecene starim jelima i picima,moze se videti da se veliki broj tradicionalnih narodnih jela i pica zadrzao i do danasnjeg dana u manje ili vise istom obliku kao i nekada.Takva jela su uglavnom poznata svim savremenim domacicama i gurmanima. No,postoje i ona jela koja su uglavnom zaboravljena,posebno u gradovima,mada bi po ukusu,hranljivosti i zdravom nacinu pripreme, mogla da nadju mesta i na danasnjim trpezama.Sledeci izbor podsetice sve ljubitelje dobre i zdrave ishrane na ona jela koja su pripremali nasi preci. Pojedina jela poznata su i danas,ali je ovom prilikom prikazan njihov tradicionalni nacin pripreme(pod sacem,u crepulji). Mnoga od ovih jela, naravno,slicna su jelima koja su pripremali i drugi narodi u ovim krajevima.                                                                  MRSNA PRAZNICNA JELA CORBA Pravi se od mesa pileceg,jagnjeceg,ovcijeg,od pastrme i od sitnurije(udrobice od jagnjeta).Pileca corba pravi se ovako: jedan od muskaraca mora da zakolje pile,jer zenska glava ne valja to da radi.Ako pile brzo lipse,kazu da je lake ruke onaj sto ga je zaklao,ako ne lipse brzo,kazu da je teske ruke. Zaklano pile popari se u vrucoj vodi,ocupa se perje i ocisti pa se iseku komadi i stavi u lonac za kuvanje.Od pileta se bacaju zuc i creva.Za vreme kuvanja pazi se da lonac ne iskipi.Ako se corba kuva od stare zivine,onda je potrebno da se duze kuva,a od mlade manje.Kad meso vec bude skuvano,corba se osoli i zaprzi zaprskom od isecenog crnog luka,malo psenicnog brasna i aleve paprike.Zaprzena corba se jos malo prokuva,koliko da prokljuca i da se skuva luk. Neki u corbu dodaju i malo pirinca.Pre upotrebe corba se zacini.U panici ili corbaluku se razbije jedno jaje i sipa se malo sirceta,pa se sve kasikom sve dobro izmuti i sipa u lonac sa corbom.Deci se ne daje da jedu noge od pileta jer nece umeti nikakvu tajnu da sacuvaju.Otuda se za onoga koji sve sto cuje,prica dalje,kaze da je pojeo noge od pileta.Na isti nacin pravi se i corba od jagnjeceg,ovcijeg mesa itd. Kad se gotovi corba od svinjske pastrme,ne zaprzava se, vec se samo sircetom zakiseli.I ova corba se smatra kao zdrava i dobra hrana. GIBANICA Bozic se ne moze zamisliti bez gibanice.Gibanica moze biti na kore ili uvijaca.Prvo se razvuku i speku kore, pa se onda razgreje mast u tiganju i u nju metnu jaja i sir.Zatim se tepsija prvo dobro podmaze mascu i u nju se slazu kore, a na njih se sipa kasikom ona mast sa izmucenim jajima i sirom i tako redom dak se tepsija ne napuni,ali na vrhu ne dodje kora vec jaja i sir.Najzad se tepsija mece na zar i pokriva sacem.Za vreme pecenja cesto se podize sac i pazi da gibanica ne pregori.Pola sata je dovoljno da gibanica bude pecena.Na isti nacin pravi se i gibanica uvijaca,samo s tom razlikom sto se kod uvijace kore ne peku,nego se onako istanjene rasire po sovri ili po stolu,i po njima sipaju razmucena jaja, mast i sir,pa se uvijaju u krug i mecu,prva na sredinu tepsije zatim se oko prve uvija druga,i tako redom,dok se tepsija ne napuni.I ova gibanica se se pece na isti nacin kao i ona prva.Po narodnom verovanju,na Bozic se ne moze jesti,jer su, veli se,Cigani razapeli mehove. JANIJA Pravi se od mladog mesa,jagnjeceg,pileceg ili svinjskog. Prvo se u serpu metne kasika ili dve masti.Kad se mast ugreje, stavi se sitnog isecenog luka,malo aleve paprike,jedna kasika psenicnog brasna,pa se dobro promesa,a zatim se metne meso koje se pre toga isece na sitne komade.Sve ovo przi se neko vreme i neprestano mesa kasikom,pa kad vec bude przeno, sipa se malo vruce vode,osoli se,kasikom dobro izmesa i jos neko vreme prokuva i janija je gotova.Janija se smatra kao zdrava i dobra hrana. USTIPCI U ciniju se se metne jedna pregrst prosejanog psenicnog brasna,pa se to posoli,sipa malo mleka i razbiju dva-tri jajeta i to se sve to dobro izmuti.Zatim se metne u tiganj jedna dobra kasika masti, pa kad se mast zagreje,u nju se spusta jedna po jedna kasika razmucenog brasna,i kad se u masti dobro ispece da pozuti,vadi se i mece u tanjir.Tako se przi dok se sve ne isprzi.Ustipci se u nekim krajevima zovu jos i tiganjice i priganice. MESO NA TEPSIJU rvo se metne meso u lonac da se u jednoj vodi prokuva.Dok se meso kuva,u serpu se metne jedna dobra kasika masti,pa se stavi na vatru da se mast ugreje.U vrelu mast stavlja se sitno isecen crni luk da se dobro isprzi.Kad luk bude dobro isprzen,metne se meso iz lonca koje se dotle kuvalo.Zatim se metne soli,aleve paprike i potrebna kolicina pirinca.Sve ovo dobro se izmesa kasikom i nalije corbom iz lonca u kojoj se kuvalo meso,pa se sve ovo sipa u jednu tepsiju,koju metnu na sadjak da se kuva,a odozgo se pokrije vrelim sacem.Dok se ovo kuva,nikako se ne mesa,samo se sac cesto podize i gleda da jelo ne preplane.Kad dobro uvri,jelo je gotovo i skida se s vatre.Ovo jelo je vro omiljeno u narodu,a smatra se kao dobra i zdrava hrana.                                                                POSNA PRAZNICNA JELA POSNE PIKTIJE Uzme se potrebna kolicina boba ,otprilike za polovinu lonca pa se lonac nalije vodom i metne na vatru da se zrna obare toliko da moze lako da im se skine gornja pokozica .Obarena se zrna oljuste,pa se ponovo kuvaju i kad budu dobro kuvana,kasikom se dobro izgnjece dok se svako zrno ne usitni.Sad se napravi zaprska od zejtina,pa se u nju metne zgnjeceni bob i nesto belog luka.Sve ovo dobro se izmesa i razlije u tanjire. Kad se ohladi,sgusne se kao prave piktije PASULJARNIK Skuva se dobro pasulj u serpi i potom se sav izgnjeci. Isitni se zatim glavica praziluka(pasulj je sladji kad se sprema sa sa prazilukom nego sa crnim lukom),isprzi se na ulju i sipa u pasulj.Kad sa ovim provri,sipa se u tepsiju i poklopi vrelim sacem da se pece.Pasulj se posoli jos dok se kuva u serpi.Uopste,so se dodaje jelima dok se jos kuvaju, pre nego sto ce ih skinuti sa vatre.Ovo narocito vredi za pasulj,jer se smatra da se pasulj nece lako skuvati ako mu se odmah metne so.Da bi se pak svako jelo brze i lakse skuvalo,narod veruje da treba,cim se jelo pristavi,metnuti u njega zalogaj hleba. BUNGUR(bangur) Bungur je dobra krupno izmlevena psenica.Isitni se pola glavice crnog luka,isprzi u tiganju,nalije vodom,i kada voda provri sipa se po malo bungura i jednako mesa da se ne zgrudva.Posto voda uvri,bungur postane kao gusta kasa, onda se posoli i skida sa vatre.Bungur se jede bez hleba. PRZENI PUZEVI Za vreme Uskrsnjeg posta jedu se puzevi i od njih se prave razna jela.Prvo se puzevi operu i stave u hladnu vodu da im izade sluz.Posle toga se iglom vade iz ljuske(kucice), odseku im se nepotrebni delovi,operu se hladnom vodom,posole, i posto se uvaljaju u brasno,prze se na zejtinu.Pripremi se kisela kasa,puzevi se spuste u kasu i rucak je gotov. KUPUS SA ORASIMA Uzme se glavica ili dve kiselog kupusa pa se sitno iseckaju i stave u lonac da se skuvaju.Dok se kupus kuva,ociste se orasi i u avanu dobro stucaju,pa se metnu u lonac s kupusom.Sad se u lonac doda malo aleve paprike i soli,pa se dobro kasikom promesa i jos neko vreme kuva, pa je gotovo.Ovo jelo smatra se kao dobra i zdrava hrana. KROMPIR NA TEPSIJU Uzme se nekoliko krompira,pa se oljuste i na parcad iseku.Tako iseceni krompiri metnu se na tepsiju pa se jos doda:dobra pregrst krupno isecenog crnog luka,dobra saka pirinca,soli i na kraju se sve to prelije zaprskom od zejtina.To se sad metne na vreo sac da se dobro ukrcka,i posle kratkog vremena jelo je gotovo.Dok se ispod saca kuva,cesto se nadlgleda i doliva vrucom vodom da ne zagori.Ovo se jelo smatra kao zdrava i dobra hrana. JELA O POJEDINIM PRAZNICIMA USKRS: Uskrs je veliki praznik,i u domu se citava Velika nedelja pred sam Uskrs koristi za pripremanje za docek uskrsnjih praznika.Medju najznacajnijim obicajima za Uskrs je bojenje jaja.Postoji puno nacina bojadisanja jaja,ali kao pravi obicaj koga se drzi pravi pravoslavni dom je bojadisanja varzilom.Prvo jaje koje se iz varzila izvadi ostavlja se na stranu.To se jaje zove cuvarkuca i njega cuvaju kod kandila za Djurdjev dan.Jaja se boje na Veliki petak,a tada se obave i drugi poslovi u kuci,tako da na Veliki petak niko u kuci ne radi nista osim grubih poslova.Na Veliki petak je strog post i prilika da se obidju grobovi pokojnika.Tog dana se stednjaci u nekim kucama uopste i ne pale,a gde se bas i kuva spremaju se strogo posna jela kao sto su corba od paradajza,pasulj prebranac i rezanci sa orasima.Na Veliku subotu kuca je vec sasvim spremna,sve je dovedeno u red,kandila prisluzena.Sutradan za svecani uskrsnji rucak,obicno se sprema jagnjeca corba,sarma od zelja,jagnjece pecenje,salate i kolaci.Rano izjutra,na sam dan Uskrsa,spremi se posluzavnik i na sto iznese zdela s crvenim jajima.Svaki gost koji u kucu dodje biva posluzen crvenim jajetom,kolacima,slatkim i kafom.I neka ne bude zaboravljeno-svaki siromah koji u kucu dodje tog dana,treba da bude,pored ostalog,darivan crvenim jajetom. BOZIc                                                                 Rano izjutra polozajnik dolazi u domacinovu kucu i pozdravlja domacina sa:" Hristos se rodi " Na to mu domacin odgovara: " Vaistinu se rodi ". Polozajnik tada prilazi ognjistu, cara vatru, posipa kucu zitom i parama sa zeljom da u kuci cele godine bude zdravlja, srece i bericeta. Polozajnik ostaje kao gost u kuci domacina koga polazi. Domacica mu sprema kolac, a domacin daruje novcem ili kakvim progodnim poklonom. Rano izjutra na Bozic, ide se u crkvu. Najblizi rodjaci obilaze svoje srodnike i toga dana obicno je cela porodica na okupu.Pored svece koju domacin pali, domacica iznosi cesnicu, koja se lomi na komade i namenjuje domu, domacinu, polozajniku, domacici, deci, posluzi, i putniku namerniku.U cesnicu se stavlja novcic, najbolje srebrnjak. Onaj koji u svom komadu dobije novcic treba da ga cuva jer je to znak njegove srece. Za bozic se za rucak obicno sprema pileca corba, sarma, pecenica sa salatama i pita od oraha. NOVA GODINA Obicaj da se Nova godina docekuje u krugu porodice i bliskih prijatelja. Za docek Nove godine domacica jos ranije pripremi trpezu sa raznim hladnim jelima, kako bi sve bilo spremno za docek Novog leta. U ponoc se pristupi trpezi i pocne veseo i izobilan nov zivot. Na sto se moze izneti riba na ruskoj salati ili majonezu, hladna pasteta od guscije djigerice u spiku, barena sunka sa renom, diplomatski krem, bola ili nesto drugo, a kao tradicionalna poslastica iznose se krofne koje se pripremaju neposredno pred iznosenje na sto. U jednu od krofni stavi se novcic, pa ko dobije krofnu sa novcicem, veruje se, bice srecan u Novoj godini.  
    2258 Objavio/la Rumenka
  • By Rumenka
    Prelistavajuci stranice narodnih kuvara i etnografske gradje posvecene starim jelima i picima,moze se videti da se veliki broj tradicionalnih narodnih jela i pica zadrzao i do danasnjeg dana u manje ili vise istom obliku kao i nekada.Takva jela su uglavnom poznata svim savremenim domacicama i gurmanima. No,postoje i ona jela koja su uglavnom zaboravljena,posebno u gradovima,mada bi po ukusu,hranljivosti i zdravom nacinu pripreme, mogla da nadju mesta i na danasnjim trpezama.Sledeci izbor podsetice sve ljubitelje dobre i zdrave ishrane na ona jela koja su pripremali nasi preci. Pojedina jela poznata su i danas,ali je ovom prilikom prikazan njihov tradicionalni nacin pripreme(pod sacem,u crepulji). Mnoga od ovih jela, naravno,slicna su jelima koja su pripremali i drugi narodi u ovim krajevima.                                                                  MRSNA PRAZNICNA JELA CORBA Pravi se od mesa pileceg,jagnjeceg,ovcijeg,od pastrme i od sitnurije(udrobice od jagnjeta).Pileca corba pravi se ovako: jedan od muskaraca mora da zakolje pile,jer zenska glava ne valja to da radi.Ako pile brzo lipse,kazu da je lake ruke onaj sto ga je zaklao,ako ne lipse brzo,kazu da je teske ruke. Zaklano pile popari se u vrucoj vodi,ocupa se perje i ocisti pa se iseku komadi i stavi u lonac za kuvanje.Od pileta se bacaju zuc i creva.Za vreme kuvanja pazi se da lonac ne iskipi.Ako se corba kuva od stare zivine,onda je potrebno da se duze kuva,a od mlade manje.Kad meso vec bude skuvano,corba se osoli i zaprzi zaprskom od isecenog crnog luka,malo psenicnog brasna i aleve paprike.Zaprzena corba se jos malo prokuva,koliko da prokljuca i da se skuva luk. Neki u corbu dodaju i malo pirinca.Pre upotrebe corba se zacini.U panici ili corbaluku se razbije jedno jaje i sipa se malo sirceta,pa se sve kasikom sve dobro izmuti i sipa u lonac sa corbom.Deci se ne daje da jedu noge od pileta jer nece umeti nikakvu tajnu da sacuvaju.Otuda se za onoga koji sve sto cuje,prica dalje,kaze da je pojeo noge od pileta.Na isti nacin pravi se i corba od jagnjeceg,ovcijeg mesa itd. Kad se gotovi corba od svinjske pastrme,ne zaprzava se, vec se samo sircetom zakiseli.I ova corba se smatra kao zdrava i dobra hrana. GIBANICA Bozic se ne moze zamisliti bez gibanice.Gibanica moze biti na kore ili uvijaca.Prvo se razvuku i speku kore, pa se onda razgreje mast u tiganju i u nju metnu jaja i sir.Zatim se tepsija prvo dobro podmaze mascu i u nju se slazu kore, a na njih se sipa kasikom ona mast sa izmucenim jajima i sirom i tako redom dak se tepsija ne napuni,ali na vrhu ne dodje kora vec jaja i sir.Najzad se tepsija mece na zar i pokriva sacem.Za vreme pecenja cesto se podize sac i pazi da gibanica ne pregori.Pola sata je dovoljno da gibanica bude pecena.Na isti nacin pravi se i gibanica uvijaca,samo s tom razlikom sto se kod uvijace kore ne peku,nego se onako istanjene rasire po sovri ili po stolu,i po njima sipaju razmucena jaja, mast i sir,pa se uvijaju u krug i mecu,prva na sredinu tepsije zatim se oko prve uvija druga,i tako redom,dok se tepsija ne napuni.I ova gibanica se se pece na isti nacin kao i ona prva.Po narodnom verovanju,na Bozic se ne moze jesti,jer su, veli se,Cigani razapeli mehove. JANIJA Pravi se od mladog mesa,jagnjeceg,pileceg ili svinjskog. Prvo se u serpu metne kasika ili dve masti.Kad se mast ugreje, stavi se sitnog isecenog luka,malo aleve paprike,jedna kasika psenicnog brasna,pa se dobro promesa,a zatim se metne meso koje se pre toga isece na sitne komade.Sve ovo przi se neko vreme i neprestano mesa kasikom,pa kad vec bude przeno, sipa se malo vruce vode,osoli se,kasikom dobro izmesa i jos neko vreme prokuva i janija je gotova.Janija se smatra kao zdrava i dobra hrana. USTIPCI U ciniju se se metne jedna pregrst prosejanog psenicnog brasna,pa se to posoli,sipa malo mleka i razbiju dva-tri jajeta i to se sve to dobro izmuti.Zatim se metne u tiganj jedna dobra kasika masti, pa kad se mast zagreje,u nju se spusta jedna po jedna kasika razmucenog brasna,i kad se u masti dobro ispece da pozuti,vadi se i mece u tanjir.Tako se przi dok se sve ne isprzi.Ustipci se u nekim krajevima zovu jos i tiganjice i priganice. MESO NA TEPSIJU rvo se metne meso u lonac da se u jednoj vodi prokuva.Dok se meso kuva,u serpu se metne jedna dobra kasika masti,pa se stavi na vatru da se mast ugreje.U vrelu mast stavlja se sitno isecen crni luk da se dobro isprzi.Kad luk bude dobro isprzen,metne se meso iz lonca koje se dotle kuvalo.Zatim se metne soli,aleve paprike i potrebna kolicina pirinca.Sve ovo dobro se izmesa kasikom i nalije corbom iz lonca u kojoj se kuvalo meso,pa se sve ovo sipa u jednu tepsiju,koju metnu na sadjak da se kuva,a odozgo se pokrije vrelim sacem.Dok se ovo kuva,nikako se ne mesa,samo se sac cesto podize i gleda da jelo ne preplane.Kad dobro uvri,jelo je gotovo i skida se s vatre.Ovo jelo je vro omiljeno u narodu,a smatra se kao dobra i zdrava hrana.                                                                POSNA PRAZNICNA JELA POSNE PIKTIJE Uzme se potrebna kolicina boba ,otprilike za polovinu lonca pa se lonac nalije vodom i metne na vatru da se zrna obare toliko da moze lako da im se skine gornja pokozica .Obarena se zrna oljuste,pa se ponovo kuvaju i kad budu dobro kuvana,kasikom se dobro izgnjece dok se svako zrno ne usitni.Sad se napravi zaprska od zejtina,pa se u nju metne zgnjeceni bob i nesto belog luka.Sve ovo dobro se izmesa i razlije u tanjire. Kad se ohladi,sgusne se kao prave piktije PASULJARNIK Skuva se dobro pasulj u serpi i potom se sav izgnjeci. Isitni se zatim glavica praziluka(pasulj je sladji kad se sprema sa sa prazilukom nego sa crnim lukom),isprzi se na ulju i sipa u pasulj.Kad sa ovim provri,sipa se u tepsiju i poklopi vrelim sacem da se pece.Pasulj se posoli jos dok se kuva u serpi.Uopste,so se dodaje jelima dok se jos kuvaju, pre nego sto ce ih skinuti sa vatre.Ovo narocito vredi za pasulj,jer se smatra da se pasulj nece lako skuvati ako mu se odmah metne so.Da bi se pak svako jelo brze i lakse skuvalo,narod veruje da treba,cim se jelo pristavi,metnuti u njega zalogaj hleba. BUNGUR(bangur) Bungur je dobra krupno izmlevena psenica.Isitni se pola glavice crnog luka,isprzi u tiganju,nalije vodom,i kada voda provri sipa se po malo bungura i jednako mesa da se ne zgrudva.Posto voda uvri,bungur postane kao gusta kasa, onda se posoli i skida sa vatre.Bungur se jede bez hleba. PRZENI PUZEVI Za vreme Uskrsnjeg posta jedu se puzevi i od njih se prave razna jela.Prvo se puzevi operu i stave u hladnu vodu da im izade sluz.Posle toga se iglom vade iz ljuske(kucice), odseku im se nepotrebni delovi,operu se hladnom vodom,posole, i posto se uvaljaju u brasno,prze se na zejtinu.Pripremi se kisela kasa,puzevi se spuste u kasu i rucak je gotov. KUPUS SA ORASIMA Uzme se glavica ili dve kiselog kupusa pa se sitno iseckaju i stave u lonac da se skuvaju.Dok se kupus kuva,ociste se orasi i u avanu dobro stucaju,pa se metnu u lonac s kupusom.Sad se u lonac doda malo aleve paprike i soli,pa se dobro kasikom promesa i jos neko vreme kuva, pa je gotovo.Ovo jelo smatra se kao dobra i zdrava hrana. KROMPIR NA TEPSIJU Uzme se nekoliko krompira,pa se oljuste i na parcad iseku.Tako iseceni krompiri metnu se na tepsiju pa se jos doda:dobra pregrst krupno isecenog crnog luka,dobra saka pirinca,soli i na kraju se sve to prelije zaprskom od zejtina.To se sad metne na vreo sac da se dobro ukrcka,i posle kratkog vremena jelo je gotovo.Dok se ispod saca kuva,cesto se nadlgleda i doliva vrucom vodom da ne zagori.Ovo se jelo smatra kao zdrava i dobra hrana. JELA O POJEDINIM PRAZNICIMA USKRS: Uskrs je veliki praznik,i u domu se citava Velika nedelja pred sam Uskrs koristi za pripremanje za docek uskrsnjih praznika.Medju najznacajnijim obicajima za Uskrs je bojenje jaja.Postoji puno nacina bojadisanja jaja,ali kao pravi obicaj koga se drzi pravi pravoslavni dom je bojadisanja varzilom.Prvo jaje koje se iz varzila izvadi ostavlja se na stranu.To se jaje zove cuvarkuca i njega cuvaju kod kandila za Djurdjev dan.Jaja se boje na Veliki petak,a tada se obave i drugi poslovi u kuci,tako da na Veliki petak niko u kuci ne radi nista osim grubih poslova.Na Veliki petak je strog post i prilika da se obidju grobovi pokojnika.Tog dana se stednjaci u nekim kucama uopste i ne pale,a gde se bas i kuva spremaju se strogo posna jela kao sto su corba od paradajza,pasulj prebranac i rezanci sa orasima.Na Veliku subotu kuca je vec sasvim spremna,sve je dovedeno u red,kandila prisluzena.Sutradan za svecani uskrsnji rucak,obicno se sprema jagnjeca corba,sarma od zelja,jagnjece pecenje,salate i kolaci.Rano izjutra,na sam dan Uskrsa,spremi se posluzavnik i na sto iznese zdela s crvenim jajima.Svaki gost koji u kucu dodje biva posluzen crvenim jajetom,kolacima,slatkim i kafom.I neka ne bude zaboravljeno-svaki siromah koji u kucu dodje tog dana,treba da bude,pored ostalog,darivan crvenim jajetom. BOZIc                                                                 Rano izjutra polozajnik dolazi u domacinovu kucu i pozdravlja domacina sa:" Hristos se rodi " Na to mu domacin odgovara: " Vaistinu se rodi ". Polozajnik tada prilazi ognjistu, cara vatru, posipa kucu zitom i parama sa zeljom da u kuci cele godine bude zdravlja, srece i bericeta. Polozajnik ostaje kao gost u kuci domacina koga polazi. Domacica mu sprema kolac, a domacin daruje novcem ili kakvim progodnim poklonom. Rano izjutra na Bozic, ide se u crkvu. Najblizi rodjaci obilaze svoje srodnike i toga dana obicno je cela porodica na okupu.Pored svece koju domacin pali, domacica iznosi cesnicu, koja se lomi na komade i namenjuje domu, domacinu, polozajniku, domacici, deci, posluzi, i putniku namerniku.U cesnicu se stavlja novcic, najbolje srebrnjak. Onaj koji u svom komadu dobije novcic treba da ga cuva jer je to znak njegove srece. Za bozic se za rucak obicno sprema pileca corba, sarma, pecenica sa salatama i pita od oraha. NOVA GODINA Obicaj da se Nova godina docekuje u krugu porodice i bliskih prijatelja. Za docek Nove godine domacica jos ranije pripremi trpezu sa raznim hladnim jelima, kako bi sve bilo spremno za docek Novog leta. U ponoc se pristupi trpezi i pocne veseo i izobilan nov zivot. Na sto se moze izneti riba na ruskoj salati ili majonezu, hladna pasteta od guscije djigerice u spiku, barena sunka sa renom, diplomatski krem, bola ili nesto drugo, a kao tradicionalna poslastica iznose se krofne koje se pripremaju neposredno pred iznosenje na sto. U jednu od krofni stavi se novcic, pa ko dobije krofnu sa novcicem, veruje se, bice srecan u Novoj godini.  
    Nov 27, 2014 2258
  • 01 Dec 2013
    Ne znam koliko ko ovde prati neka desavanja u svetu. Problem sa GMO je privukao moju paznju jos pre desetak godina i vrlo pazljivo citam (a i gledam sve na youtube o toj tematici i to preporucujem i vama). Prvi put sam se zabrinuo kada sam procitao da u 4.-5. generaciji pacova, hranjenih GMO kukuruzom, cak do 80% muzjaka bude sterilno. I nesto slicno se potvrdilo u nekoliko sledecih ispitivanja. Zanimljivo je samo, da su rezultati tih istrazivanja bili jako kratko dostupni na internetu. Volsebno bi nestajali posle nedelju-dve dana. Da bih skratio ovaj, ionako, dugacki post: bojim se da je na delu planska depopopulizacija planete zemlje (na tkz. "zlatnih 2 milijarde")...mada, postoje teorije da se radi o "zlatnoj milijardi", pa cak i o "zlatnih 500 miliona"..Nije mi jasno, samo, kako bi i oni ziveli na zagadjenoj planeti? Jer, poznato je, gde je jednom zasejano GMO seme, vise se ne moze gajiti ni jedna prirodna kultura. Poznato je i da, kada se jednom GMO seme pusti u prirodu, ono, kao superiornije (otpornije na sve uticaje) se siri i potiskuje prirodne vrste. Hocemo li, jednog dana, na celoj planeti imati samo GMO? Jos groznije: Te ogromne kompanije koje proizvode GMO patentiraju sve sto im padne pod ruku. Tako, da ce se, jednog dana (a u Americi vec jeste) desiti da ne smes da zasadis seme iz sopstvenog prinosa, vec ces morati da kupis od njih! Ukratko, zakljucak: Ne trebaju ovoj planeti ni asteoidi, ni Nubire, ni ogromne komete, ni bliske crne rupe, ni eksplozije zvezda da bi covecanstvo bilo unisteno. Dovoljno je imati samo halapljive, bezobzirne, raspojasane idiote, prepune para, kojima nista nije sveto niti ih je briga za potomstvo ("Posle mene potop") koji ce rizikovati opstanak ljudske vrste radi svog sebicnog, idiotskog cilja "vladanja svetom".
    2560 Objavio/la Milan Vićentijević
  • Ne znam koliko ko ovde prati neka desavanja u svetu. Problem sa GMO je privukao moju paznju jos pre desetak godina i vrlo pazljivo citam (a i gledam sve na youtube o toj tematici i to preporucujem i vama). Prvi put sam se zabrinuo kada sam procitao da u 4.-5. generaciji pacova, hranjenih GMO kukuruzom, cak do 80% muzjaka bude sterilno. I nesto slicno se potvrdilo u nekoliko sledecih ispitivanja. Zanimljivo je samo, da su rezultati tih istrazivanja bili jako kratko dostupni na internetu. Volsebno bi nestajali posle nedelju-dve dana. Da bih skratio ovaj, ionako, dugacki post: bojim se da je na delu planska depopopulizacija planete zemlje (na tkz. "zlatnih 2 milijarde")...mada, postoje teorije da se radi o "zlatnoj milijardi", pa cak i o "zlatnih 500 miliona"..Nije mi jasno, samo, kako bi i oni ziveli na zagadjenoj planeti? Jer, poznato je, gde je jednom zasejano GMO seme, vise se ne moze gajiti ni jedna prirodna kultura. Poznato je i da, kada se jednom GMO seme pusti u prirodu, ono, kao superiornije (otpornije na sve uticaje) se siri i potiskuje prirodne vrste. Hocemo li, jednog dana, na celoj planeti imati samo GMO? Jos groznije: Te ogromne kompanije koje proizvode GMO patentiraju sve sto im padne pod ruku. Tako, da ce se, jednog dana (a u Americi vec jeste) desiti da ne smes da zasadis seme iz sopstvenog prinosa, vec ces morati da kupis od njih! Ukratko, zakljucak: Ne trebaju ovoj planeti ni asteoidi, ni Nubire, ni ogromne komete, ni bliske crne rupe, ni eksplozije zvezda da bi covecanstvo bilo unisteno. Dovoljno je imati samo halapljive, bezobzirne, raspojasane idiote, prepune para, kojima nista nije sveto niti ih je briga za potomstvo ("Posle mene potop") koji ce rizikovati opstanak ljudske vrste radi svog sebicnog, idiotskog cilja "vladanja svetom".
    Dec 01, 2013 2560
  • 12 Sep 2013
    Ako putujete Novozelandskim putevima kroz sela videćete pored puta,male stolove  sa povrćem,voćem.jajima.,medom,i raznim drugim proizvodima dotičnog domaćinstva Stanete uzmete šta hoćete, a novac ostavite u 'Honesty Boxć' Kutiju Poštenja. Mene ovo oduševljava.Nije teško znati kako se nešto radi. Teško je samo to raditi.        
    2922 Objavio/la Dubravka Belogrlic
  • Ako putujete Novozelandskim putevima kroz sela videćete pored puta,male stolove  sa povrćem,voćem.jajima.,medom,i raznim drugim proizvodima dotičnog domaćinstva Stanete uzmete šta hoćete, a novac ostavite u 'Honesty Boxć' Kutiju Poštenja. Mene ovo oduševljava.Nije teško znati kako se nešto radi. Teško je samo to raditi.        
    Sep 12, 2013 2922
  • 03 Sep 2013
    Moje selo je malo, uspavano i opruženo na zelenim livadama opkoljeno proplancima, na kojima se kao belo cveće prepoznaju ovce. Moje selo je malo ali ima sve što mu treba  da živi dobrim životom. Svi u mom selu su Life style( način života) milioneri.Ima tu ,lokalni pekar, mesar, fish i chips , neizbežni Kinez , jedan Italijan, restoran čak,radnja delikatesa, nekoliko manjih radnjica za svakodnevne potrebe, popravljač mašina i bicikla i bila je jedna mala antikvarnica.   A ustvari htela sam da vam ispričam priču o vlasniku antikvarnice , Gospodinu Bilu, koga sam redovno šetajući kerove sretala ..pogurenog, ali uvek raspoloženog za razgovor, mada nešto manje odkad je Gospodja Mary , njegova supruga umrla prošle godine. Uvek je imao neku interesatnu priču ili da me obavesti o nekom komadu koji će mi vrlo povoljno prodati,(mada je znao da je i to povoljno iznad mojih mogućnosti).Ponekad bi me pozvao telefonom da mi dojavi striktno poverljivu vest ,da se u bližoj okolini sprema rušenje neke stare zgrade, a tu se medju ruševinama uvek može naći finih starih stvari, koje se sa malo ljubavi restauracije pretvore u predivne komade .Nisam ga nikad pitala za godine ,a i to vrlo teško kod ljudi procenim uzevši u obzir da je najstarija osoba u mojoj okolini moj tata(skoro 80) ali on izgleda bar 20 godina mladje ..tako da to nije dobra uporedba.Onako zguren i izboran meni se Gospodin Bill činio preko sto .Volela sam da pričam sa njim, jer je uvek imao nešto interesantno, nekad iz svog ličnog života, a nekad o drugim stanovnicima u selu.Naravno on je sve poznavao ..neke od rodjenja.Tako sam saznala da su mu deca još davno otisla u Ameriku, da je čuo da ima i unuke ali da ga nikad, nikad više nisu posetili.Mislio je da je Gospodja Mary baš zbog toga umrla..od tuge što su je zaboravili...Zašto vam pričam ovu priču?Evo tu pred Uskrs , nekoliko nedelja pre toga sretnem gospodina Bila.Zatvara antikvarnicu ..priča i njemu je vreme da se smiri.A tačno pre desetak dana  kuca na vrata lokalni sveštenik i kaže: "Pre nego što je zatvorio radnju Gospodin Bil mi je ostavio ovo da vam donesem, da ga se sećate"Kutija je bila ogromna ,pa nisam ni mogla da zamislim šta bi bilo u njoj.Ali kad sam je otvorila pronadjoh jedna stara dečija kolica iz njegove radnje , pred kojima sam ja često stajala i uzdisala ali nikad nisam skupila dovoljno novca da ih i kupim.Stari Bill je umro nekoliko dana posle toga..i ni ne stigoh da odem, da mu se zahvalim.Kako on reče ..smirio se.Neću ga nikad zaboraviti, tog pogurenog ćoveka koji je i u svojim najtežim momentima u životu kad bi ste ga upitali kako je, uvek odgovarao : Not Bad , nije loše.Neka počiva u miru.            
    3967 Objavio/la Dubravka Belogrlic
  • Moje selo je malo, uspavano i opruženo na zelenim livadama opkoljeno proplancima, na kojima se kao belo cveće prepoznaju ovce. Moje selo je malo ali ima sve što mu treba  da živi dobrim životom. Svi u mom selu su Life style( način života) milioneri.Ima tu ,lokalni pekar, mesar, fish i chips , neizbežni Kinez , jedan Italijan, restoran čak,radnja delikatesa, nekoliko manjih radnjica za svakodnevne potrebe, popravljač mašina i bicikla i bila je jedna mala antikvarnica.   A ustvari htela sam da vam ispričam priču o vlasniku antikvarnice , Gospodinu Bilu, koga sam redovno šetajući kerove sretala ..pogurenog, ali uvek raspoloženog za razgovor, mada nešto manje odkad je Gospodja Mary , njegova supruga umrla prošle godine. Uvek je imao neku interesatnu priču ili da me obavesti o nekom komadu koji će mi vrlo povoljno prodati,(mada je znao da je i to povoljno iznad mojih mogućnosti).Ponekad bi me pozvao telefonom da mi dojavi striktno poverljivu vest ,da se u bližoj okolini sprema rušenje neke stare zgrade, a tu se medju ruševinama uvek može naći finih starih stvari, koje se sa malo ljubavi restauracije pretvore u predivne komade .Nisam ga nikad pitala za godine ,a i to vrlo teško kod ljudi procenim uzevši u obzir da je najstarija osoba u mojoj okolini moj tata(skoro 80) ali on izgleda bar 20 godina mladje ..tako da to nije dobra uporedba.Onako zguren i izboran meni se Gospodin Bill činio preko sto .Volela sam da pričam sa njim, jer je uvek imao nešto interesantno, nekad iz svog ličnog života, a nekad o drugim stanovnicima u selu.Naravno on je sve poznavao ..neke od rodjenja.Tako sam saznala da su mu deca još davno otisla u Ameriku, da je čuo da ima i unuke ali da ga nikad, nikad više nisu posetili.Mislio je da je Gospodja Mary baš zbog toga umrla..od tuge što su je zaboravili...Zašto vam pričam ovu priču?Evo tu pred Uskrs , nekoliko nedelja pre toga sretnem gospodina Bila.Zatvara antikvarnicu ..priča i njemu je vreme da se smiri.A tačno pre desetak dana  kuca na vrata lokalni sveštenik i kaže: "Pre nego što je zatvorio radnju Gospodin Bil mi je ostavio ovo da vam donesem, da ga se sećate"Kutija je bila ogromna ,pa nisam ni mogla da zamislim šta bi bilo u njoj.Ali kad sam je otvorila pronadjoh jedna stara dečija kolica iz njegove radnje , pred kojima sam ja često stajala i uzdisala ali nikad nisam skupila dovoljno novca da ih i kupim.Stari Bill je umro nekoliko dana posle toga..i ni ne stigoh da odem, da mu se zahvalim.Kako on reče ..smirio se.Neću ga nikad zaboraviti, tog pogurenog ćoveka koji je i u svojim najtežim momentima u životu kad bi ste ga upitali kako je, uvek odgovarao : Not Bad , nije loše.Neka počiva u miru.            
    Sep 03, 2013 3967
  • 29 Aug 2013
    -Kod vas u kući rakija se koristi za lečenje svih bolesti, za proslave u svim prilikama i kao losion za masažu. - Mama te je još kao malu/og naučila da "promaja ubija". - Imaš bar jednog rođaka s kojim tvoja porodica ne razgovara. -Tvoja baka nikada ne prihvata činjenicu da nisi gladan. - Govorili su ti da će da ti poraste rep ako piješ kafu kad si mali . - Plašili su te Babarogom. - Tvoja mama ima sve lekove koji bi mogli "zatrebati". - Mama ti ne da hladnu vodu da piješ kada si znojav. - Roditelji ti stalno govore :"...kad sam ja bio u tvojim godinama... - Kada ti rečenica :"Nemoj se toliko smejati, zaplakaćeš. - Ako sediš blizu TV-a izgubićeš vid. - Živiš u zemlji gde je "batina iz raja izašla". - Mama trči za tobom da obučeš potkošulju. - Kada dobiješ poklone koji ti se ne sviđaju, čuvaš ih za poklon nekom drugom -DVD, video, daljinski su ti pokriveni folijom, da ne pada prašina po njima. -Na svim svadbama je uglavnom isti meni: "supa, sarma, pečenje, kupus salata, torte". - Tvoja mama seče hleb na kriške debljine 5cm. - Svako ima bezbroj kumova. - Jedan hleb se pojede za ručak. - Rakija se pije pre doručka za "cirkulaciju". - Imaš vunene čarape koje ti je isplela baka. - Roditelji prebacuju kanal kada su scene ljubljenja na TV-u. - Kada te savetuju, počinju sa "Ja to za tvoje dobro..." - Roditelji ubedljivo izgovaraju "Nije što je moj/moja ali je zaista .... - Vrlo često se na svadbama zaplače, a na nekim sahranama se čuje i smeh -Kad god su ti roditelji rekli:" Videćemo", nije bilo ništa od toga.
    1778 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    -Kod vas u kući rakija se koristi za lečenje svih bolesti, za proslave u svim prilikama i kao losion za masažu. - Mama te je još kao malu/og naučila da "promaja ubija". - Imaš bar jednog rođaka s kojim tvoja porodica ne razgovara. -Tvoja baka nikada ne prihvata činjenicu da nisi gladan. - Govorili su ti da će da ti poraste rep ako piješ kafu kad si mali . - Plašili su te Babarogom. - Tvoja mama ima sve lekove koji bi mogli "zatrebati". - Mama ti ne da hladnu vodu da piješ kada si znojav. - Roditelji ti stalno govore :"...kad sam ja bio u tvojim godinama... - Kada ti rečenica :"Nemoj se toliko smejati, zaplakaćeš. - Ako sediš blizu TV-a izgubićeš vid. - Živiš u zemlji gde je "batina iz raja izašla". - Mama trči za tobom da obučeš potkošulju. - Kada dobiješ poklone koji ti se ne sviđaju, čuvaš ih za poklon nekom drugom -DVD, video, daljinski su ti pokriveni folijom, da ne pada prašina po njima. -Na svim svadbama je uglavnom isti meni: "supa, sarma, pečenje, kupus salata, torte". - Tvoja mama seče hleb na kriške debljine 5cm. - Svako ima bezbroj kumova. - Jedan hleb se pojede za ručak. - Rakija se pije pre doručka za "cirkulaciju". - Imaš vunene čarape koje ti je isplela baka. - Roditelji prebacuju kanal kada su scene ljubljenja na TV-u. - Kada te savetuju, počinju sa "Ja to za tvoje dobro..." - Roditelji ubedljivo izgovaraju "Nije što je moj/moja ali je zaista .... - Vrlo često se na svadbama zaplače, a na nekim sahranama se čuje i smeh -Kad god su ti roditelji rekli:" Videćemo", nije bilo ništa od toga.
    Aug 29, 2013 1778
  • 28 Aug 2013
    Žao mi je zbog svih propuštenih prilika u životu. Žao mi je što sam odustajala onda kada možda nisam trebala, nebitno da li svojom ili tuđom krivicom. Žao mi je što sam se držala po strani onda kada sam trebala da se ističem i što sam često sedela plačući u sobi umesto da živim život do maksimuma. Ponekad mi je žao i što sam postala ovo što jesam usled svega toga. Ali… Ko zna zašto je to dobro…  
    1891 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Žao mi je zbog svih propuštenih prilika u životu. Žao mi je što sam odustajala onda kada možda nisam trebala, nebitno da li svojom ili tuđom krivicom. Žao mi je što sam se držala po strani onda kada sam trebala da se ističem i što sam često sedela plačući u sobi umesto da živim život do maksimuma. Ponekad mi je žao i što sam postala ovo što jesam usled svega toga. Ali… Ko zna zašto je to dobro…  
    Aug 28, 2013 1891
  • 25 Aug 2013
      Moja sreća da volim jagnjetinu jer ovde samo što je ne bacaju na nas.Nije ni čudo kad na Novom Zelanduimamo 65 miliona ovaca a samo oko 4 miliona ljudi na površini recimo većoj 20 puta od Srbije.Svi naši jaganjci su uvek na ispaši  zelene travice pa je i njihovo meso ,divno,sočno i kako mi volimo da kažemo .Topi se u ustima.Svinjetinu kupujem u jednom mestu koje nije daleko od mene a zove se gle čuda  Po(r)keno .Vrlo čuveno ne samo po svinjskom mesu vec i po fanatstičnim pies  šunki i ogromnim sladoledima       .Da sam u isto vreme spremala i svinjsko pečenje ..je zato što moj Neustrašivi nije baš  veliki ljubitelj jagnjetine ,a i kombinacija je ustvari bas ukusna Pa prijatno. I
    3094 Objavio/la Dubravka Belogrlic
  •   Moja sreća da volim jagnjetinu jer ovde samo što je ne bacaju na nas.Nije ni čudo kad na Novom Zelanduimamo 65 miliona ovaca a samo oko 4 miliona ljudi na površini recimo većoj 20 puta od Srbije.Svi naši jaganjci su uvek na ispaši  zelene travice pa je i njihovo meso ,divno,sočno i kako mi volimo da kažemo .Topi se u ustima.Svinjetinu kupujem u jednom mestu koje nije daleko od mene a zove se gle čuda  Po(r)keno .Vrlo čuveno ne samo po svinjskom mesu vec i po fanatstičnim pies  šunki i ogromnim sladoledima       .Da sam u isto vreme spremala i svinjsko pečenje ..je zato što moj Neustrašivi nije baš  veliki ljubitelj jagnjetine ,a i kombinacija je ustvari bas ukusna Pa prijatno. I
    Aug 25, 2013 3094
  • 23 Aug 2013
      Sedim u vozu..duboko u mislima..zabrinuta.Preko puta mene sedi jedan dečak.Izgleda i on uzbudjen i zabrinut.Započe priču.Tek onda primetih da ima Daunov Sindrom. Pričao je da mu je ovo prvi dan da ide na posao u radionicu i da mu je neprijatno jer nikada ne priča sa nepoznatima.Ja odgovorim da se to ne da primetiti, jer eto  počeo je da priča sa mnom. -To je zato što moram nekog da pitam za iskreno mišljenje o mojoj kutiji za ručak. Pritom izvadi dotičnu kutiju na kojoj su bili naslikani klovnovi i na kojoj je pisalo:Budi uvek nasmešen. ' Baš je lepa kutija..rekoh Onda mi je pokazao i svoju šolju i pitao me da li i ja imam takvu.Ja rekoh da nemam. -Onda si sad sigurno ljubomorna na mene? Onda je izvadio knjigu iz tašne.Mama mu je rekla da ljudi u vozu uvek čitaju knjige. Na jednoj stanici smo izašli zajedno iz voza. Zahvalio mi se i pozdravljajući pitao da li sam i ja nervozna. Kada sam odgovorila potvrdno rekao je: - Hoćeš da ti dam moju kutiju za ručak ? Nije bio ni svestan kakvo značenje u tom trenutku imaju ove njegove reči.Bila  sam na putu u bolnicu kod ..moga tate..  ****
    1722 Objavio/la Dubravka Belogrlic
  •   Sedim u vozu..duboko u mislima..zabrinuta.Preko puta mene sedi jedan dečak.Izgleda i on uzbudjen i zabrinut.Započe priču.Tek onda primetih da ima Daunov Sindrom. Pričao je da mu je ovo prvi dan da ide na posao u radionicu i da mu je neprijatno jer nikada ne priča sa nepoznatima.Ja odgovorim da se to ne da primetiti, jer eto  počeo je da priča sa mnom. -To je zato što moram nekog da pitam za iskreno mišljenje o mojoj kutiji za ručak. Pritom izvadi dotičnu kutiju na kojoj su bili naslikani klovnovi i na kojoj je pisalo:Budi uvek nasmešen. ' Baš je lepa kutija..rekoh Onda mi je pokazao i svoju šolju i pitao me da li i ja imam takvu.Ja rekoh da nemam. -Onda si sad sigurno ljubomorna na mene? Onda je izvadio knjigu iz tašne.Mama mu je rekla da ljudi u vozu uvek čitaju knjige. Na jednoj stanici smo izašli zajedno iz voza. Zahvalio mi se i pozdravljajući pitao da li sam i ja nervozna. Kada sam odgovorila potvrdno rekao je: - Hoćeš da ti dam moju kutiju za ručak ? Nije bio ni svestan kakvo značenje u tom trenutku imaju ove njegove reči.Bila  sam na putu u bolnicu kod ..moga tate..  ****
    Aug 23, 2013 1722