Forumi » Zanimljivosti

Nargila (shisha) – sve što niste znali

    • Moderator
    • 592 postova
    21. март 2016. 10.39.40 CET

     

    Veoma popularan i prihvaćen proizvod koji potiče sa Bliskog istoka svakako je nargila (izvorno hubbly-bubbly, hookah, shisha, narghile). Trenutno ne postoje jasne činjenice koje ukazuju na tačno mesto nastanka. Po nekim mišljenjima nargila datira još iz vremena Safavidskog carstva u Persiji, odakle je preko Indije pristigla i u Egipat‚ gde je dorađena i usavršena. Međutim, kao zemlje nastanka često se pominju Indija i Turska.

     

    Nargila je neizostavni deo arapske kulture i povezuje se sa vrlo upečatljivim antičkim ritualima.

     

    Do 19. pripadnice visokog staleža u Turskoj su pušile nargilu, koja je smatrana statusnim simbolom. Mogu se primetiti i na umetničkim delima iz tog perioda. Nargila je kao pojava prodrla u Evropu uporedo sa migracijom ljudi iz Indije, Pakistana i Srednjeg istoka.

     

    Danas postoji mnogo nargila barova širom Francuske, Rusije, Španije, Amerike, a i u Srbiji, naročito nargila Bar u Beogradu takvi barovi su orijentisani ka negovanju orijentalne kulture.

     

    Nargila je naročito zastupljena među omladinom, jer ne košta mnogo, obično se puši u grupi. Proizvodi se i prodaje u različitim oblicima i po pristupačnim cenama, pa predstavlja vrlo ugodan način socijalizacije i opuštanja sa prijateljima, a može se naći i u nargila shopu u Beogradu. Egzotične arome i ambijent nargila barova približavaju utisak jedne daleke kulture i mentaliteta. Procenjeno je da nargilu najviše puše mladi starosti od 18 do 24 godina. Do tog podatka se došlo putem istraživanja koje je sprovedeno na kanadskom univerzitetu u Montrealu.

     

    Diskutovalo se mnogo i o uticaju nargile na zdravlje. Da li je nargila manje štetna od cigareta?

     

    Pušenje nargile nosi sa sobom iste rizike po zdravlje kao i pušenje cigareta, najčešće kancer pluća i srčane probleme. Dim sadrži značajnu količinu nikotina, katrana i teških metala. Izveden je zaključak da se tokom jednog pušenja nargile udahne toliko dima koliko udahne pušač 100 ili više cigareta.

     

    Drvo ili ugalj koji se koriste kao izvor toplote takođe su rizični za zdravlje. Kada taj materijal sagori emituje ugljen-monoksid i teške metale. Stalno pribegavanje ovom zadovoljstvu povećava rizik od tuberkuloze, hepatitisa i hepresa. Jednoglasno je zaključeno da je duvan štetan u bilo kom obliku, a mišljenje da je nargila bezbedniji način pušenja je zapravo zabluda. Mnogima je nargila privlačnija od cigareta, jer manje iritira grlo, ali svakako sadrži mnogo nikotina, kartana i teških metala (prisutnih i baterijama i otrovu za pacove). Takođe je zabluda da voda filtrira većinu štetnih supstanci, jer je taj postotak vrlo mali – do 5%.

     

    Na nargili je ponekad istaknuto da ne sadrži katran, što nije neistina, budući da se katran stvara tek prilikom sagorevanja duvana. Velika je mogućnost nastanka nikotinske zavisnosti i kod pušenja nargile.