Aster (ili Callistephus ) (fam. Asteracea)
Ime roda dolazi od grčkih reči kallo – lep i stehos – venac , što se odnosi na lep cvet oblika
venca. Najčešće se gaji:
Aster chinensis (syn. Callistephus chinensis) – lepa kata, poreklom je iz Kine i Japana. Ova
vrsta je jedini predstavnik ovog roda koji se gaji kao jednogodišnja kultura te se često naziva
i letnji aster. Raste kao uspravan piramidalan ili zaobljen žbun visine 15 - 80 cm. Cvetovi su u
glavičastim cvastima raznog stepena punoće (jednostavni, dupli i puni.) Po obliku cvetovi su :
centralni – trubičasti, ivični lažni- jezičasti; različito su objeni i razne su veličine. Boja cveta je
bela-roza, crvena, plava različitih stepena intenziteta na jednom cvetu, najređe se sređe žuta
boja. Prečnik cvasti se kreće između 4-15 cm. Cvet se u vodi održava 10-15 a u jesen i do 20
dana.
U odnosu na boju, veličinu, oblik cveta, krunu i visinu stabla nastale su mnoge sorte. Prema
visini stabla asteri su podeljeni na : Visoke 50 - 80 cm
Poluvisoke 30 - 50 cm
Niske 15 - 30 cm.
Gaji se veliki broj sorti od kojih su najčesće sledeće :
Pomponuaster – visine 50- 60 cm, cvast plitka, sastavljena iz trubičastih cvetova, u centru su
žuti, a ivicom roze, tamno crvene ili plave boje.
Stranssenfedoraster – visine 60 – 70 cm, jako razgranato stablo, grane su pod uglom od 60 – 75
stepeni. Cvasti su krupne, cvetovi su u vidu traka, dugi, na krajevima kovrdžasto uvijeni na dole.
Prečnik cvasti 10-12 cm, raznih boja. Koristi se kao rezano cveće.
Margaretenaster – visine 60 – 70 cm, jako razgranat, cvasti plitke sa 1-2 reda jezičastih, svetlo
obojenih cvetova i sa uzdignutim diskom trubičastih žutih cvetova. Prečnik cvasti je 8-10 cm.
Koristi se za rezano cveće, grupe, leje.
Zimi se gaji Unicun, Triumpol, Paconieu, Chrysanthemum i druge sorte astera.
Razmnožava se semenom (1 gr. Sarži 400- 500 semenki). Setva se vrši u razmacima od marta do
juna meseca tako da imamo cvetove u toku celog leta, sve do duboko u jesen. U martu se seme
seje u tople leje, a kasnije na otvorenom polju. Izvrši se po jedno rasađivanje (za slučaj izbora u
toplim lejama) pa se onda biljke sade na stalno mesto sa razmakom za niske sorte 20 cm, a
visoke 30 – 35 cm.
Asteri nemaju velikih zahteva - vrlo su skromne. Najbolje rastu i bogato cvetaju na suglinastim,
neutralnim, organskim materijama bogatom zemljištu. Isto tako najbolje ih je saditi na
otvorenim, svetlim mestima, ne podnose svež stajnjak ni suvišnu vlagu u zemljištu.
Asteri se mnogo gaje i koriste kao rezano cveće, a niske forme za razne oblike cvetnih
kompozicija u zelenim površinama.