Ime roda dolazi od lat.reči pelargos što znači roda, što se dovodi u vezu sa formom ploda koji je
sličan kljunu rode. Smatra se da u okviru ovog roda ima 400 vrsta, koje vode poreklo iz Južne
Afrike i Australije. Međutim, veoma mali broj vrsta se gaje kao cvetne.
Pelargonuim zonale se najčešće gaji kao saksijska cvetna kultura. To je poludrvenasta,
razgranata biljka, visine oko 60 cm. Poreklom je sa Kaplanda i raste uz obale sredozemlja. U
Evropi je počela da se gaji karjem 18. veka. Mlade grane i listovi su fino dlakavi. Oblik lista varira
od bubrežastog do perasto režnjevitog sa 5-7 režnjeva. Na sredini sa lica lista nalazi se jasno
izražen krug u drugoj boji od osnovne boje lista (najčešće je crveno zelenkasta). Cvetovi su
skupljeni u cvasti na drškma dužine 10-15 cm, koje polaze iz pazuha lista. Krunica se sastoji od 5
kruničnih listića koji su pri vrhu rašireni; dva su uspravna a druga tri su izvijena.
Pelergonium peltatum puzavi, viseći pelargonijum poreklom iz Južne afrike, sa rta Dobre Nade.
Raširena po sredozemlju. Ima tamko puzavo stablo, na listovima 5 jasno izdiferenciranih
režnjeva, po čemu je i dobio ime. Listovi su sjajni, svetlo zeleni, ponekad slični bršljanu. Mnogo
se gaji zbog brojnih različito obojenih cvetova i veoma dugog perioda cvetanje.
Razmnožavanje i gajenje
Razmnožavanje kod vrsta ovog roda se razlikuje u pogledu brzine ožiljavanja. Najčešći način
razmnožavanja kod svih vrsta pelargonija je vršnim reznicama. Za dobijanje reznica dobrog
kvaliteta matične biljke treba da su preko leta gajene na punom suncu uz odgovarajuću
agrotehniku. Reznice se prave preko cele godine, a za masovnu proizvodnju u periodu
septembar – januar. Reznice su dužine 10-12 cm, sa nje se skidaju donja 2 lista i eventualno
razvijeni cvetni zametak. Tako pripremljene reznice ostavljaju se nekoliko sati da provenu radi
lakšeg i bržeg ožiljvanja.
P. zonale – reznice se sade u množaru ili u saksije koje se drže u staklari ili u tople leje.
Ožiljavanje se vrši u vlažnom pesku ili smeši jednakih delova peska i klijališne zemlje. Ako se
odmah sade u saksije, onda se sadi po 4-5 reznica zajedno. Reznice prezimljavaju u umereno
toplim, svetlim prostorijama uz smanjeno zalivanje. Ako se ožiljavanje vrši u zimskim mesecima
potrebna je temperatura od 20 oC. Ožiljene reznice se krajem februara sade u saksije, zalivaju,
skraćuju na 3-4 lista, kako bi se gušće granale. Kada se na granama razviju 3-4 lista, one se
skraćuju na 2 lista. Biljke se gaje u umereno toplim svetlim staklarama, a krajem aprila mogu se
saditi na otvorenom polju u cvetne leje, rondele, balkone, terase i druga mesta. Ova vrsta se
široko koristi u ozelenjavanju naselja zbog bogatstva boja, produženog perioda cvetanja i malih
zahteva za uslove sredine. Raste u svom zemljištu, ali predpostavlja supstrate težeg mehaničkog
sastava, sunčana do polusenovita mesta, umereno zalivanje i povremeno orošavanje.
P.peltatum ponaša se slično kao predhodna samo se dosta teško ožiljava. Najbolje mu odgovara
dobro hranljivi i stalno umereno vlažni supstrat i polusenovita mesta. Tako se najviše koristi za
ukras balkona, terasa, stepeništa, gde svojim puzavim stablom i lepim i brojnim cvetovima daje
veoma dekorativan efekat.