Ovaj rod broji oko 150 vrsta poreklom iz toplih i umereno toplih oblasti zemlje. Kao saksijsko
cveće gaji se:
Asparagus sprengeri, perena poreklom iz Zapadne Afrike. Odlikuje se brojnim izbojcima koji
dostižu dužinu 2-3m i padaju naniže. Izbojci stariji od jedne godine pri osnovi postaju
poludrvenasti i na njima se razvijaju tanki oštri trnovi. Liskoliki delovi su igličasti, spljošteni,
dužine 2-3cm, pojedinačni ili 2-3 zajedno, svetlo zelene boje. Cvetovi su sitni, beli, skupljeni u
grozdaste male cvasti. Posebni ukras ove bilje su okrugli, mesnati oranž-crveni bobičasti plodovi
koji veoma lepo kontrastiraju sa zelenom bojom listova. U svakoj bobici nalaze se 1-3 crne
semenke.
Asparagus plumosus u Evropu je donet 1874 godine iz Južne Afrike. Stablo je tanko, uspravno,
razgranato koje pod povolnijim uslovima dostiže dužinu od nekoliko metara. Listoliko končasti
izraštaji su nežni, dugi 3-5 mm po 6-12 skupljenih zajedno, dajući biljci izuzetno dekorativam
izgled fine čipke.
Razmnožavanje i gajenje
Sve vrste asparagusa razmožavaju se semenom i deljenjem bokora. Seme treba sejati odmah po
sazrevanju, jer brzo gubi klijavost. Norma poseva je 2500 zrna na 1 m2. Setva se vrši u smešu
jednakih delova lisnjače i peska. Setva semena se vrši u redove na dubini oko 1 cm. Kada mlade
biljke počnu međusobno da se dodiruju treba ih rasaditi na razmaku ok 4-5 cm i u isti supstarat
kao kod setve. Pri umerenoj vlagi i temperaturi oko 20oC seme niče u periodu od 35-40 dana.
Asparagus za porast zahteva veliku toplotu, vlagu vazduha i senovita-polusenovita mesta. U toku
listanja treba ga zalivati nekoliko puta osokom ili rastvorom komletnog mineralnog đubriva.
Kada se biljke dovoljno razviju onda sade u saksije. Pri sadnji treba voditi računa da delovi
rizomatičnog podzemnog stabla ne ostanu van zemlje, jer to dovodi do kržljavog i slabog
bokorenja biljaka. Za sadnju u saksije gornjoj smeši treba dodati i deo pregorelog stajnjaka sa pH
6,0-7,0. Od setve semena do dobijanja biljčica za prodaju prođe oko 6-7 meseci (za A.
Plumosus),a za A. sprengeri 12 meseci.
Preko leta biljke se mogu gajiti u u hladnim lejama u kojima se saksije do rubova ukopajaju u
zemlju. Biljke treba seniti i redovno orošavati. U toku zime biljke se gaje u staklarama sa
temperaturom od oko 25oC uz umereno zalivanje.
A. sperengeri izdržlji je na niske temperature (može da zimuje pri temperaturi od 6-8oC) ali pri
tome ne raste. Ova vrsta može se gajiti za proizvodnju rezanog materijala koji služi za dopunu
buketima. Tada se biljke sade u staklare ili tople leje u bogatu zemlju i mogu ostati na jednom
mestu i 10 godina.
A. sprengeri ako se gaji u saksijama na korenu obrazuje krtolika zadebljanja, a naročito tome
pogoduje suv supstrat. Potrebno je izvršti svake godine presadjivanje odraslih biljka. U
suprotnom slučaju krtolice istisu zemlju iz saksije i biljke propadaju. Kod presadjivanja 2/3
krtolice treba odstraniti.
Stare odrvenele u donjem delu sa trnovima izbojke treba saseći. Može A. sprengenri
podmladjivati tako što se podšiša cela biljka na 5-10 cm i ostavi u toplu, umereno vlažnu zemlju
da se razvije nova biljka.
Masovno se koriste za ozelenjivanje unutrašnjeg, umereno toplog i svetlog prostora i kao
dodatak uz aranžiranje u buketima.