Čestoslavica je trajna zeljasta dlakava biljka, visoka 10—35 cm. Listovi su obratno jajasti, naspramni, sedeči (ili skoro), dlakavi, pepeljavozeleni i po obodu nazubljeni osim na bazi. Cvetovi su plavi (ređe beli sa ružičastim žilicama) i udruženi u grozdaste cvasti. Cveta od maja do jula. Rizom puzi u zemlji i iz njega koso, delimično poleglo izbija stablo.Raste po vlažnim mestima i šumama do 1.000 m nadmorske visine. Ukusa je gorkog i pomalo oporog. Upotrebljava se biljka u cvetu (Veronicae herba). Sadrži tanina, nepoznat alkaloid, nekoliko heterozida , saponozid, gorke materije, manitola, voska, organskih kiselina, etarskog ulja i šećera
Upotrebljava se biljka u cvetu (Veronicae herba). Sadrži tanina, nepoznat alkaloid, nekoliko heterozida , saponozid, gorke materije, manitola, voska, organskih kiselina, etarskog ulja i šećera.
Čestolavica je narodni lek za lečenje raznih bolesti.
1. Za lakše iskašljavanje sluzi (katar): po 30 g razgona, podbela i morača i 10 g korena ljubičice se pomeša. Tri supene kašike smeše popari se sa pola litra ključale vode, poklopi i posle 2 sata ocedi, zasladi medom i pije toplo svaka 2 sata po l kašika.
2. Za umirivanje napada kašlja (protiv nadraženja, zacenjivanja): po 20 g razgona, cveta sleza i podbela, name i miloduha se pomeša, pa se po stupi kao pod 1.
3. Protiv zatvora: po 30 g lišća belog jasena i suvih šljiva i po 20 g razgona i sladića se pomeša. Dve supene kašike smeše kuva se 15 minuta u 400 g vode, ostavi 2 sata d pola popije izjutra, a pola uveče.
Narodno ime:
šumska maljava verenica, verunika, dupčac, evropski čaj, ljudska vernost, propinjača, ranilist, stravna trava, trava od ušljame.