Forumi » Bebe

KAKO SE RAZVIJA GOVOR KOD DJECE ?

    • Moderator
    • 155 postova
    21. јануар 2016. 23.03.34 CET

    KAKO SE RAZVIJA GOVOR KOD DJECE ?

    Svako dijete je individualno i ima svoju dinamiku razvoja govora. Medutim, uvijek postoji prosjecan uzrast u razvoju govora, jezika i sluha.Period dok dijete ne izgovori prvu rijec naziva se PRELINGVALNI a njega cine : gukanje, glasovno izgovaranje vokala (a, ba, de, ta) i brbljanje. Kada dijete izgovori svoju prvu a zatim i drugu rijec taj period se naziva LINGVALNI, koji se javlja izmedju 9. i 15. mjeseca života.
    Evo kako tece razvoj govora iz etape u etapu :

    od 0 do 3 mjeseca (govor i sluh):

    - Jak plač
    - Brza i uplašena reakcija na jak zvuk ili šum
    - Vokalizacija (glasovna igra)
    - Sisanjem razvija muskulaturu lica što utice na razvoj govora (brže progovore)
    - Jako vuce, brzo i halapljivo guta i jako otvara usta (sve ovo su pred-faze za razvoj govora)
    - U drugom mjesecu počinje i prvo gukanje


    od 3 do 6 mjeseci (govor i sluh)


    - čuje glas majke, traži očima i lokalizuje mjesto odakle dolazi
    - Odgovara gugukanjem i modulacijom glasa kao da pjeva
    - pocetak prvih slogova "ba" i "ga"
    - pojava nukleusa bezvučnih ploziva P, T
    - povezivanje vokala a,e,u


    od 6 do 9 mjeseci (govor i sluh)


    - uči koordinaciju čula i vida (na primjer gleda TV jer zna da zvuk dolazi od tamo...ili traži mjesto odakle čuje neki zvuk, neku sakrivenu muzičku igračku i tome slično)
    - svjesno je SVOG sluha i glasa (gleda se u ogledalo dok izgovara glasovne slogove i raduje se)
    - sve više brblja i sve više slogova čujemo u tom brbljanju, a to su kombinacije samoglasnika i suglasničkih formi budućih glasova (ap, apa, ba, da, ta, ga)


    od 9 do 12 mjeseci

    - dijete upotrebljava više riječi kombinacijom istih slogova (na primjer ba-ba, ma-ma, ta-ta)
    - doskorašnje brbljanje prelazi u govor
    - razumije instrukcije i na njih odgovara (na primjer pokazuje gdje zeko pije vodu, gdje je pametna glava...)
    - imitira zvuk mačke (mau), psa (vu-vu) ili automobila (tu-tu)
    - iako možda još ne izgovara te riječi, dobro razumije njihovo značenje (eno, daj, ne-ne, pa-pa)


    od 12 do 18 mjeseci


    - obzirom da je dijete u ovom periodu i motorički aktivno apsolutno je sposobno da prepozna izvor zvuka iz okoline
    - imitira druge
    - razumije kada mu kažete (dođi, donesi, idemo, hajde)
    - prepoznaje dijelove tijela pa na pitanje gdje su (nos, oči, usta, noga, ruka) ono odgovara pokazivanjem
    - podsticanje govora se vrši pokazivanjem i imenovanjem (na primjer gledanje slikovnice, govorite "maca" i pokazujete macu, govorite "koka" i pokazujete koku itd...). Takode, treba pokazivati predmete u okolini i imenovati ih (auto bi-bi, sto,lopta, balon, kocka, kapa, beba, mama, bata, seka...)
    - treba ga podsticati da traži sakrivene predmete, kako bi čulom odnosno riječ koju je čulo u svojoj glavi pretvorilo u sliku i tražilo ( na primjer- gdje je lopta? - gdje je knjiga? - gdje je cipela?)
    - počinje da pokazuje i izgovara slog kao na primjer (glava - GA, noga - NO, lopta - TA) - ima aktivni rijecnik od 10-20 rijeci i sastavlja frazu od dvije riječi (daj to....mama,ajde.....da ode (vode))
    - ne pogađajte unaprijed ono što dijete pokušava da kaže, već ga stimulišite da izgovori riječ. Zahtjevajte da imanuje jer tako bogati svoj rječnik. Ovo je period kada treba da stimulišete ARTIKULACIJU i FONACIJU, riječ koju je dijete izgovorilo vi ponovite ispravno i tražite da ponovi za vama.


    od 18 mjeseci do 2 godine


    U ovom periodu VERBALNA STIMULACIJA treba da bude obimna. Čitajte slikovnice, recitujte pjesmice, pričajte kratke price, naročito one sa zvučnim efektima (vuk duva kućicu prasiću DUUUUU-DUUUU pa opet puva PUUUUU PUUUUUU....ili kada kuca na vrata KUC KUC KUC ja sam vuk i oduvaću ti kuću DUUUUUU itd...). Pričanje priča je jako bitno u ovom periodu, ali je još bitnije demonstrirati ono što pričate kako bi djete lakše shvatilo priču.
    - Dijete se služi kratkim frazama kao što su (daj, dođi, moja lopta, ide pa-pa, eno tata, daj mi, skoči, pade, plače beba...). - Govori JA kada govori o sebi i pokazuje na sebe.
    - zna da pokaže lutkino oko, nos, usta. Razumije naredbe (sjedi, donesi patike, gdje je kuća)
    - obogaćuje rječnik riječima poput (sat, ključ, lutka, čarapa (capa), zube, uka (ruka), neće itd...). Do 2 godine dijete može da ima fond i do 300 rijeci.
    - može u kontinuitetu da pokaže do 10 slika koje mu se imenuju
    - izgovara sve vokale i oko 25% konsonanata (p, b, t, d, n, m, j, v, cesto k, g )
    - zna svoje ime, govori da je jep ili jepa (lijepa)
    - govori šta želi (da spava, da ruča, da kupa...)


    od 2 do 3 godine


    Verbalna stimulacija u ovom uzrastu mora biti obimna, roditelji moraju što više da pričaju priče, recituju pjesmice, objašnjavaju pojmove i uopšte razgovaraju sa djetetom. Neophodno je da pričate neke doživljaje, možete da izmislite neke vaše zanimljive doživljaje a onda pitajte dijete za mišljenje.Koliko je važno da djetetu pričate još je važnije da slušate kada ono priča i pokažete vaše interesovanje, jer će ono i samo početi da se sve više otvara i priča. Postavljajte mu pitanja i podstičite ga da razmišlja, na primjer (a zašto onaj bato ima šal i kapu....zašto ona teta nosi kišobran)

    Zdravstvena Zaštita Djece rijetko daje smjernice o razvoju govora, sluha i jezika. Posledica toga je da se problemi u jezičko-govornom razvoju djeteta ne uočavaju na vrijeme. Od momenta kada nastaje zastoj govora kod djeteta pa do momenta dijagnostifikovanja, a da ne govorimo do momenta započinjanja tretmana, često prode i više godina.
    Za to vrijeme roditelji obilaze brojne institucije tražeci odgovore na svoja pitanja, a nisu svjesni koliko je vrijeme koje prolazi pored njih zapravo nenadoknadivo. Za to je kriva neupućenost roditelja, jer oni ni sami ne znaju da postoji takozvani "kriticni period", i ako se taj period propusti, teško se nadoknaduje.


    KADA TREBA RODITELJ DA ZATRAŽI POMOC LOGOPEDA - KOJI JE TO KRITIČNI PERIOD?


    1. Ako dijete ima 18 mjeseci, djeluje da sve razumije, mnogo je aktivno ali ne može da kaže ni jednu riječ, čak ni MAMA. Pažnju vam skreće tako što dolazi do vas, i izgovara vrlo nerazumljive riječi nalik mumlanju.

    2. Ako dijete ima 20 mjeseci, ne govori, ne pokazuje prstom i nerazumljivo mumla. Kada želi nešto da dobije hvata vas za ruku i odvodi vas do željenog mjesta. Ponekad imate utisak kao da vas ne primjećuje.

    3. Ako dijete ima 2 godine a koristi znakovne gestove koje jedino vi razumijete i niko drugi. Sa oko godinu dana je govorilo tata, mama i baba, a onda je naglo prestalo da govori i od tada ne koristi ni jednu jedinu riječ, pa čak ni mumlanje.


    NA KOJI NAČIN STIMULISATI DIJETE DA PRAVILNO I NA VRIJEME PROGOVORI ?

    Postoje biološki faktori koji se nasleđuju a to su (normalna ili visoka inteligencija, dobar i očuvan sluh, razvijena motorika govornih organa). Samo biološki faktori nisu dovoljni za razvoj govora, u mnogome utiče i sredinski faktor (okruženje i okolina kao što su porodica i društvo u kom dijete odrasta).
    Da bi pravilno progovorilo, dijete mora da bude stimulisano pravilnim govornim modelima. Prvenstveno mora biti emocionalno zadovoljno, a to se odnosi na vezu roditelj-dijete-roditelj. Motorički stabilno...dakle da spada u onaj prosjek djece koja prohodavaju sa 12,13 mjeseci a stabilnost stiču sa 14,15. Da spada u onu generalnu grupu djece koja prvu riječ izgovore sa oko 9 mjeseci.
    Do navršene treće godine, djeci je teško dugo zadržati pažnju. Televizija je u tom uzrastu zanimljiva mališanima jer su efekti slike brzi i stalno se mijenjaju, pa mališani to doživljavaju zanimljivo a ustvari na njih djeluje kao hipnotizirajuće. To može da utice i na spori razvoj govora, kao i video igrice i sl...Na primjer, francuske vlasti zabranile su programe za bebe, odnosno one namijenjene mladima od 3 godine jer smatraju da štete razvoju djece i da mogu prouzrokovati pasivnost, spori razvoj govora, preveliku uzbudenost,poteškoce sa spavanjem i koncentracijom i ovisnost.
    Televizija nije način govornog stimulisanja djece u ovom uzrastu, zato djeca treba što više da razgovaraju sa roditeljima i da imaju interakciju sa okolinom.

    ŠTA AKO U NEKOJ KASNIJOJ DOBI PRIMJETIMO IZOSTANAK NEKIH GOVORNIH AKTIVNOSTI ?

    - Uovom slučaju potrebno je prvo provjeriti SLUH kod djeteta. Takođe, ukoliko komunikacija kod djeteta izostaje, potražite razloge u motorici govornih organa, u djetetovom emocionalno-socijalnom razvoju, ili je dijete možda doživjelo neki stres ili traumu. Roditelj mora stalno da prati reagovanje djeteta na zvuke različite jačine, da ga stimulišu da priča, da ga podstiču da ponovi riječi koje je pogrešno izgovorilo. Osim detekcije roditelja, neophodna je i konsultacija sa logopedom. On će pregledom djeteta tačno dati dijagnozu sluha a zatim i kakav stimulativni tretman treba uključiti.