Forumi » Održavanje i zaštita kompjutera

Lažna ažuriranja za Chrome, Firefox i Flash Player

    • Moderator
    • 779 postova
    17. април 2018. 09.51.18 CEST

     

    Bezbednosni istraživač kompanije Malwarebytes Džerom Segura otkrio je novu kampanju distribucije malvera čiji organizatori koriste više hiljada hakovanih sajtova kako bi preusmerili korisnike na web stranice na kojima ih čekaju lažna softverska ažuriranja čiji je zadatak da računare posetilaca inficiraju malverom.

     

    Prema rečima Segure, ova veoma organizovana i dinamična kampanja je počela pre četiri meseca, u decembru 2017. godine.

     

    Segura je ovu kampanju nazvao "FakeUpdates" jer svi zlonamerni web sajtovi preusmeravaju potencijalne žrtve na web stranice na kojima se hostuju paketi lažnih ažuriranja za različite tipove softvera, a najčešće za Google Chrome, Mozilla Firefox, Internet Explorer ili Adobe Flash Player.

     

    Kriminalci koji stoje iza ove kampanje oslanjaju se na hakovane sajtove da bi preoteli legitimni saobraćaj za stranice sa lažnim ažuriranjima.

     

    Segura kaže da je primetio da najveći deo saobraćaja dolazi sa hakovanih WordPress, Joomla i Squarespace sajtova, ali i da je primetio da kriminalci koriste i druge CMS platforme.

     

    Način na koji su kriminalci otimali saobraćaj sa ovih sajtova podrazumevao je ubacivanje JavaScript koda u već postojeće JS fajlove na sajtu, ili tako što bi u potpunosti učitali novi JS fajl. Uloga ovog zlonamernog JS koda bila je da sprovede korisnike kroz niz automatskih preusmeravanja sve dok ne završe na drugim hakovanim web sajtovima na kojima su kriminalci hostovali stranice sa paketima lažnih ažuriranja.

     

    Korisnici koji bi bili prevareni da preuzimu pakete ažuriranja nisu dobijali EXE fajl, već još jednu JS skriptu, obično hostovanu na linku Dropboxa. Pokretanje JS skripte bi preuzelo i instaliralo payload malvera.

     

    Segura kaže da je u pitanju bio bankarski trojanski Chthonic, ali u izveštajima nekih drugih istraživača koji su se bavili istom kampanjom spominje se NetSupport (RAT) trojanac za daljinski pristup.

     

    Izvor:Informacija.rs


    Poslednja izmena: 17. април 2018. 10.02.37 CEST"