Forumi » Džez i Bluz

Jazz muzika: pojam, istorija i pravci

    • 1436 postova
    26. јануар 2016. 00.46.29 CET

    I – Pojam Džeza

    Džez je specifičan muzički pravac nastao krajem XIX veka u Nju Orleansu (S.A.D.), sa korenima u afričkoj tradicionalnoj muzici. Džez je prvenstveno bio narodna muzika porobljenog crnačkog naroda u Americi da bi vremenom dobio status umetnosti i postao osnova bluz i rokenrol muzike.

    Ovaj pravac karakterišu korišćenje bluz nota, sinkopa, svinga, poliritmova i improvizacije. Od gore navedenih karakteristika, najbitnija za džez je improvizacija koja ga odvaja od klasične muzike. U klasičnoj muzici, izvođači neke kompozicije su morali strogo da se pridržavaju nota, dok su džez muzičari bili muzički neobrazovani, ali izuzetno talentovani i samim tim je način izvođenja bio ličan i vezan za trenutak. Improvizacije su ritmički smele i neobične, sa obaveznim korišćenjem sinkopa, što je zahtevalo maksimalnu kreativnost izvođača.

    Samo značenje reči „Jazz“ je nepoznato ali se pretpostavlja da je bila vulgarna reč.

    II – Istorijat džez muzike

    Priča o džezu počinje sa otkrićem američkog kontinenta i porobljavanjem afričkog naroda koji je radio na plantažama širom Amerike. Do kraja građanskog rata u Sjedinjenim Američkim Državama i zabrane porobljavanja crnačkog naroda, iz Afrike je dovedeno oko jedanaest miliona crnaca. Afrički narod je sa sobom iz domovine poneo svoju kulturu i tradiciju, zbog čega i kažemo da su sami koreni džeza u afričkoj tradicionalnoj muzici.

    1890-te

    U periodu od 1890. do 1910. u mestu po imenu Nju Orleans nastala je džez muzika. Zašto baš Nju Orleans? Odgovor je jednostavan – Nju Orleans je grad koji se nalazi na ušću reke Misisipi u Meksički zaliv. Zbog svog povoljnog geografskog položaja Nju Orleans je bio jedna od najvećih luka u koju su uplovaljavali brodovi koji su prevozili porobljen afrički narod. Afrička tradicionalna muzika pod uticajem lokalnog folklora i muzike, izvođena na evropskim instrumentima se nazivala Džez. Tako su nastali prvi džez stilovi Regtajm („Regtime“) i Nju Orleans Džez („New Orleans Jazz“) ili Vruć džez („Hot Jazz“) a kasnije poznatiji i kao Diksilend („Dixieland“). Ova dva oblika muzike su bili prvi oblici džeza i uopšte crnačke muzike koja je počela da se sluša i među belcima. Prvi džez muzičari su bili Skot Džoplin („Scott Joplin”) -,,Kralj Regtajm stila”, Dželi Rol Morton („Jelly Roll Morton”), Ma Rejni („Ma Rainey”) i Vi Si Hendi („W.C. Handy”) – ,,Otac Bluza”.

    Između 1910. i 1940. godine preko milion i po crnaca se selilo sa juga kao deo Velike Migracije u gradove poput Čikaga, Detroita, Klivlenda, Pitsburga, Filadelfije i Nju Jorka. Ali čak ni u ovim mestima nisu mogli da izbegnu rasizam. 1917. kada se Amerika uključila u I Svetski rat, pojedini vojskovođe su zahtevali regrutaciju crnaca. Jedan od tih vojskovođa je bio general Hejvord („Hayward”) koji je indirektno odgovoran za širenje džez muzike u Evropi. Evo i objašnjenja: da bi privukao što više crnaca za vojsku, Hejvord je regrutovao Džejms Riz Juropa („James Reese Europe”), vođu džez orkestra iz Harlema koji je privukao veliki broj džez muzičara i oformio vojni bend. Zahvaljujući bendu, preko 370 hiljada crnaca se priključilo vojsci. Svi ovi vojnici su poslati na front u Francusku gde su, kada nije bilo oružanih sukoba, svirali po lokalnim klubovima i time upoznali evropski kontinent sa džez muzikom.

    1920-te

    U ovoj deceniji je izmišljen radio koji je omogućio džez i bluz muzičarima da njihova muzika bude snimljena i emitovana širom Amerike. U ovo vreme najveću popularnost je imala Besi Smit („Bessie Smith“) koja je nosila titulu „kraljice bluza“ (na žalost, 1937. je poginula u saobraćajnoj nesreći).

    Sa druge strane uvodi se čuvena prohibicija, koja je branila točenje alkohola. Međutim, postojali su klubovi u Harlemu u kojima se točilo piće što je privlačilo veliki broj kako crnaca, tako i belaca koji su pored pića mogli da uživaju u džezu, slušajući Djuk Elingtona („Duke Ellington“) i Kab Kaloveja („Cab Calloway”).

    Ključne figure ovog doba su pored gore navedenih bili i: Pol Vajtmen („Paul Whiteman”), Džordž Geršvin („George Gershwin”), Ted Levis („Ted Lewis”), King Oliver, Luis Armstrong („Louis Armstrong”), Sidni Beše („Sidney Bechet”), Biks Beiderbek („Bix Beiderbecke”), Flečer Henderson („Fletcher Henderson”)…

    1930-te

    Nakon pada Američke berze (1929.godina) i perioda poznatog kao ,,Velika Depresija”, bilo je vreme da se zaustavi rasizam. I upravo je na tom putu bila džez muzika koja je u ovo vreme potpuno promenila Američku kulturu, uvodeći Sving koji je bio široko prihvaćen među belcima.

    Beni Gudmen („Benny Goodman”) je beli klarinetista i osnivač prvog džez benda koji je bio rasno mešovit, a činili su ga (pored Beni Gudmena) crni muzičari: Lajonel Hempton („Lionel Hampton”), Čarli Kristijan („Charlie Christian”) , Tedi Vilson („Teddy Wilson”) i beli bubnjar Džin Krupa („Gene Krupa”). 1938. su održali koncert u punoj sali čuvenog Karnegi Hola.

    Bitnu ulogu je imao Luis Armstrong, čija je improvizacija uticala na mnoge velikane džeza poput Kab Kaloveja, Dizi Gilespija, Bing Krozbija… da bi se stil proširio na vokaliste poput Ele Ficdžerald („Ella Fitzgerald”) i Bili Holidej („Billie Holiday”).

    1940-te

    Zbog loše ekonomije i izbijanja II Svetskog rata, producentske kuće su prestale sa radom, pa je jedini način da se čuje muzika bio radio. U ovo vreme se pojavio izuzetno bitan stil džeza – Bibop („Bebop”). Bibop su izmislili muzičari koji su hteli da imaju više kreativne slobode nego što je sving to dozvoljavao. Pioniri ovog pravca su bili Čarli Parker („Charlie Parker”), Dizi Gilespi, Telonijus Monk („Thelonius Monk”), Bad Pavel („Bud Powell”), Keni Klark („Kenny Clarke”), Maks Rouč („Max Roach”) i Rej Braun („Ray Brown”). Stil je uveo pravu revoluciju u džez muzici time što je diktirao stil života, a posle kratkog vremenskog perioda je i postao osnovni jezik džez muzičara.

    1950-te

    Pedesete godine su u džazu poznate po nastanku novih stilova poput Hard-Bopa koji se svirao na istočnoj obali Amerike, a značajan je zato što je ponovo spojio džez sa bluzom. Pod uticajem savremene muzike razvio se mirniji tj. Hladan („cool“) džez, koji je predstavljao mešavinu Bibopa i Svinga. Iz Bibopia se razvio novi stil pod imenom Hard bop koji je imao više „duše“ i ritam sekcije su bile „prefinjenije“ nego kod bibopa. Ova decenija će u istoriji muzike biti upamćena po nastanku Rokenrola („Rock’n roll“) koji je nastao zahvaljujući džez i bluz muzici.

    1954. je održan prvi Njuport Džez Festival, koji se danas smatra jednim od najboljih džez festivala na svetu. Na njemu su učestvovala velika imena ove muzike: Majls Dejvis („Miles Davis“), Djuk Elington, Madi Voters („Muddy Waters“), Nina Simon („Nina Simone“), Džon Koltron („John Coltrane”), Vi Rasel („Wee Russell”) …

    1960-te

    Džez postaje odraz raspoloženja Američke nacije koja je pogodjena ratom u Vijetnamu i borbom za ljudska prava. Javljaju se Slobodan („free“) džez, Avantgardni džez i Džez Fuzija (Spajanje) koji se javlja sa pojavom električnih instrumenata. Zahvaljujući džez fuziji, 70-ih nastaje Rep muzika.

    1970-2000

    1971. je preminuo jedan od najuticajnijih džez muzičara Luis “Sačmo” Armstrong, a sa njim, kako se u tom trenutku činilo, i sam džez. Ali, 1983. sa pojavom kompakt diskova, javila se nova nada koja pruža opstanak džez muzice. Ponovo se javlja Bibop. Sa ploča se na diskove presnimava džez muzika i razne kompilacije sa ovom vrstom muzike bivaju puštene u prodaju.

    80-ih se javljaju novi stilovi poput Ejsid (,,Acid”) i Smut (,,Smooth”) džeza koji sa predstavnicima poput Pet Metenija („Pat Metheny”), Šade („Sade”), Džemirokvaja („Jamiroquai”), Brend Nju Hevis („Brand New Heavies”), Moloko i drugih postaju popularni širom Amerike i Evrope.

    90-ih se javljaju pokušaji kombinovanja elektronske muzike sa džezom čiji su proizvod poznata Islanđanka Bjork i grupa Portished („Portishead”).

    Sa početkom XXI veka javljaju se mlade džez zvezde od kojih zavisi budućnost i sam opstanak džez muzike, a njihova imena su: Nora Džouns („Norah Jones”), Dajana Krol („Diana Krall”), Džil Skot („Jill Scott”), Džejmi Kulum („Jamie Cullum”), Erika Badu („Erykah Badu”), Ejmi Vajnhaus („Amy Winehouse”)…

    III – Stilovi Džez Muzike

    Ejsid džez („Acid Jazz”)

    Ejsid džez je stil koji je nastao 80ih, a svoj vrhunac je dostigao 90ih. Sam stil je mešavina džez, fank, soul i disko muzike. Ejsid džez, iako često sadrži elemente elektronske muzike, se izvodi uživo na normalnim instrumentima.
    Predstavnici: Brend Nju Hevis, Inkognito („Incognito“), Džemirokvai, Masiv Atek („Massive Attack“), Moloko, Pet Meteni…

    Bebop („Bi Bop”)

    Bibop je stil nastao 40ih godina XX veka. Razlog postojanja ovog stila je veća kreativna sloboda nego u Svingu. Karakteriše ga brz tempo, kompleksne harmonije i zamršene melodije. Za razliku od svinga, bio je manje prihvatljiv široj publici, ali je zato muzičarima i ljubiteljima ove grane umetnosti predstavljao uzbudljivu i lepu revoluciju u džez muzici. Bibop je dozvoljavao veliku slobodu improvizacije. Interesantna odlika ove improvizacije je bilo korišćenje rifova, kao i više arpeđa nego skala. Klasičan Bibop instrumentarij čine saksofon, truba, kontrabas, bubnjevi i klavir. Bibop je uticao na nastanak stilova poput kul, vest koust, fri i avantgard džeza.
    Predstavnici: Majls Dejvis, Dizi Gilespi, Čarls Mingus, Teolonijus Monk, Čarli Parker, Čet Bejker…

    Diksilend („Dixieland”)

    Ovaj stil je nastao početkom XX veka u Nju Orleansu i do 1910. se proširio na Čikago i Nju Jork. Bio je izuzetno popularan među ljudima i često se smatra prvim pravim džez stilom. Stil je nastao kao kombinacija regtajma, bluza i polifonih improvizacija. Diksilend se deli na tri stila: Čikago, Vest Koust i Nju Orleans Tradicionalni. Diksilend je imao veliki uticaj na razvijanje Svinga, Ritma i Bluza kao i na Rokenrol.
    Predstavnici: King Oliver, Dželi Rol Morton, Luis Armstrong, Stiv Lejsi, Džordž Geršvin, Fets Domino…

    Kul Džez („Cool Jazz”)

    Nakon drugog svetskog rata veliki broj Kalifornijskih (uglavnom belih) muzičara otislo je u Nju Jork gde su svirali sa afroameričkim bibop muzičarima. Novi stil je izbegavao agresivan tempo i harmonsku apstrakciju bibopa i dobio je ime Kul Džez. U ovom stilu se prvi put javlja francuska truba kao instrument u džez muzici. Kul džez je imao veliki uticaj na razvijanje vest koast džeza, fri džeza, bosa novu i modal džeza.
    Predstavnici: Majls Dejvis, Gil Evans, Bil Evans, Geri Muligan, Čet Bejker, Li Konic, Pol Dezmond, Leni Tristano, Lester Jang…

    HardBop

    Hardbop je stil na čiji nastanak su veliki uticaj imali bibop, bluz, gospel, ritam i bluz, i to njihovo izvođenje na klaviru i saksofonu. U ovom stilu bas i kontrabas su imali značajniju ulogu nego u gore navedenim stilovima.
    Predstavnici: Art Bleki, Džon Koltrejn, Herbi Henkok, Herbi Luis, Čarls Mingus, Teolonijus Monk…

    Džez Fuzija („Jazz Fusion”)

    Džez fuzija je muzički stil koji spaja elemente džeza sa drugim stilovima muzike poput popa, roka, folka, regea, fanka, metala, hip-hopa, elektronske muzike, ritam i bluza…
    Razvijanje stila je počelo 60ih, sa kombinovanjem džez improvizacije, svirane na električnim rok instrumentima, sa ritam sekcijom kakva se javlja u sol i ritam i bluz muzici. Sa druge strane, mnogi rok muzičari su ubacivali elemente džeza u svoju muziku.70-e su bile najbolje godine za ovaj stil, ali je on i te kako zastupljen i danas. Pesme ovog stila su uglavnom instrumentali. Stil je najviše zastupljen u Evropi, Južnoj Americi i Japanu.
    Predstavnici: Čikago, Majls Dejvis, Frenk Zapa, Fokus, Džef Bek, Stenli Klark, Bili Kobam, Al Di Meola, Herbi Henkok, Pet Meteni, Džon Mekloflin, Jako Pastorius, Karlos Santana, Vedr Report, Čik Korea, Roben Ford, Vlatko Stefanovski…

    Smut Džez („Smooth Jazz”)

    Ovaj stil se razvio pod uticajem fanka, popa i ritam i bluza. Krajem 80ih stil je postao popularan u radio formatu. Nastao je sredinom 70ih i kao njegova odlika se uzima stavljanje akcenta na melodiju, dok se malo pažnje posvećivalo improvizaciji. Od instrumenata u smut džezu se najviše koristi saksofon i gitare, a od vokala najpopularniji su tenor i soprano. Smut džez je uticao na razvoj urban džeza, a delimično i na nastanak hip-hop muzike.
    Predstavnici: Li Ritenour, Leri Kaltron, Grover Vašington, Spiro Gira, Džordž Benson, Serđio Mendes, Čak Manjone, Forplej…

    Sving („Swing”)

    Sving džez ili samo sving je oblik džez muzike nastao 20ih godina XX veka. Odlikuju ga jaka ritam sekcija (sa kontrabasom i bubnjevima), tempo koji varira od srednjeg do brzog i za sving prepoznatljivi vremenski ritam. Sving je na popularnosti izgubio tokom II svetskog rata, ali se zato razvio u stilove kao sto su: džamp bluz, ritam i bluz, bibop, rok en rol, kauntri i fank.
    Predstavnici: Djuk Elington, Kaunt Besi, Flečer Henderson, Braća Dorsi, Beni Gudmen, Džin Krupa, Glen Miler, Čik Veb, Arti Šov, Luis Armstrong, Roj Eldridž, Oskar Piterson, Dželi Rol Morton…