Forumi » Stripoteka

Strip - likovna, književna i dramska umetnosti

    • Moderator
    • 592 postova
    04. јун 2019. 11.23.41 CEST

    Strip kao deveta umetnost postoji od davnina i prati svakog od nas još od detinjstva. Danas se strip smatra vrstom umetnosti i smešta se u kategorije likovne, književne i dramske vrste umetnosti. Međutim, postoje i oni teoretičari koji se ne slažu sa tim i strip smatraju narativnom, ali ne i književnom formom.

     

    Ono što je sigurno je da strip srećemo svakog dana kada otvorimo novine ili neki zabavni magazin. Strip je priča predstavljena nizom slika praćenih tekstualnim dijalogom i objašnjenjem. Danas postoje stripovi koji su samo u slikama, bez dodatnog tekstualnog objašnjenja.

     

    Stil stripa se menjao, a najveći uticaj imala je omladina koja je kroz različite publikacije uvela avangardu u strip. Postoji više žanrova stripova: naučna fantastika, fantastika, superheroji, vestern, horor, erotski, pustolovni, kriminalistički i komični stripovi.

     

    Veliki umetnici su još kao deca pravili čuda. Neki od njih su inspiraciju za svoje radove i dela nalazili u čitanju stripova. Snabdevali su se stripovima, kopirali slike i na taj način kročili sebi put u svetu umetnosti.

     

    Pablo Pikaso je nadahnuće i ideje nalazio upravo u stripovima. Gomile i gomile stripova je prošlo kroz njegove ruke. Za sliku Frankov san laži iz 1937-e godine koja se nalazi danas u Metropoliten muzeju inspiraciju je našao upravo u stripu, kao i za mnoge svoje slike.

     

    Američki slikar Roj Lihtenštajn je radio tako što bi isekao neku scenu iz stripa, napravio kopiju u boji, uvećao i zatim ponovo nacrtao na velikom platnu i obojio. Tako je prenosio vizije na platno.

     

    Stripovi

     

    Mnogi na strip gledaju kao na površno sredstvo za zabavu, umetnost rezervisanu samo za decu. Etiketiranjem stripa zanemaruju se njegove brojne vrednosti.

     

    Iako je, rekli biste, zanemaren, strip polako dobija na značaju i važnosti. Naime, strip je postao polje akademskog izučavanja. Profesori umetnosti, kao dodatnu literaturu svojim studentima daju upravo knjige koje govore o stripovima.

     

    Narodna biblioteka Srbije, kao jedina nacionalna biblioteka u regionu, svrstala je grafičke novele i stripove u posebnu zbirku sa posebnim signaturom. Velika i značajna zbirka stripova se čuva u biblioteci i dostupna je svakome ko se interesuju za ovu vrstu umetnosti.

     

    Japan predstavlja kolevku stripova. Najmlađi i najveći centar stripa nalazi se upravo u Japanu. Poznati japanski stripovi manga čine 40 posto ukupnog štampanog materijala u državi. Mesečno izlazi između 350 i 500 novih stripova i strip magazina. Najpoznatiji autor u Japanu je Osamu Tezuka koji je napisao stripove Astro boj i Blekdžek.

     

    U Sjedinjenim Američkim Državama, tek pojavom superheroja dolazi do masovne potrošnje stripova. U Americi postoji razlika između comic books i graphic novels. Naime, comic books su sveske od dvadesetak stranica i smatraju se jednom vrstom razbibrige, dok su graphic novels crtani romani u obliku albuma i pravljeni sa umetničkim pretenzijama.

     

    Jedni od najpoznatijih svetskih izdavača stripova su iz SAD-a: Marvel, DC, Dargo i Serđo Boneli editore.

     

    U Srbiji, kultura stripa je popularnost stekla uglavnom kroz strane stripove. Prvi originalni strip na srpskom jeziku nastao je početkom 1935-e godine autora Vlaste Beklića. Međutim, nakon rata, režim nije dozvoljavao štampanje stripova. Pedesetih godina dvadesetog veka, strip je lako pronašao tržište i ponovo postao redovna štampa.

     

    Ista sudbina zadesila je strip i devedesetih, kada je došlo do prekida izdavanja domaćeg stripa i u to vreme strip je izdavalo samo nekoliko malih izdavača.

     

    Kod nas danas postoji nekoliko stripskih škola, ali i škola za crtanje i slikanje gde takođe možete naučiti tehnike crtanje neophodne za crtanje stripova. Strip se izučava na Fakultetu primenjenih umetnosti i Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu u okviru primenje grafike i opšte scenaristike.

    Kao jedan od najslobodnijih vidova umetnosti, svoju moć strip nalazi upravo u tome što stalno provocira maštu.