Forumi » Opste zdravstvene teme

Alergija

    • 1436 postova
    17. фебруар 2016. 13.34.14 CET

    Alergija - vrste alergija, simptomi i lečenje

    alergija

    Alergija je reakcija organizma na materije koje nazivamo alergenima. Alergeni sami po sebi ne moraju biti štetni. Ipak, kod nekih osoba materije koje su obično bezopasne mogu da izazovu reakciju. Alergijske reakcije su raznolike i sadrže mnoge različite simptome. Neke reakcije mogu biti teške i opasne po život - to se naziva anafilaksija ( anaphylaxis ). Neke osobe imaju stanje zvano atopija što ih čini sklonim alergijama. Testiranje može biti komplikovano, ali nije uvek potrebno. Lekovi koji uključuju antihistaminike dobro deluju na mnoge tipove alergije.

    Šta je alergija?

    Alergija je reakcija imunog sistema organizma na nešto ( alergen ) što samo po sebi nije obavezno štetno. Određene osobe su osetljiva na taj alergen i dolazi do reakcije kada su mu izloženi. Neke alergijske reakcije su blage i bezopasne, ali neke mogu biti teške i potencijalno opasne po život ( anafilaksija ).

    Šta je intolerancija  ( netolerancija ) na hranu?

    Intolerancija na hranu nije isto što i alergija na hranu. Mnogi ljudi pogrešno koriste ove termine kao sinonime. Alergija na hranu je kada imuni sistem organizma nenormalno reaguje na određene namirnice. Kod intolerancije na hranu nema alergijskih reakcija. Osobe koje su netolerantne na hranu mogu dobiti digestivne simptome kao što su proliv, nadimanje i grčevi u stomaku. Ovo su inače i najčešći simptomi. Kod intolerancije na hranu simptomi mogu biti izazvani teškoćama u varenju određenih materija u namirnicama. Jedan od primera je laktoza, šećer koji se nalazi u mleku i mlečnim proizvodima.

    Razlike između alergije i intolerancije na hranu su:

    • Simptomi intolerancije na hranu se obično javljaju nekoliko sati nakon jela. Do alergijskih reakcija dolazi mnogo brže.
    • Kod alergije, čak i vrlo mala količina hrane može da izazove alergijsku reakciju. Neke osobe sa teškim oblikom alergije na neko koštunjavo voće ( orah, lešnik, badem...) mogu dobiti anafilaksiju nakon što su pojeli neku fabričku namirnicu koja sadrži ovo voće, ili čak nakon što su poljubili nekoga ko je upravo jeo koštunjavo voće. Kod netolerancije na hranu potrebna je mnogo veća količina hrane da bi se izazvali simptomi.
    • Intolerancija na hranu nije opasna po život. Neke alergije jesu jer mogu da izazovu anafilaksiju.

    Ko sve može da dobije alergiju?

    Svako može da dobije alergiju. Oko jedne polovine osoba sa alergijom su deca. Neki ljudi su više skloni alergijama zbog atopije ( vidi tekst dole). Kod dece, hrana je obično izazivač, dok su kod odraslih lekovi najčešći "krivci".

    Koji su simptomi alergije?

    Alergijske reakcije mogu biti raznolike i sadrže više različitih simptoma. Tako sa alergijom možete dobiti jedan ili više od dole navedenih simptoma:

    • Rinitis ( upala nosa ). Ovo izaziva curenje nosa ili nazalnu kongestiju i kijanje.
    • Konjuktivitis ( upala oka ). Ovo izaziva suzenje, svrab i peckanje očiju.
    • Osip na koži. Tipičan alergijski osip je urtikarija ili koprivnjača. To veoma svrbi, a crvenilo kože je uobičajena pojava.
    • Angioedem. Oticanje tkiva koje uglavnom zahvata usne, jezik, grlo i očne kapke. Može da počne sa osećanjem peckanja. Angioedem je potencijalno veoma opasan, jer može doći do opstrukcije disajnih puteva i tako zaustaviti disanje. Osobe mogu imati teškoće pri govoru ili gutanju.
    • Teškoće pri disanju. Ovde spadaju teško disanje, stezanje u grudima i ostajanje bez daha, i može se javiti kod teških alergijskih reakcija i anafilakse. Može biti opasno po život.
    • Kardiovaskularni kolaps. Može izazvati smrt. Ovo je poslednji stadijum anafilakse. Hemijske supstance koje organizam oslobađa pri ekstremnim alergijskim reakcijama mogu izazvati drastičan pad krvnog pritiska. Ovo može imati za rezultat gubitak svesti i zastoj srca ( prestanak rada srca ), tako da je i reanimacija neophodna.
    • Drugi simptomi. U njih spadaju bolovi u stomaku, mučnina i povraćanje, kao i palpitacije ( lupanje srca ).

    Najčešći alergeni

    Ljudi su najčešće alergični na:

    • Polen biljaka. (O alergiji na polen pročitajte više ovde)
    • Kućna prašina i grinje.
    • Životinje, posebno kućni ljubimci kao što su mačke i psi.
    • Otrov insekata ( ubod pčele ili ose ).
    • Lekovi, na primer penicilin.
    • Hrana, kao što je koštunjavo voće i jaja.
    • Hemijske supstance ( npr. lateks ).

    Naravno, postoji mnoštvo drugih alergena, previše da ih sve nabrojimo. Većina alergena su proteini, ali neki nisu ( npr. lekovi ) i oni moraju da se vežu za protein kada dospeju u organizam, da bi mogli da izazovu alergijsku reakciju.

    Šta se dešava kod alergijske reakcije?

    Tokom alergijske reakcije u našem organizmu dolazi do čitavog niza dešavanja. Tim dešavanjima upravlja naš imuni sistem. Ponekad imuni sistem zaista "pretera". Ako se to desi, telo može da izgubi kontrolu nad vitalnim funkcijama, uz katastrofalne rezultate. Takve žestoke reakcije mogu da izazovu smrt.

    Imuni sistem smatra alergen za stranu materiju. Kada imuni sistem detektuje alergen, on proizvodi protein koji se naziva antitelo. Antitelase još nazivaju i imunoglobulin E (IgE). Imuni sistem ih zatim čuva u svojoj memoriji ( to se naziva senzitizacija ). To znači da nećete imati alergijsku reakciju kada prvi put dođete u kontakt sa određenim alergenom.

    Ako se ponovo susretne sa istom supstancom, imuni sistem se seti prethodne izloženosti. Antitela napadaju nadirući alergen za koji imuni sistem veruje da je opasan. Dolazi do lančane reakcije pri kojima različita krvna zrnca oslobađaju druga hemijska jedinjenja. Ta jedinjenja izazivaju simptome alergijske reakcije. Jedno od takvih jedinjenja je histamin, pa su zato antihistaminici lekovi koji se često koriste protiv alergijskih reakcija.

    Oralna alergija

    Neke osobe dobiju tip alergijske reakcije na određene prehrambene namirnice koja izaziva simptome samo u ustima i grlu. Ona ima tendenciju da izazove svrab, peckanje, oticanje usta, usana i grla. Ovo najčešće izaziva sveže voće, povrće i koštunjavo voće. Može da se pomeša sa anafilaksijom. Ima potencijala da bude ozbiljno, jer oticanje u ustima i grlu može da utiče na sposobnost da se diše, ali to je retko. Simptomi počinju u roku od par minuta od uzimanja namirnice i imaju tendenciju da se potpuno smire u roku od sat vremena. Treba odmah pozvati hitnu pomoć ako se osećate malaksalo, imate teškoće pri disanju ili osećate kao da vam se grlo zatvara.

    Anafilaksija

    Anafilaksija je alergijska reakcija opasna po život. Ako posumnjate da neko ima anafilaksiju odmah pozovite hitnu pomoć.

    Simptomi anafilaksije uključuju:

    • Problemi sa disanjem i angioedem.
    • Kolaps i gubitak svesti.

    Atopija

    Neke porodice se čine naročito sklonim alergijama. Oni imaju stanje poznato kao atopija. Kod osoba iz takvih porodica mogu se razviti problemi kao što su astma, ekcemi i polenska groznica. To je nasleđen problem i kod ovih osoba su veće šanse da dođe do razvoja alergijskog poremećaja. Atopične osobe, čini se, proizvode više antitela IgE, koji se povezuje sa alergijskim reakcijama.

    Test na alergije

    Test na alergije u zdravstvenoj ustanovi sprovodi lekar alergolog. Nakon razgovora sa lekarom slede testovi koji mogu dati precizniju dijagnozu:

    • Kožni testUbodni kožni test ( prick ) se najčešće primenjuje, a izvodi se tako što se kapljica tečnosti kojoj je dodat alergen nanese na kožu, najčešće na podlakticu, a zatim se laganim ubodom probije gornji sloj kože ispod kapljice da bi alergen dospeo pod kožu. Na ovaj način je moguće testiranje na više alergena istovremeno, nanošenjem na ruku većeg broja kapljica sa alergenima. Posmatraju se reakcije na koži do kojih dolazi za oko 15 minuta ukoliko je pacijent alergičan na neku od nanesenih materija. Pozitivna reakcija je kada koža postane crvena i svrbi i pojavi se beličasti otok oko crvenkastog područja.
    • Test krvi. Uzimanjem uzorka krvi određuje se prisustvo IgE antitela na određeni antigen. Ova vrsta testiranja danas se sve više koristi i zamenjuje kožni prick test.
    • Test provokacije ( provokacijski test ). Izlaganje organizma alergenu direktnom primenom na sluzokožu očiju, nosa, bronhija ili želuca. Ovaj test se isključivo sprovodi pod nadzorom lekara i u bolnici zbog rizika od neželjenih posledica usled teških alergijskih reakcija.

    Lečenje alergije

    Izbegavanje uzroka

    Jedan od najefikasnijih načina borbe protiv alergije je redovno čišćenje mesta boravka od alergena ( kućna prašina, grinje ), kao i izbegavanje odlaska na mesta koja sadrže velike koncentracije alergena.

    Lekovi

    Upotreba sprejeva za nos, kapi za oči i/ili antihistaminskih tableta će često ublažiti ili otkloniti simptome. Lečenje je isto za svaki uzrok alergijskog rinitisa ili alergijskog konjuktivitisa.

    Imunoterapija (desenzitizacija)

    Može se reći da imunoterapija predstavlja jednu vrstu vakcine protiv uzročnog alergena. Ovom metodom teži se da se smanji reakcija imunološkog sistema - davanjem određenih doza alergena stvara se tolerancija na taj alergen. Primena imunoterapije može biti putem potkožnih injekcija ili, u novije vreme sve češće korišćenom metodom davanja u obliku kapi ili tableta koje se stavljaju pod jezik -sublingvalna imunoterapija ( često se koristi kod osoba alergičnih na polen ili grinje ).

    • 1436 postova
    17. фебруар 2016. 13.36.02 CET

    Alergija na polen (polenska alergija)

    Polenska kijavica ili polenska groznica je tegoba koju izaziva alergija na polen. Uobičajeni simptomi su curenje iz nosa, svrab i/ili zapušen nos, kijanje i svrab u očima. Najčešći vid lečenja su antihistaminski nazalni sprejevi ili lekovi, i/ili steroidni nazalni sprej. Ponekad se koriste drugi vidovi lečenja, ako ovi uobičajeni ne daju zadovoljavajuće rezultate.

    (O vrstama alergija i alergijskim rekcijama pročitajte više ovde.)

    Šta je polenska alergija?

    alergija

    Polen je naziv za fini prah koji proizvode biljke. Preciznije, polensku kijavicu izaziva alergija na polen trave ili seno. Polen trave je najčešći izazivač i utiče na ljude svake godine u periodu Maj - Jul (kasno proleće do ranog leta). Ovaj termin se koristi i kod alergija koje su izazvane drugim polenima kao što je polen drveća. Polen drveća utiče na ljude od Marta do Maja meseca (rano do kasno proleće) svake godine. Druge osobe mogu biti alergične na polen korova (uključujući koprive i zelje), koji se obično oprašuju od ranog proleća do rane jeseni.

    Simptomi se javljaju zbog reakcije vašeg imunog sistema na polen. Ćelije sluzokože nosa i očiju oslobađaju histamin i druge hemijske supstance kada dođu u kontakt s polenom. Ovo izaziva upalu u nosu (rinitis) i očima (konjuktivitis). Ponekad mogu biti pogođeni i sinusi i grlo.

    Polenska alergija se još naziva sezonski alergijski rinitis jer se simptomi pojavljuju svake godine u isto vreme ili u istoj sezoni.

    Ko može da dobije alergiju na polen?

    Alergija na polen je najzastupljeniji tip alergije i pogađa oko 20% osoba, a taj procenat rapidno raste. Veoma često se javlja kod dece školskog uzrasta i tokom adolescencije. Simptomi se ponavljaju svake godine u sezoni alergija. Međutim, u mnogim slučajevima, ovo stanje može vremenom da nestane ili da se poravi (često nakon što ste tokom nekoliko godina redovno imali simptome).

    Polenska alergija ima tendenciju da se javlja u porodici. Veća je verovatnoća da ćete dobiti alergiju na polen ako imate astmu ili ekcem. Podjednako, ako imate alergiju, veća je verovatnoća da ćete dobiti ekcem ili astmu. Ova stanja - astma, ekcem i polenska groznica su poznata kao atopijska stanja ili atopija. Sklonost ka atopiji se javlja po porodičnoj liniji.

    Koji su simptomi alergije na polen?

    Simptomi se razlikuju od osobe do osobe. Kod nekih se javljaju samo blagi simptomi koji se pojave i nestanu, dok drugi mogu biti pogođeni ozbiljnim simptomima koji su prisutni svakog dana tokom sezone polena:

    -- Uobičajeni simptomi - oni uključuju curenje iz nosa i svrab u nosu, zapušen nos, kijanje, suzenje i crvenilo očiju praćeno svrabom i svrab u grlu. U nekim slučajevima pojavljuju se samo nazalni simptomi, dok se u nekim javljaju samo simptomi u očima.
    -- Manje uobičajeni simptomi - ovde spadaju gubitak čula mirisa, bol u predelu lica, znojenje i glavobolja.
    -- Simptomi astme - kao što su teško disanje i ostajanje bez daha, koji mogu da se pogoršaju ukoliko već imate astmu. Neke osobe imaju simptome astme samo tokom sezone polena. Ako imate polensku alergiju, veća je verovatnoća da ćete dobiti astmu.

    Kod nekih osoba simptomi mogu biti toliko teški da utiču na spavanje, rad u školi ili na poslu.

    Kako se postavlja dijagnoza?

    Lekar obično može da postavi dijagnozu na osnovu uobičajenih simptoma koji se javljaju u sezoni. Takođe vas može upitati da li postoji istorija polenske groznice, astme ili ekcema u vašoj porodici.

    Ako posumnja na polensku kijavicu, lekar će vam obično predložiti lečenje (vidi u daljem tekstu). Ako lečenje ublaži simptome, to će pomoći da se potvrdi dijagnoza. Ređe, kada se sumnja u dijagnozu, doktor može predložiti test krvi ili kožni test da bi se potvrdila alergija na polen.

    Da li izbegavanje polena pomaže?

    Nemoguće je potpuno izbeći polen. Međutim, simptomi mogu biti mnogo blaži ako se smanji izloženost polenu.

    Kada je koncentracija polena u vazduhu velika:

    -- Ostanite u kući koliko je god moguće i držite vrata i prozore zatvorenim.
    -- Izbegavajte košenje trave, velike travnate površine i kampovanje.
    -- Istuširajte se i operite kosu nakon boravka napolju, naročito ako ste boravili u prirodi.
    -- Kada ste napolju nosite naočare koje prijanjaju uz lice, štiteći vaše oči od polena.
    -- Zatvorite prozore na automobilu i eventualno postavite filter na ventilacionom uređaju automobila (promenite ga pri svakom servisu).

    Šta se najčešće koristi za lečenje alergije na polen?

    Za lečenje se najčešće koriste: antihistaminski sprej za nos (nazalni sprej)antihistaminske tabletesteroidni nazalni sprej i kapi za oči. Ako nakon 2-4 nedelje korišćenja lekova simptomi nisu pod kontrolom, recite to lekaru. Možda treba promeniti način lečenja ili dodati drugi.

    Ako redovno uzimate lekove i alergiju držite pod kontrolom, treba nastaviti sa lečenjem do kraja sezone polena.

    Antihistaminski nazalni sprej

    Doza antihistaminskog nazalnog spreja može brzo da olakša svrab, kijanje i curenje nosa (u roku od oko 15min.), ali možda ne deluje tako dobro kod zapušenosti nosa. Antihistaminici blokiraju dejstvo histamina - jedinjenja koja izazivaju alergijsku reakciju. Sprej se može koristiti kod blažih simptoma, a može se i koristiti redovno radi sprečavanja pojave simptoma.

    Antihistaminske tablete

    Antihistaminici koji se uzimaju oralno u vidu tableta ublažavaju većinu simptoma, ali ne tako dobro i nazalnu kongestiju (zapušen nos). Inače, dobro deluju kada je u pitanju suzenje, crvenilo i svrab očiju, kao i kijanje i curenje nosa. Obično se daju maloj deci umesto nazalnih sprejeva. Uglavnom deluju za manje od sat vremena, tako da se tableta može uzeti po potrebi ako su simptomi blagi ili prolazni. Mogu se uzimati i redovno ako se simptomi javljaju svakodnevno.

    Neki antihistaminici, naročito neki stariji brendovi, izazivaju pospanost i zato ih ne treba uzimati ako vozite ili rukujete mašinama. Posavetujte se sa lekarom koji antihistaminici izazivaju manju pospanost.

    Za trudnice i dojilje savet je da izbegavaju antihistaminike ukoliko je moguće. Obično se prvo proba sa steroidnim sprejevima za nos. Antihistaminici se mogu upottrebiti ako simptomi nisu pod kontrolom. Posavetujte se sa lekarom ili farmaceutom ako ste trudni ili dojite, a imate polensku alergiju.

    Steroidni nazalni sprej

    Steroidni nazalni sprej uglavnom dobro otklanja nazalne simptome (svrab, kijanje, curenje i zapušenost nosa). Deluje tako što smanjuje upalu u nosu. Isto tako smiruje i simptome u očima, mada nije sasvim jasno na koji način to radi.

    Potrebno je nekoliko dana da steroidni sprej pokaže svoj puni efekat. Stoga neće doći do momentalnog ublažavanja simptoma kada ga prvi put upotrebite. Kod nekih ljudi treba do tri nedelje ili duže za punu efikasnost, zato budite istrajni (najbolje je početi sa uzimanjem nekoliko nedelja pre očekivanog početka sezone polena).

    Kapi za oči

    Antihistaminske kapi za oči brzo deluju, pa ih možete koristiti prema potrebi za ublažavanje simptoma u očima.

    Imunoterapija (desenzitizacija)

    Može se reći da imunoterapija predstavlja jednu vrstu vakcine protiv uzročnog alergena. Ovom metodom teži se da se smanji reakcija imunološkog sistema - davanjem određenih doza alergena stvara se tolerancija na taj alergen. Primena imunoterapije može biti putem potkožnih injekcija ili, u novije vreme sve češće korišćenom metodom davanja u obliku kapi ili tableta koje se stavljaju pod jezik -sublingvalna imunoterapija ( često se koristi kod osoba alergičnih na polen ili grinje ).


    Poslednja izmena: 16. март 2016. 14.25.22 CET"