Forumi » Opste zdravstvene teme

Hepatitis C

    • 1436 postova
    17. фебруар 2016. 13.58.17 CET

    Hepatitis C

    Hepatitis C je virus koji se prenosi putem krvi i inficira ćelije jetre. U većini slučajeva javlja se kod osoba koje koriste iste igle (špriceve) za ubrizgavanje narkotika. Kod nekih osoba infekcija može da se povuče prirodnim putem. Neke osobe sa dugotrajnom infekcijom mogu biti bez simptoma, dok se kod drugih javljaju simptomi. Dugotrajna infekcija može dovesti do ciroze jetre, a može dovesti i do raka jetre. Lečenjem se infekcija može izlečiti u više od polovine slučajeva.

    Koja ja funkcija jetre?

    Jetra se nalazi u gornjem desnom delu abdomena (stomaka). Ima više funkcija i to:

    • Deponuje glikogen (gorivo za organizam) koji nastaje od šećera. Kada je potrebno, glikogen se razlaže u glukozu koja se oslobađa u krvotok.
    • Pomaže u obradi masti i proteina prilikom varenja hrane.
    • Stvaranje proteina neophodnih za proces zgrušavanja krvi.
    • Obrađuje mnoge lekove koje možda uzimate.
    • Pomaže uklanjanje ili obradu alkohola i drugih toksičnih materija u organizmu.
    • Proizvodi žuč koja razlaže masti iz hrane, tako da mogu biti apsorbovane iz creva.

    Šta je Hepatitis?

    Hepatitis znači zapaljenje jetre. Postoje mnogi uzroci hepatitisa. Na primer, preterana upotreba alkohola, raznih lekova, a isto tako nekoliko različitih virusa može da izazove hepatitis.

    Šta je Hepatitis C?

    Jedan od virusa koji izazivaju hepatitis je virus hepatitisa C. U ovom članku će biti reči samo o hepatitisu C. Pogledajte posebne članke Hepatitis A i Hepatitis B, koje izazivaju drgi virusi. Hepatitis C se ponekad skraćeno naziva hep C ili HCV. Otkriven je tek 1980-ih godina tako da je još uvek relativno nova bolest, neki aspekti ove bolesti još uvek nisu u potpunosti shvaćeni.

    Hepatitis C je virus koji putem krvi dolazi do jetre. Tada može da utiče na vašu jetru i da je ošteti. Međutim, virus takođe može da utiče i na druge delove organizma, uključujući sistem za varenje, imuni sistem i mozak.

    Postoji šest tipova virusa hepatitisa C i svi imaju različite gene. Ovi različiti tipovi se nazivaju genotipi i označeni su brojevima 1 do 6. Najzastupljeniji su genotipi 1,2 i 3. Važno je znati koji genotip imate jer različiti genotipi drugačije reaguju na lečenje. Moguće su infekcije više genotipa virusa hepatitisa C odjednom.

    Koliko je čest Hepatitis C?

    Tačan broj obolelih osoba nije poznat. Preko 180 miliona ljudi širom sveta je inficirano. Veliki broj obolelih čine intravenozni narkomani. Procene su da i do jedne polovine intravenoznih narkomana biva zaraženo hepatitisom C.

    Kako se dobija Hepatitis C?

    Hepatitis C je bolest koja se prenosi putem krvi. Glavni izvor infekcije je krv inficirane osobe.

    • U velikom broju slučajeva uzrok je korišćenje zaraženih igli, špriceva i ostalih predmeta koji se upotrebljavaju za ubrizgavanje narkotika u venu. Čak i sićušna količina krvi zaražene osobe koja je zaostala na igli je dovoljna za prenošenje infekcije na druge osobe.
    • Neke osobe koje su primile transfuziju krvi pre 1991. godine, bile su inficirane hepatitisom C od nekog davaoca. Provere krvi na virus hepatitisa C se vrše od 1991.
    • Postoji rizik od dobijanja hepatitisa C usled nezgoda ili povreda kod kojih bi došlo do prolivanja krvi inficirane osobe.
    • Postoji manji rizik od dobijanja virusa ako se deli pribor za ličnu higijenu, kao što su četkice za zube, brijači i slični predmeti na kojima se može naći krv inficirane osobe (virus može da živi i van organizma, moguće i do četiri dana).
    • Postoji i mali rizik prilikom ušmrkavanja narkotika kao što je kokain, jer mogu izazvati krvarenje u nosu. Ako se to desi, male kapljice krvi mogu upasti u sredstvo kojim se droga ušmrkava (cevčica od papira ili novčanica) i, ako je upotrebljava i neko drugi, ta krv se ušmrkava zajedno sa drogom i virus ulazi u krvotok.
    • Postoji i rizik prilikom upotrebe opreme za tetoviranje, pirsing, akupunkturu i sl., koja nije adekvatno sterilisana.
    • Postoji manji rizik da inficirana majka prenese infekciju na bebu.
    • Postoji manji rizik da inficirana osoba prenese virus tokom seksualnog odnosa.

    Virus hepatitisa C se ne prenosi običnim kontaktom, na primer rukovanjem, zagrljajem, ili upotrebom zajedničkih čaša i sudova.

    Koji su simptomi i kako hepatitis C napreduje?

    Mnoge osobe sa hepatitisom C se osećaju sasvim dobro i imaju samo par simptoma ili ih uopšte nemaju. Za moguće simptome se često u prvi mah misli da potiču od drugih bolesti. To znači da vam dijagnoza hepatitisa C može biti postavljena nakon što ste već imali virus izvesno vreme. Mnogi ljudi imaju hepatitis C a da to i ne znaju. Postoje dve faze infekcije: akutna i hronična.

    Akutni hepatitis C

    Akutna znači "nova" ili "za kratko vreme". Ova faza traje prvih šest meseci. Kada se prvi put zaraze virusom, većina ljudi nema nikakve simptome, ili su oni veoma blagi. Ako se simptomi pojave, onda je to 7-8 nedelja nakon izlaganja virusu i mogu biti: mučnina, povraćanje i uopšteno ne osećati se dobro. Neke osobe dobijaju žuticu. Ovo je zbog nagomilavanja bilirubina koji se stvara u jetri i izliva u krv kod nekih stanja jetre. Ozbiljni simptomi nisu uobičajeni.

    Nakon početne infekcije:

    • U oko 1 od 5 slučajeva imuni sistem oslobađa organizam od virusa u roku od 2-6 meseci.U tom slučaju nećete imati dugoročne posledice izazvane virusom. Mlađe osobe imaju veće šanse da se na ovaj način oslobode virusa.
    • U oko 4 od 5 slučajeva virus ostaje aktivan u jetri i krvotoku duži vremenski period. To se naziva hronična infekcija hepatitisa C.

    Hronični hepatitis C

    Hronični hepatitis C je kada infekcija traje duže od šest meseci. Sam tok hronične infekcije se značajno razlikuje od osobe do osobe i veoma je nepredvidiv. Od osoba sa hroničnom infekcijom:

    • Neke osobe imaju blage simptome ili ih uopšte nemaju. Ipak, iako nemate simptome, još uvek možete preneti virus hepatitisa C drugima koji mogu imati ozbiljne probleme.
    • Kod nekih osoba se javljaju simptomi usled dugotrajnog zapaljenja jetre. Na primer osećaj mučnine, nedostatak apetita, netolerancija na alkohol, bolovi u jetri, žutica i depresija. Najčešći simptomi hroničnog hepatitisa C su ekstrmni umor, slaba koncentracija i problemi s memorijom, bolovi u zglobovima i mišićima. Nema povezanosti između težine simptoma i stepena oštećenja jetre. To znači da neke osobe mogu imati upalu jetre i biti bez ikakvih simptoma.
    • Otprilike jedna trećina osoba sa hroničnim hepatitisom C dobije cirozu u periodu od oko 20-30 godina. Ciroza nepovratno oštećuje jetru što na kraju može dovesti do otkazivanje funkcije jetre. Neke osobe sa hroničnim hepatitisaom C nemaju nikakve simptome godinama dok se ne razvije ciroza. Simptomi se pojavljuju tek kada zbog ciroze jetra počinje da otkazuje.
    • Kod manjeg broja ljudi sa cirozom dolazi do razvoja i raka jetre.

    Dijagnoza hepatitisa C

    Test krvi otkriva anti-HCV (antitela koja proizvodi imuni sistem organizma za borbu protiv virusa, bakterija i sl.). Ako je test pozitivan, znači da ste inficirani virusom HCV.

    Međutim, test može biti pozitivan i kod osoba koje više nemaju virus u organizmu jer antitela ostaju prisutna i kada se virus izgubi. Takođe, može proći i do šest meseci od infekcije da bi test postao pozitivan, jer organizmu može zatrebati malo više vremena da stvori antitela. Tako, negativan test ne isključuje mogućnost da ste nedavno inficirani. Osobama koje su u skorije vreme imale rizik od HCV infekcije savetuje se ponavljanje testa na nekoliko meseci.

    Ako je test na antitela pozitivan, potrebna je dalja analiza krvi da bi se utvrdilo da li je virus još uvek prisutan. Analizom se utvrđuje i kojim tipom virusa hepatitisa C ste zaraženi.

    Procena težine infekcije

    Ako vam je otkriveno prisustvo virusa, dodatnim analizama se utvrđuje obim infekcije ili oštećenje jetre. Na primer:

    • Test krvi zvan test funkcije jetre. Meri se aktivnost enzima i ostalih supstanci koje proizvodi jetra. Ovo nam uopšteno govori da li je jetra upaljena i koliko dobro funkcioniše.
    • Ultrazvučni pregled jetre.
    • Testovi u slučaju da dođe do ciroze ili drugih komplikacija.
    • Specijalni testovi krvi kojima se procenjuje stepen razvijenosti i težine ciroze.
    • Biopsija jetre (uzimanje malog uzorka tkiva jetre radi mikroskopske analize) se ranije preporučivala pre određivanja lečenja, ali to nije više rutina pre lečenja.

    Kako sprečiti prenošenje virusa na druge?

    Ako imate hepatitis C:

    • Ne delite sa drugima igle, špriceve i sl.
    • Ne budite davalac krvi ili donor organa.
    • Ne delite s drugim osobama brijače, četkice za zube ili bilo šta drugo na čemu se može naći krv.
    • Koristite kondome tokom seksualnog odnosa. Rizik od prenošenja virusa hepatitisa C tokom seksualnog odnosa nije veliki, ali se još više smanjuje korišćenjem kondoma.

    Trenutno ne postoji vakcina protiv hepatitisa C.

    Lečenje hepatitisa C

    Lečenje hepatitisa C je napredovalo poslednjih godina što značajno poboljšava prognoze za osobe sa hepatitisom C. Glavni cilj lečenja je da se eliminiše virus hepatitisa C iz organizma i tako spreči teško oštećenje jetre koje dovodi do ciroze.

    Kako se oštećenja izazvana hepatitisom C uglavnom razvijaju postepeno, vreme kada osobe sa HCV počinju sa lečenjem razlikuje se od slučaja do slučaja. Vaš lekar će vam odrediti najpogodnije vreme početka lečenja.

    Uobičajen način lečenja je kombinacijom lekova pegilovani interferon i ribavirin. Generalno, ovi lekovi mogu da eliminišu virus u više od polovine slučajeva. Ipak, prognoze variraju u zavisnosti od tipa (genotipa) virusa. Lečenje eliminiše virus u skoro 50% osoba inficiranih genotipom 1, ali eliminiše virus kod oko 4 od 5 osoba inficiranih genotipom 2 ili 3.

    Pegilovani interferon je takođe poznat i kao peginterferon (PEG-IFN). To je oblik leka zvanog interferon koji je sličan supstanci koja se proizvodi u organizmu, a koja se isto zove interferon. On pomaže organizmu da se oslobodi virusa hepatitisa C. Može da spreči virus u razaranju jetre i obično se daje jedna injekcija nedeljno.

    Ribavirin je lek protiv virusa. Daje se u kombinaciji sa pegilovanim interferonom i uzima se svakog dana kao tableta ili u vidu tečnosti. Trajanje terapije je 6-12 meseci, u zavisnosti od od tipa hepatitisa C. Potrebno je oko 12 nedelja da bi se ustanovilo da li terapija deluje. Obično će vam se raditi test krvi oko 12 nedelja nakon početka uzimanja lekova, da bi se ustanovilo da li se količina virusa u organizmu smanjila. Ako jeste, onda uz celokupnu terapiju imate dobre šanse da potpuno eliminišete virus iz organizma.

    Neželjeni efekti ove terapije mogu biti malaksalost, mučnina, glavobolja, depresija. Neke osobe će morati da promene terapiju ili da je smanje ako su neželjeni efekti zabrinjavajući.

    Transplantacija jetre

    Osobama sa uznapredovalom cirozom transplantacija jetre je moguća opcija. Iako je ovo ozbiljan hiruški zahvat, prognoze mogu biti veoma dobre. Međutim, i presađena jetra može na kraju biti oštećena usled dugotrajne infekcije hepatitisom C.

    Ishrana i alkohol

    Većini osoba sa hroničnim hepatitisom C se savetuje da imaju normalnu, zdravu i izbalansiranu ishranu. Svako ko ima zapaljenje jetre ne bi smeo da konzumira alkohol. Ako već imate zapaljenje jetre, alkohol povećava rizik i brzinu nastanka ciroze.

    Vakcinacija

    Ako nikada niste bili inficirani hepatitisom A ili B u prošlosti, onda bi trebalo da ste vakcinisani protiv ovih virusa. Preporučuje se i vakcinacija protiv influence (gripa) i pneumokoka.