Razlog zbog kojeg se većina kamenova u bubregu stvara nije poznat. Kamen ne mora da izaziva probleme, ali često izaziva bol. Većinom su mali i izbacuju se putem mokraće. Poneki se zaglave u uretri ili bubregu i izazivaju dugotrajne simptome ili probleme. Postoje različiti tretmani kojima se zaglavljeni kamen može odstraniti. Kod oko jedne polovine osoba sa kamenom u bubregu, kasnije dolazi do stvaranja još jednog. Ako se svakodnevno pije dosta vode, može se sprečiti ponovno stvaranje kamena.
Kamen može da se formira u bubregu, uretri (cev kojom se urin odvodi iz bubrega) ili u mokraćnoj bešici. Mogu biti raznih veličina i oblika. Veličina kamena se kreće u rasponu od sićušnih mikroskopskih kristala do kamenova veličine krompira.
Oko 12% muškaraca i oko 7% žena u Sjedinjenim Američkim Državama oboleva od kamena u bubregu u nekom periodu života. Učestalost oboljevanja u drugim razvijenim državama je slična kao u SAD i neprestano raste. Mogu da se pojave u bilo kojem uzrastu, ali se najčešće javljaju između 20. i 49. godine života. Polovina od svih osoba koje su dobile kamen u bubregu dobiće kamen bar još jednom u životu.
Bubrezi filtriraju krv i uklanjaju višak vode i otpadnih jedinjenja da bi proizveli urin. Urin se iz bubrega odvodi kroz uretru do mokraćne bešike, a zatim se izbacuje iz organizma. Mnoge otpadne materije su rastvorene u urinu. Te materije ponekad u urinu formiraju sićušne kristale koji se sjedinjuju i formiraju kamenčić.
U nekim slučajevima, kamen se nalazi u bubregu i ne izaziva probleme ili simptome. Moguće je da ne znate da je formiran kamen. Ako se simptomi jave, mogu biti jedno ili više od dole navedenog:
U većini slučajeva razlog formiranja kamena nije poznat. Najčešće su sačinjeni od kalcijuma, mada je količina kalcijuma i drugih materija u urinu uglavnom normalna. Više izgleda za formiranje kamena ima ako je urin koncentrovan (prezasićen). Na primer, pojačana fizička aktivnost, život u toplim krajevima ili rad pri visokim temperaturama, izazivaju gubitak tečnosti više kroz znoj nego putem urina.
U manjem broju slučajeva neko zdravstveno stanje može da izazove nastanak kamena. Postoje razna, ne tako uobičajena stanja, koja mogu da dovedu do povećanja nivoa materija u organizmu, kao što su kalcijum, oksalat, mokraćna kiselina i cistin. Ako se nivo ovih materija u urinu dovoljno poveća, mogu da formiraju kamen.
Uzimanje određenih lekova vas može učiniti sklonim kamenu u bubregu. To mogu biti diuretici (lekovi za izmokravanje), neki hemoterapijski lekovi za rak i neki lekovi kojima se leči HIV. Ipak, mnogi koriste ove lekove bez stvaranja kamena u bubregu. Ako mislite da je neki lek koji uzimate uzrok stvaranja kamena u bubregu, nemojte prekidati terapiju već se posavetujte sa lekarom.
Sklonost ka stvaranju kamena u bubregu povećavaju i:
Test kojim se utvrđuje prisustvo kamena u bubregu
Ako imate simptome koji ukazuju na kamen u bubregu, može se uraditi rendgensko snimanje trbuha ili skeniranje bubrega i uretri. Cilj je otkrivanje kamena i provera da li kamen blokira protok urina.
Test kojim se potvrđuje ili isključuje bolest ili stanje kao uzrok
Kamen u bubregu je česta pojava i najčešće nije izazvan nekom bolešću. Ipak, neki testovi se savetuju da bi se ovi uzroci isključili, naročito ako vam se ponovno stvorio kamen u bubregu, ako imate simptome neke bolesti ili stanja koje može izazvati stvaranje kamena, ako imate slučajeve takvih bolesti u porodici ili ako se kamen u bubregu stvori kod deteta ili mlade osobe.
Testovi mogu biti:
Komplikacije izazvane kamenom u bubregu nisu tako česte (mada bol može biti preilično jak). Ponekad veći kamen može da potpuno blokira prolaz mokraće kroz uretru, što može dovesti do infekcije ili oštećenja bubrega. Ovo se može izbeći jer se rendgenskim snimanjem ili skeniranjem otkriva blokada i veći kamenovi mogu biti uklonjeni.
U najčešćim slučajevima:
Većina kamenova koji izazivaju bubrežne kolike su mali i izbacuju se putem mokraće u roku od dan-dva. Pijte dovoljno tečnosti da podstaknete mokrenje. Često će biti potrebni analgetici (lekovi protiv bolova) da bi se ublažio bol dok ne izbacite kamen. Druge terapije obično neće biti potrebne.
Neki kamenovi koji se stvore i zadrže u bubregu ne izazivaju simptome ili bilo kakvu štetu. Ako su mali, mogu se ostaviti.
U nekim slučajevima:
Nekad se kamen zaglavi u uretri ili bubregu i izaziva uporne simptome ili probleme. U tom slučaju, bol je obično jak možda ćete morati biti primljeni u bolnicu. Postoje različite terapije koje uključuju sledeće:
Još jedna opcija za kamen sastavljen isključivo od mokraćne kiseline (otprilike 1 od 20 kamenova) je rastvaranje kamena. Ovo se može postići uzimanjem dosta tečnosti i lekova koji će mokraću učiniti alkalnom.
Kod otprilike jedne polovine od svih osoba koje imaju kamen u bubregu, stvori se još jedan kamen u roku od 10 godina. Stvaranje kamena se ponekad može sprečiti.
Pijte dosta tečnosti
Ako ste imali jedan kamen, manje je verovatno da će se vratiti ako pijete dosta tečnosti, uglavnom vode, tokom dana (i noći). Cilj je da se mokraća razredi (razređena mokraća je bistra i gotovo bezbojna, za razliku od obične tamno-žute mokraće). Da bi ovo postigli, treba da pijete dva do tri litra dnevno (osim ako vam lekar drugačije savetuje zbog nekih drugih zdravstvenih problema). Ako živite ili radite u sredini gde su visoke temperature, treba piti još veće količine tečnosti.
Drugi saveti
Manjem broju osoba koje imaju visok nivo određenih materija u organizmu, može se dodatno savetovati: