Na današnji dan » Diskusije


Na danasnji dan - Mart

  • Leader
    17. март 2014.

    Danas je 11. Mart, 70. dan u godini. Do kraja godine ima 295 dana. Na današnji dan:


    1544. Rođen je italijanski pesnik Torkvato Taso, autor čuvenog epa "Oslobođeni Jerusalim", koji se smatra jednim od najreprezentativnijih dela italijanske književnosti. Bio je uzor romantičarima, a njegova poezija inspirisala je Getea i Bajrona. Neki njegovi soneti bili su posvećeni Dubrovčanki Cvijeti Zuzorić.
    1851. U Veneciji je prvi put izvedena Verdijeva opera "Rigoleto".

    1885. Rođen je engleski vozač brzih automobila i čamaca Malkolm Kempbel, koji je između 1924. i 1935. devet puta obarao svetski rekord u brzini vožnje automobilom, a između 1937. i 1939. triput u vožnji čamcem. Postao je 1935. prvi čovek koji je automobilom "Plava ptica" vozio brže od 300 milja na čas (483 kilometra).

    1913. Velika Britanija i Nemačka su postigle sporazum o granicama afričkih kolonija Nigerije i Kameruna.

    1917. Britanske trupe su zauzele Bagdad u Prvom svetskom ratu.

    1920. Emir Fejsal proglašen je kraljem nezavisne Sirije.

    1938. Artur Sajs-Inkvart je postao austrijski kancelar umesto Kurta fon Šušniga, a narednog dana Hitlerove trupe ušle su u Austriju.

    1941. Kongres SAD izglasao je, na predlog predsednika Ruzvelta, Zakon o zajmu i najmu, kojim je Velika Britanija dobila neophodnu vojnu pomoć u Drugom svetskom ratu. Za sprovođenje zakona predviđeno je sedam milijardi dolara.

    1955. Umro je britanski mikrobiolog Aleksander Fleming, koji je 1928. iz gljive penicilium notatum izolovao prvi antibiotik penicilin. Nobelovu nagradu za medicinu podelio je 1945. s engleskim biohemičarem Čejnijem i australijskim lekarom Florijem, koji su njegov izum prvi put primenili.

    1973. Hektor Kampora pobedio je na prvim predsedničkim izborima u Argentini od 1965.

    1974. Umro je srpski pravnik Milan Bartoš, jedan od najistaknutijih jugoslovenskih stručnjaka za međunarodno javno pravo, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, sekretar Srpske akademije nauka i umetnosti.

    1975. U Lisabonu je ugušena pobuna padobranskih jedinica protiv levičarske vojne vlade, a bivši predsednik general Antonio Ribeiro de Spinola je s grupom oficira pobegao u Španiju.

    1981. Pod parolom "Kosovo - republika" u Prištini su izbile studentske demonstracije kosovskih Albanaca, koje su u narednim nedeljama zahvatile celo Kosovo. To je bilo prvi put da su kosovski Albanci masovno podržali ideju o nezavisnoj kosovskoj republici.

    1985. Mihail Sergejevič Gorbačov izabran je za generalnog sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza. Na toj funkciji je nasledio preminulog Konstantina Černjenka.

    1985. Egipćani braća Al Fajed postali su većinski vlasnici čuvene londonske robne kuće "Harods".

    1990. Parlament Litvanije proglasio je nezavisnost zemlje od Sovjetskog Saveza. To je bila prva sovjetska republika koja se izdvojila iz SSSR-a.

    1990. Čileanski diktator general Augusto Pinoče je posle više od 16 godina prepustio predsednički položaj Patrisiju Elvinu, ali je zadržao komandu nad oružanim snagama.

    1998. Pored snažnih protesta studenata, koji su tražili političke i privredne reforme, general Suharto je počeo svoj sedmi mandat predsednika Indonezije.

    1999. Nakon što je jedan beogradski sud osudio trojicu novinara lista "Dnevni telegraf" na po pet meseci zatvora međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava "Hjumen rajts voč" ocenila je da su napadi jugoslovenskih vlasti na slobodu medija poprimili alarmantne razmere.

    2000. U eksploziji metana u rudniku uglja "Barakovi" u Ukrajini poginuo je 81 radnik ugljenokopa.

    2000. Akademik i advokat Rikardo Lagos ianugurisan je za predsednika Čilea, kao drugi socijalista na čelu te države, posle Salvadora Aljendea ubijenog u državnom udaru 1973.

    2002. U napadu izraelskih tenkova na izbeglički logor u Gazi poginulo je najmanje 17 Palestinaca.

    2003. Kanadski sudija Filip Kirš izabran je za predsednika prvog stalnog Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, koji će biti nadležan za zločine počinjene bilo gde u svetu. Osnivanje suda podržalo je blizu 90 zemalja, ali ne SAD, Rusija i Kina.

    2003. Vrhovni sud Japana odbio je zahtev 42 Kineza za obeštećenje za vreme koje su proveli na prisilnom radu u Japanu, tokom II svetskog rata, uz obrazloženje da je to bilo jako davno.

    2004. U terorističkim napadima na tri železničke stanice u Madridu oko 200 ljudi je poginulo, a više od 1.400 je povređeno. Na najmasovnijim demonstracijama u istoriji te zemlje, protiv terorizma protestvovalo je preko osam miliona ljudi širom Španije. Tri meseca kasnije u Italiji je uhapšen Egipćanin Rabei Osman Sajed Ahmed, osumnjičen za organizovanje tih napada, a zbog pripremanja terorističkih napada u Belgiji je pritvoreno 15 osoba. Jedan od osumnjičenih, Marokanac Abdelmadzid Bušar uhapšen je u vozu na relaciji Subotica-Beograd u julu 2005. godine i izručen Španiji.

    2004. Tribunal u Hagu osudio je bosanskog Srbina Ranka Ćešića, na 18 godina zatvora, zbog ratnih zločina nad muslimanskim zarobljenicima u Brčkom u proleće 1992. godine.


     
  • Leader
    17. март 2014.
    Danas je 12. Mart, 71. dan u godini. Do kraja godine ima 294 dana. Na današnji dan:

    641. Kineska princeza Ven Čeng udala se za vladara Tibeta, na osnovu čega je kasnije Kina polagala pravo na suverenitet nad tom južnom planinskom provincijom.


    1507. U bici s pobunjenicima u Navari poginuo Čezare Bordžija, italijanski pustolov, političar i kardinal. Sin pape Aleksandra VI poslužio Makijaveliju kao uzor političkog cinizma i smatra se da ga je Bordžijin način vladanja podstakao da napiše delo "Vladar".

    1537. Turci zauzeli dalmatinsko utvrđenje Klis, koje je dugo odolevalo turskom nadiranju iz Bosne. U borbi poginuo i legendarni senjski kapetan i kliški knez Petar Kružić. Iste godine Turci osnovali kliški sandžak koji je obuhvatao celo dalmatinsko zaleđe i deo Bosne.

    1832. Rođen engleski kapetan Čarls Kaningem Bojkot, protiv kojeg je 1880, dok je upravljao jednim engleskim lordstvom u Irskoj, primenjen nenasilan otpor odbijanjem saradnje. Takav vid otpora kasnije je po njemu nazvan bojkot.

    1848. U Beču izbile velike studentske demonstracije protiv apsolutističkog režima kancelara Klemensa Meterniha, što je bio početak revolucije koja je potresla temelje Austrije i dovela do sloma Meternihovog apsolutizma.

    1854. Velika Britanija i Francuska zaključile savez sa Otomanskim carstvom protiv Rusije, u Krimskom ratu.

    1856. Rođen Stepa Stepanović, jedan od najistaknutijih srpskih vojskovođa u dva balkanska i u Prvom svetskom ratu. Čin generala dobio 1907, od 1908. bio ministar vojske, a posle pobede na Ceru u avgustu 1914. unapređen u čin vojvode. Izveo proboj Solunskog fronta i razbio bugarsku odbranu u Prvom svetskom ratu, što je doprinelo kapitulaciji Bugarske u septembru 1918.

    1868. Skinuta zabrana sa pravopisa Vuka Stefanovića Karadžića i dozvoljena njegova upotreba. Rešenje o tome doneo, na osnovu odluke kneza Mihaila Obrenovića, ministar prosvete Dimitrije Crnobarac, bečki i pariski doktor nauka. Zabrana skinuta četiri godine posle Karadžićeve smrti.

    1880. Rođen srpski pisac Vladislav Petković Dis, uz Simu Pandurovića i Milana Rakića najznačajniji pesnik srpske moderne s početka XX veka. Na povratku iz Francuske 1917, gde je izbegao u vreme Prvog svetskog rata, Dis se utopio kod Krfa, kada je nemačka podmornica torpedovala brod na kojem se nalazio.

    1881. Rođen turski državnik Mustafa Kemal, poznat kao Kemal Ataturk, prvi predsednik Turske. Pod njegovim vođstvom 1922. zbačen poslednji sultan Muhamed VI, a 1923. proglašena republika. Sproveo značajne reforme koje su bile temelj moderne evropske države.

    1907. U eksploziji ratnog broda "Jena" u francuskoj luci Tulon poginulo najmanje 118 ljudi.

    1925. Umro kineski revolucionar i državnik Sun Jat Sen, otac moderne Kine i njen prvi predsednik. 1894. poveo borbu za rušenje monarhije, a 1905. osnovao Saveznu ligu iz koje je 1912. nastala stranka Kuomintang. Posle njegove smrti vođstvo nad Kuomintangom preuzelo desno krilo stranke predvođeno Čang Kaj Šekom.

    1938. Predvođene Adolfom Hitlerom, nemačke trupe umarširale u Austriju, čime je ta država pripojena Trećem rajhu.

    1947. Predsednik SAD Hari Truman u Kongresu proklamovao doktrinu o pomoći zemljama ugroženim komunizmom. Prva sredstva data Grčkoj i Turskoj.

    1964. Umro srpski slikar Jovan Bijelić, član Srpske akademije nauka, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih likovnih stvaralaca XX veka. Od 1919. do 1925. bio scenograf Narodnog pozorišta u Beogradu, a istakao se i kao pedagog.

    1966. Indonežanski parlament lišio Ahmeda Sukarna svih funkcija, uključujući položaj predsednika države, a general Suharto postao vršilac dužnosti šefa države.

    1971. Premijer Hafez al Asad na referendumu izabran za predsednika Sirije.

    1978. Partije levice, prvi put u istoriji Francuske, dobile apsolutnu većinu u prvom krugu parlamentarnih izbora.

    1984. U Velikoj Britaniji počeo generalni štrajk rudara.

    1993. U seriji eksplozija 13 podmetnutih bombi u indijskom gradu Bombaju poginulo najmanje 200 ljudi, a 1.100 ranjeno.

    1999. Poljska, Češka i Mađarska postale članice NATO, kao prve zemlje bivše članice Varšavskog ugovora koje su pristupile NATO.

    1999. Umro Jehudi Menjuhin, jedan od najvećih violinista XX veka. Počeo da svira u 5. godini, a svetsku slavu stekao u sedmoj, kada je na koncertu u San Francisku svirao Mendelsonov koncert za violinu. 1963. osnovao "Školu Jehudija Menjuhina" za muzički nadarenu decu.

    2001. Uz posredovanje međunarodne zajednice predstavnici srpskih vlasti i pobunjenih Albanaca na jugu Srbije potpisali sporazum o prekidu vatre.

    2001. U akciji uništavanja neislamskih kulturnih spomenika talibanske vlasti u Avganistanu uništile dva najveća kipa Bude u svetu, stara nekoliko hiljada godina.

    2002. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija, na predlog SAD, usvojio rezoluciju u kojoj se prvi put pominje Palestina kao posebna država, pored Izraela.

    2003. U atentatu ispred sedišta Vlade Srbije ubijen premijer Srbije i lider Demokratske stranke Zoran Đinđić.
  • Leader
    17. март 2014.
    Danas je 13. Mart, 72. dan u godini. Do kraja godine ima 293 dana. Na današnji dan:


    1325. Asteci osnovali naseobinu Tenočtitlan, kasnije prestonicu Asteškog carstva, na mestu današnjeg Sijudad Meksika.

    1567. Nemački plaćenici koje je unajmila holandska vladarka Margareta od Parme ubili 2.000 kalvinista.

    1572. U Starigradu, na ostrvu Hvar, umro Petar Hektorović, autor speva "Ribanje i ribarsko prigovaranje", izuzetno vrednog književno-istorijskog dokumenta, u kom je Hektorović, pored autobiografskih, zabeležio dragocene etnografske podatke i neke narodne lirske i epske pesme, među njima srpsku narodnu pesmu "Kraljević Marko i brat mu Andrijaš". Preveo spev "Remedia amoris" rimskog pesnika Ovidija.

    1781. Engleski astronom nemačkog porekla Vilijam Heršel otkrio sedmu planetu Sunčevog sistema, kasnije nazvanu Uran.

    1809. Posle neuspeha u ratu s Rusijom i Danskom 1808, oficirskom zaverom zbačen švedski kralj Gustav IV.

    1848. Pod pritiskom demonstracija i pobune u Beču, austrijski kancelar Klemens Meternih podneo ostavku. Potom pobegao u Veliku Britaniju, a hiljadama gnevnih Bečlija koje su opkolile dvor car Ferdinand I obećao Ustav.

    1865. Tokom Američkog građanskog rata Kongres Konfederacije, pod predsednikom Džefersonom Dejvisom, žestokim protivnikom ukidanja ropstva, doneo zakon kojim je robovima dozvoljeno, u zamenu za slobodu, da budu vojnici u južnjačkoj armiji.

    1881. U atentatu u Petrogradu ubijen ruski car Alksandar II. Atentat izvršili članovi tajnog terorističkog udruženja Narodna volja.

    1906. Umrla Suzan Entoni, začetnica i liderka pokreta za prava žena u SAD. Napisala "Istoriju ženskog prava glasa".

    1913. Kanbera postala glavni grad Australije.

    1928. Posle pucanja brane "Sent Frensis", na oko 60 kilometara severno od Los Anđelesa, u vodi koja je preplavila dolinu utopilo se najmanje 450 ljudi.

    1946. Pripadnici jugoslovenske službe državne bezbednosti uhapsili generala i komandanta kraljevske vojske u Drugom svetskom ratu Dragoljuba Dražu Mihailovića. Na suđenju pred Vojnim sudom u Beogradu Mihailović osuđen na smrt zbog izdaje. Streljan 17. jula iste godine.

    1972. Velika Britanija i Kina saglasile se da razmene ambasadore 22 godine pošto je London priznao vladu u Pekingu. Velika Britanija zatvorila konzulat na Tajvanu.

    1975. Umro Ivo Andrić, jedan od najvećih jugoslovenskih pisaca XX veka, čije je delo donelo ugled i međunarodno priznanje jugoslovenskoj književnosti. Jedini jugoslovenski književnik koji je dobio Nobelovu nagrade za književnost, 1961.

    1990. Sovjetski parlament izglasao uvođenje višepartijskog
    sistema, posle 72-godišnjeg monopola Komunističke partije na vlast.

    1992. U zemljotresu na istoku Turske poginulo najmanje 570 ljudi.

    1995. U Beogradu u 72. godini umro popularni pozorišni i filmski glumac Mija Aleksić.

    1996. U mestu Danblejn, na oko 40 kilometara severno od Glazgova, naoružan čovek u gimnastičkoj sali osnovne škole ubio 16 učenika prvog razreda, uzrasta između pet i šest godina, i njihovu učiteljicu, ranio još 13 đaka i potom izvršio samoubistvo.

    1998. Predsednik Južne Koreje Kim Dae Džong, i sam zatvaran zbog političkih uverenja, doneo odluku o masovnoj amnestiji koja je obuhvatila više od pet miliona osoba, od političkih zatvorenika do pijanih vozača kojima su bile oduzete vozačke dozvole.

    1999. Na Kosovu, u eksplozijama bombi u centru Podujeva i na pijaci u Kosovskoj Mitrovici, poginulo šest i povređeno više od 50 ljudi, a u napadima oružane formacije kosovskih Albanaca, Oslobodilačke vojske Kosova, kod Vučitrna poginula dva
    pripadnika Vojske Jugoslavije.

    2001. Bivši gradonačelnik Bosanskog Šamca Blagoje Simić, protiv kog je Međunarodni sud za ratne zločine podigao optužnicu 1995. za zločine tokom rata u BiH, od 1992. do 1995, predao se tom sudu.

    2002. Vlada Angole proglasila jednostrano primirje u 27-godišnjem građanskom ratu s pobunjenicima, pripadnicima Nacionalne unije za nezavisnost Angole.

    2004. U 98. godini umro austrijski kardinal Franc Kenig, poznat po zaslugama u povezivanju vera. Godinama radio na uspostavljanju veza Vatikana i komunističkih država. Na njegovu inicijativu 1964. osnovana fondacija Pro orijente, koja se bavi dijalogom rimokatoličke i pravoslavne crkve.


     
  • Leader
    17. март 2014.
    Danas je 14. Mart, 73. dan u godini. Do kraja godine ima 292 dana. Na današnji dan:

    1489. Kraljica Kipra Katarina Kornaro, poslednja vladarka iz dinastije Lizinjan, ustupila kraljevinu Mletačkoj Republici.

    1558. Nemački car Ferdinand I uzeo titulu svetog rimskog cara bez uobičajenog papinog krunisanja.

    1804. Rođen austrijski kompozitor Johan Štraus Stariji. Bečkom valceru dao klasičan oblik i znatno doprineo njegovoj popularnosti. Komponovao više od 150 valcera, broj marševa, polke, kadrile.

    1820. Rođen Vitorio Emanuele II, poslednji sardinski kralj, od 1849, i prvi kralj ujedinjene Italije, od 1861. do smrti, 1878. Popularni Padre della patria, inaugurisao parlamentarnu vladavinu u Italiji.

    1864. Engleski istraživač Samjuel Bejker otkrio drugi izvor reke Nil u istočnoj Africi i nazvao ga Albertovo jezero.

    1879. Rođen nemački naučnik Albert Anštajn, najistaknutiji teoretičar fizike u XX veku, tvorac teorije relativiteta, 1916, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1921. Iz Nemačke emigrirao u SAD 1933, po dolasku nacista na vlast. Na njegovo upozorenje, 1939, da bi Nemci mogli napraviti atomsku bombu, u SAD počeli istraživački radovi na proizvodnji te bombe. Bio oženjen srpskom matematičarkom Milevom Marić.

    1883. U Londonu umro nemački filozof i ekonomist Karl Marks, najznačajniji teoretičar modernog socijalizma i komunizma u XIX veku. S Fridrihom Engelsom 1848. objavio "Komunistički manifest".

    1891. Podmornica Monarh postavila telefonski kabl ispod Lamanša, pripremajući prvu telefonsku vezu Velike Britanije s kontinentom.

    1932. Rođen Miroslav Antić, srpski pesnik, novinar, pisac filmskih scenarija i radio-drama. Objavio više od 30 knjiga, među njima zbirke pesama za decu.

    1932. Džordž Istman, američki industrijalac, jedan od pionira fotografije i filma, osnivač kompanije Kodak, izvršio samoubistvo.

    1938. Streljan ruski revolucionar Nikolaj Buharin. Jedan od vodećih ideologa boljševika, proglašen krivim za kontrarevolucionarne aktivnosti i špijunažu na montiranom procesu i osuđen na smrt.

    1945. Britansko ratno vazduhoplovstvo na železnički vijadukt u nemačkom gradu Bilefeld izbacilo najtežu bombu u Drugom svetskom ratu, Velikog Slema, težine 11 tona.

    1953. Umro Klement Gotvald predsednik Čehoslovačke od 1948, kada su svu vlast u toj državi preuzeli komunisti. U njegovo vreme staljinističko razdoblje kulta ličnosti dostiglo vrhunac, na insceniranim procesima osuđeni na smrt i streljani neki istaknuti komunisti kao što su Slanski i Klementis.

    1976. Egipat poništio ugovor o prijateljstvu i saradnji sklopljen sa Sovjetskim Savezom 1971.

    1979. Najmanje 200 ljudi poginulo u padu aviona trajdent na jednu fabriku blizu Pekinga.

    1980. U avionskoj nesreći u Varšavi poginulo 87 osoba, među njima 14 članova bokserskog tima SAD.

    1983. Članice Organizacije zemalja proizvođača nafte, OPEK, saglasile se, prvi put od osnivanja te organizacije, 1960, da smanje cene nafte 15 odsto.

    1986. Umro srpski kompozitor, dirigent i muzički kritičar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor Muzičke i potom Umetničke akademije u Beogradu.

    1991. Birmingemska šestorka, šest Iraca pogrešno optuženih da su 1974. podmetnuli eksplozije u pabove u engleskom gradu Birmingem, oslobođena posle 16 godina u zatvoru.

    1995. Astronaut Norman Tagard postao prvi Amerikanac koji je poleteo u kosmos ruskom raketom, lansiranom sa kosmodroma u Bajkonuru, u Kazahstanu.

    1997. Umro američki filmski režiser Fred Cineman, dobitnik Oskara za filmove "Odavde do večnosti" i "Čovek za sva vremena". Čuven i po filmovima "Tačno u podne", "Starac i more" i "Operacija Šakal".

    2002. Predstavnici Srbije, Crne Gore, Jugoslavije i Evropske unije u Beogradu potpisali Sporazum o preuređenju odnosa Srbije i Crne Gore. Time prestala da postoji Jugoslavija, 83 godine pošto je, na kraju Prvog svetskog rata, stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Nova državna zajednica, Srbija i Crna Gora, formalno uspostavljena 4. februara 2003.

    2003. Predsednik SAD Džordž Buš produžio sankcije Iraku, uvedene 1995, kojima se građanima i kompanijama SAD zabranjuje da ulažu u razvoj naftne industrije Iraka. Buš ukinuo sankcije Pakistanu, na snazi od vojnog puča 1999.

    2004. Pobedom na izborima, predsednik Rusije Vladimir Putin obezbedio drugi četvorogodišnji mandat.

    2005. Tribunal u Hagu podigao optužnicu protiv ministra unutrašnjih poslova Makedonije Ljuba Boškovskog i njegovog telohranitelja Johana Tarčulovskog zbog zločina nad Albancima u selu Ljuboten, kod Skoplja, 2001. Boškovski i Tarčulovski uhapšeni i izručeni Tribunalu.
  • Leader
    17. март 2014.
    Danas je 15. Mart, 74. dan u godini. Do kraja godine ima 291 dana. Na današnji dan:

    44. p.n.e. Republikanski zaverenici koje su predvodili Brut i Kasije u Senatu ubili rimskog cara i vojskovođu Gaja Julija Cezara.

    1493. Kristofer Kolumbo doveo sedam Indijanaca Aruak sa ostrva Hispanjola u Španiju. To su bili prvi stanovnici Novog sveta koji su kročili na Stari kontinent.

    1603. Francuski moreplovac i istraživač Samjuel de Šamplen  isplovio prema Novom svetu. 1608. osnovao grad Kvebek i organizovao francusku kolonizaciju Kanade.

    1776. Kongres SAD doneo odluku o ukidanju zavisnosti od britanske krune. Nezavisnost proglašena 4. jula 1776.

    1824. Rođen srpski pisac Branko Radičević, najznačajniji pesnik srpskog romantizma. Oduševljen pristalica Karadžićeve jezičke reforme, pesničkim slobodama označio prodor u novu epohu srpske poezije. Umro u Beču 1853, a njegovi posmrtni ostaci 1883. preneti na Stražilovo kod Sremskih Karlovaca.

    1848. Tri dana posle masovnih demonstracija u Beču revolucija zahvatila Budimpeštu, a potom se proširila na celu Mađarsku. Uz pomoć Rusije, austrijske trupe ugušile revolucionaran pokret u avgustu 1849.

    1883. Beograd dobio prvu "telefonsku stanicu", sedam godina posle pronalaska telefona, a prvi telefonski razgovor vodili ministar odbrane i kapetan palilulske žandarmerijske stanice. Koncesije za uvođenje telefona u Srbiji 1882. dobio Panta Mihajlović, prijatelj Nikole Tesle.

    1898. Umro engleski inženjer Henri Besemer, koji je 1855. pronašao postupak prerade sirovog gvožđa u čelik, Besemerov postupak. 1859. u Šefildu podigao čeličanu koja i danas radi.

    1907. U Finskoj žene prvi put izabrane u Parlament.

    1917. Pod pritiskom revolucionara abdicirao poslednji ruski car Nikolaj II, čime je posle tri veka okončana vladavina dinastije Romanov. Car potom s porodicom interniran u Carsko Selo, pa u Tobolsk. Tokom Oktobarske revolucije carska porodica premeštena u Jekaterinburg i ubijena u julu 1918.

    1922. Egipatski sultan uzeo titulu kralja kao Fahd I.

    1937. Prva centralna banka krvi, u kojoj je krv za transfuziju čuvana zamrzavanjem, osnovana u bolnici u Čikagu.

    1939. Pošto je, pod pretnjom napada i uništenja Praga, predsednik Emil Haha u Berlinu potpisao akt o predaji zemlje Trećem Rajhu, nemačke trupe okupirale Češku. Slovačka i Moravska proglašene nemačkim protektoratom.

    1957. Umro srpski političar, slikar i novinar Moša Pijade, predsednik Skupštine Jugoslavije. Član Komunističke partije od 1920, imao značajnu ulogu u Narodnooslobodilačkom ratu od 1941. do 1945, a u posleratnoj Jugoslaviji bio u najužem partijskom i državnom rukovodstvu. U novembru 1943. u Jajcu organizovao Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije, Tanjug. Umro u Parizu na povratku iz Velike Britanije, gde je predvodio jugoslovensku parlamentarnu delegaciju.

    1975. Umro grčki brodovlasnik Aristotel Onazis, jedan od najbogatijih ljudi na svetu. Bio poznat i po ljubavnoj vezi sa operskom pevačicom Marijom Kalas i ženidbi sa Žaklinom Kenedi, udovicom predsednika SAD Džona Kenedija.

    1983. Umrla engleska književnica Rebeka Vest, poznata po romanima "Vojnikov povratak" i "Harijet Hjum" i putopisnoj studiji "Crno jagnje i sivi soko", koju je napisala posle boravka u Jugoslaviji 1937. i 1941.

    1991. Predsednik Predsedništva Jugoslavije i predstavnik Srbije u tom telu Borisav Jović podneo ostavku jer je Predsedništvo odbilo da objavi vanredno stanje u zemlji posle demonstracija 9. marta.

    1991. Umro srpski pisac Miodrag Bulatović. Pažnju čitalaca privukao prvom zbirkom pripovedaka "Đavoli dolaze". Jedan je od najprevodjenijih srpskih pisaca.

    1998. Umro američki lekar, pedijatar, Bendžamin Spok. Njegova knjiga "Odgoj beba i dece po metodi dr Spoka", čije se prvo izdanje pojavilo 1946, štampana u sedam izdanja i prodata u 50 miliona primeraka. Prevedena na preko 30 jezika.

    2000. U naselju Bošnjačka mahala u severnom delu Kosovske Mitrovice došlo do žestokih sukoba srpskih stanovnika i pripadnika Kfora, koji su uspostavljali bezbednosnu zonu u tom gradu, podeljenom na albanski i srpski deo. U sukobima povređeno 15 Srba i dva francuska vojnika.

    2001. Sukob naoružanih albanskih ekstremista i makedonskih snaga bezbednosti eskalirao kada su se borbe prvi put prenele iz raštrkanih naselja duž granice s Kosovom u predgrađe Tetova, drugog po veličini makedonskog grada.
  • Leader
    17. март 2014.
    Danas je 16. Mart, 75. dan u godini. Do kraja godine ima 290 dana. Na današnji dan:



    37 . Na ostrvu Kapri umro je rimski car Tiberije koji je tokom vladavine od 14. godine osigurao granice Rimskog carstva i sredio finansije i upravu, posebno u provincijama. Godine 26. povukao se na ostrvo Kapri, dok je u Rimu prefekt pretorijanaca Elije Sejan zaveo krvavi režim u carevo ime.

    1521. Portugalski moreplovac Fernao de Magelan stigao je na Filipine, gde je krajem aprila poginuo u sukobu s domorocima. Posle tri godine plovidbe oko sveta, u Španiju se 1522. od pet brodova njegove ekspedicije vratila samo "Viktorija" sa 18 članova posade. Tim putovanjem je prvi put oplovljena Zemlja.

    1792. Švedski kralj Gustav III smrtno je ranjen tokom maskenbala u "Rojal operi" u Stokholmu. Preminuo je 29. marta. Taj atentat bio je inspiracija Verdiju za operu "Bal pod maskama".

    1827. U Njujorku su izašle prve američke novine za crnce "Fridoms žurnal".

    1851. Španija je zaključila konkordat s Vatikanom, prema kojem je rimokatolicizam postao jedina vera u Španiji, a obrazovanje i štampa su stavljeni pod kontrolu crkve.

    1861. U Beču je počeo izlaziti dnevni list "Ust und vest". List je pokrenuo i uređivao Karlovčanin Imbro Ignjatijević Tkalac, a potpomagali su ga srpski knez Mihailo Obrenović i biskup Josip Juraj Štrosmajer.

    1926. Američki fizičar Robert Goderd izveo je prvo uspešno lansiranje rakete na tečno gorivo. Raketa je dostigla 56 metara udaljenosti za 2,5 sekunde.

    1930. Umro je španski general Migel Primo de Rivera i Orbaneha, vojni diktator Španije od septembra 1923. do januara 1930, kada je podneo ostavku izgubivši podršku vojske.

    1934. U Rimu je potpisan italijansko-mađarsko-austrijski protokol kojim je formiran "Dunavski blok" protiv "Male antante" Čehoslovačke, Rumunije i Jugoslavije.

    1935. Hitler je izdao dekret kojim je nemačkoj armiji osigurao 500.000 naoružanih vojnika. Time je potpuno odbacio Versajski ugovor sklopljen posle prvog svetskog rata kojim je Nemačkoj dozvoljeno samo 100.000 ljudi pod oružjem.

    1953. Josip Broz Tito je doputovao u Veliku Britaniju, što je bila prva poseta šefa jugoslovenske države jednoj zapadnoj zemlji posle Drugog svetskog rata.

    1967. U zagrebačkom listu "Vjesnik" objavljena je "Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika" koju su podržali Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske i 16 drugih ustanova i organizacija. Rastući hrvatski nacionalizam, oličen u ovom dokumentu, dobio je odgovor u "Predlogu za razmišljanje Društva književnika Srbije", koji su potpisala 42 srpska pisca.

    1968. Tokom Vijetnamskog rata američki vojnici masakrirali su najmanje 100 civila u selu Mi Laj.

    1978. Pripadnici terorističke organizacije "Crvene brigade" kidnapovale su u Rimu istaknutog italijanskog političara i bivšeg premijera Alda Mora, zahtevajući da se puste na slobodu uhapšeni članovi njihove organizacije. Teroristi su Mora držali u zatočeništvu do maja 1978, a potom su ga ubili.

    1978. Više od 250.000 tona nafte iscurelo je u blizini Portsala u Francuskoj nakon havarije broda "Amoko Kadiz".

    1985. U Bejrutu je otet američki novinar Teri Anderson. On je pušten na slobodu 4. decembra 1991, nakon gotovo sedam godina zatočeništva.

    1988. Iračke vlasti su hemijskim oružjem ubile oko 5.000 civila Kurda u gradu Halabja, na severu zemlje. Tokom te godine armija iračkog predsednika Sadama Huseina izvela je osam vojnih operacija u tom delu Iraka.

    1998. Vatikan je izrazio žaljenje zbog toga što pojedini pripadnici rimokatoličke crkve nisu učinili dovoljno da tokom Drugog svetskog rata pomognu Jevrejima izloženim nacističkom progonu, ali je odbacio zahteve da osudi ponašanje tadašnjeg pape Pija XII.

    1999. Svih 20 članova Evropske komisije, najvišeg izvršnog tela Evropske unije, podnelo je ostavke zbog optužbi za prevare, korupciju i loše upravljanje finansijama. To su bile prve ostavke od osnivanja tog tela 1958.

    2002. U Beogradu je umro jedan od najpoznatijih filmskih i pozorišnih glumaca Danilo Bata Stojković.

    2002. U eksploziji u selu Lučane, kraj Bujanovca, nastanjenim većnskim albanskim stanovništvom, uništena je poslednja srpska kuća.

    2004. Hrvatski premijer Ivo Sanader posetio je Jasenovac. On je položio venac na obnovljeni spomenik i odao poštu žrtvama ustaškog koncentracionog logora iz doba Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koji je tu bio od 1941. do 1945. godine.

    2005. Sirijski vojni obaveštajni agenti su, nakon 18 godina prisustva u Libanu, napustili Bejrut.


     
  • Leader
    17. март 2014.
    Danas je 17. Mart, 76. dan u godini. Do kraja godine ima 289 dana. Na današnji dan:

    45. p.n.e. Julije Cezar je, u bici kod Munda u Španiji, teško porazio snage predvođene dvojicom sinova Gneja Pompeja Velikog, koji su izgubili više od 30.000 vojnika.

    180. Umro je rimski filozof i car Marko Aurelije, koji je tokomvladavine od 161. suzbio germansku invaziju na Rimsko carstvo, pojačao kontrolu nad provincijama, sproveo reforme u građanskom pravu i osnivao škole. Po delu "Meditacije" svrstava se među najznačajnije predstavnike poznog stoičkog eklekticizma. Njegov bronzani konjanički spomenik na Kapitolu u Rimu jedno je od najmonumentalnijih dela rimske antičke skulpture.

    1190. U Jorku, u Engleskoj masakrirano je više od 500 Jevreja.

    1526. Francuski kralj Fransoa I oslobođen je iz ropstva. Kralj je zarobljen u februaru 1525, kada je, kod italijanskog grada Pavije, španska armija predvođena markizom od Peskare pobedila francusko-švajcarske trupe pod njegovom komandom.

    1649. Engleski parlament raspustio je Dom lordova (Gornji dom) u vreme vladavine Olivera Kromvela , pobednika u građanskom ratu u kojem je 1648. poražen kralj Čarls I.

    1861. Parlament ujedinjene Italije proglasio je kraljevinu, a Vitorija Emanuela II kraljem Italije.

    1921. U Poljskoj je proglašen ustav kojim je uvedena parlamentarna vladavina.

    1938. Rođen je ruski baletski igrač Rudolf Nurejev, jedna od najvećih zvezda svetske baletske scene 20. veka. Na Zapad je emigrirao posle gostovanja u Parizu u junu 1961. Upamćen je po glavnim ulogama u mnogim baletima, među kojima su i "Labudovo jezero", "Žizela" i "Petruška".
    1944. Napadom više od 200 bombardera na ciljeve u Beču počelo je savezničko bombardovanje Austrije u Drugom svetskom ratu.

    1948. Velika Britanija, Francuska i zemlje Beneluksa (Belgija,Holandija i Luksemburg) potpisali su Briselski ugovor o 50-godišnjem savezu protiv oružanih napada u Evropi i o ekonomskoj, socijalnoj i vojnoj saradnji, što se smatra zametkom Evropske unije.

    1956. Umrla je francuska naučnica, nuklearni fizičar i hemičarIrena Kiri ćerka nobelovaca Pjera i Marije Kiri. Sa suprugom Žanom Frederikom Žolio 935. podelila je Nobelovu nagradu za hemiju. Sa srpskim fizičarem Pavlom Savićem 1937. i 1938. otkrila je izotope poznatih elemenata bombardovanjem urana neutronima.

    1958. Iz Kejp Kaneverala SAD su lansirale u orbitu oko Zemlje "Vangard I", drugi američki satelit.

    1963. U erupciji vulkana Agung na indonežanskom ostrvu Bali život je izgubilo najmanje 11.000 ljudi.

    1968. Ispred američke ambasade u Londonu izbio je sukob između policije i demonstranata koji su protestovali protiv Vijetnamskog rata. Uhapšeno je 300 demonstranata, a 90 policajaca je povređeno.

    1969. Golda Meir, blizak saradnik Ben Guriona u borbi za stvaranje države Izrael, postala je prva žena premijer Izraela. Zbog nesuglasica u koalicionoj vladi 1974. je podnela ostavku.

    1991. Većina sovjetskih građana izjasnila se na referendumu za očuvanje saveza država pod novim imenom Zajednica Nezavisnih
    Država.

    1992. Eksplozija automobila-bombe raznela je zgradu izraelske amabasade u Buenos Ajresu. Poginulo je 29 ljudi, a ranjeno 252.

    1992. Na referendumu u Južnoj Africi belci su nadmoćnom većinom podržali reforme za okončanje sistema aparthejda.

    1995. Vojska Azerbejdžana je, nakon žestokih borbi, ugušila dvodnevnu policijsku pobunu u severnim predgrađima glavnog grada Bakua. Pobunu protiv protiv predsednika Gajdara Alijeva predvodio je zamenik munistra unutrašnjih poslova Rovšan Javadov.

    1996. Talas pljački i podmetnutih paljevina zahvatio je Grbavicu, dva dana pre nego što je to poslednje srpsko predgrađe u Sarajevu, u
    skladu s Dejtonskim sporazumom, predato policiji Federacije BiH.

    1998. Džu Rongđi, vrhunski kineski ekonomista ireformator postao je premijer Kine.

    1999. Šest članova Međunarodnog olimpijskog komiteta izbačeno je iz te institucije zbog primanja mita za Zimsku olimpijadu 2002.

    2000. U Ugandi, 530 ljudi, članova sekte "Deset božijih zapovesti" izvršilo je kolektivno samoubistvo spaljivanjem u crkvi.

    2002. Umro je Van Tien Dung (84), komandant severno-vijetnamskih snaga koje su osvojile Sajgon, što je bila finalna pobeda i kraj tridesetogodišnjeg američko-vijetnamskog rata.

    2003. Predsednik Donjeg doma britanskog parlamenta Robin Kuk podneo je ostavku, izražavajući time protest protiv zahuktavanja rata u Iraku.

    2003. U 13-minutnom govoru iz Bele kuće Predsednik SAD Džordž Buš postavio je ultimatum iračkom predsedniku Sadamu Huseinu da u roku od 48 sati napusti Irak sa svojim sinovima, ili će se u protivnom suočiti sa ratom.

    2004. Na Kosovu su izbile masovne demontracije Albanaca, povodom utapanja dvojice albanskih dečaka u reci Ibar, kod sela Čabra, koje su potom prerasle u dvodnevno nasilje tokom kojeg je 19 lica ubijeno (11 Albanaca i osam Srba) a povređeno više od 900 osoba, među kojima su i pripadnici međunarodne i kosovske policije. Uništeno je ili oštećeno oko 800 kuća na Kosovu, 34 crkve i manastira, a više hiljada Srba je napustilo svoje domove. Zbog napada na srpske enklave u gradovima u Srbiji izbili protesti više hiljada ljudi, a u centru Beograda i Niša zapaljene su džamije.

    2004. Bivši ministar unutrašnjih poslova Poljske Česlav Kiščak osuđen je na četiri godine zatvora, uslovno na dve, jer je, tokom sloma pokreta "Solidarnost" 1981. po njegovom naređenju policija otvorila vatru na rudare u katovičkom ugljenokopu "Vujek", što je izazvalo smrt devet i ranjavanje 25 rudara. On je prvi visoki funkcioner komunističkog doba osuđen za neki zločin.

    2005. U Madridu je uklonjena jedina preostala statua bivšeg španskog diktatora, generala Franciska Franka. On je 1936. pokrenuo oružanu
    pobunu protiv vlade republikanaca, a gradjanski rat u toj zemlji trajao je tri godine. Njegovom smrću 1975. stvorili su se uslovi za ponovno uspostavljanje demokratije u zemlji i povratak španskog kralja Huana Karlosa u zemlju.

    2006. Umro je Oleg Kasini čuveni modni kreator koji se proslavio kreacijama koje su Žaklinu Kenedi učinili najglamuroznijom prvom damom SAD.
  • Leader
    18. март 2014.
    Danas je 18. Mart, 77. dan u godini. Do kraja godine ima 288 dana. Na današnji dan:


    1229 - Rimsko-nemački car Fridrih II krunisao se tokom Šestog krstaškog rata za kralja Jerusalima.

    1584 - Umro je Ivan IV (Grozni), prvi ruski vladar koji je krunisan za cara (1547). Uspešno je ratovao protiv Tatara i sproveo unutrašnje reforme, a nadimak Grozni je dobio zbog okrutnosti prema bojarima. Podigao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a 1584, radi jačanja trgovine sa Zapadnom Evropom, izgradio je grad Arhangelsk na ušću Severne Dvine u Belo more.

    1768 - Umro je engleski književnik irskog porekla Lorens Stern koji je romanima "Sentimentalno putovanje" i "Tristram Šendi" znatno uticao na razvoj evropske književnosti. Prikazujući "tok misli" svojih junaka anticipirao je neke oblike proze 20. veka, te se smatra prethodnikom Džejmsa Džojsa i Virdžinije Vulf.

    1780 - Rođen je Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka, obnovitelj državnosti Srbije. Srpski knez od 1815. do 1839. i od 1858. do smrti 1860, izborio se za autonomiju Srbije u okviru Otomanskog carstva (1830) i za naslednu titulu kneza. Posle ustanka, borbu za autonomiju je vodio diplomatskim sredstvima, u sporazumu s Rusijom i Otomanskim carstvom. Monopolom nad izvozom postao je jedan od najbogatijih ljudi na Balkanu.

    1848 - U Milanu je zbog pobune protiv Austrije austrijski feldmaršal Johan Jozef Radecki morao da povuče trupe iz grada.

    1871 - Radnici Pariza počeli su prvu proletersku revoluciju - Parisku komunu čiji je neposredni povod bio francusko-pruski rat. Naoružani radnici, nazvani "komunari", stvorili su Nacionalnu gardu, Centralni komitet kao vrhovno telo, raspisali izbore i proglasili komunu. Pobuna je ugušena krajem maja.

    1913 - U Solunu je ubijen grčki kralj danskog porekla Đorđe I, koji je vladao Grčkom od 1863.

    1921 - Boljševici su vojnom intervencijom okončali pobunu mornara u Kronštatu, glavnoj bazi ruske Baltičke flote. Kronštatski mornari i lučki radnici koji su 1917. snažno podržali Oktobarsku revoluciju, pobunili su se krajem februara 1921. protiv boljševičke vlasti, zahtevajući ekonomske reforme.

    1922 - Britanske kolonijalne vlasti osudile su vođu indijskog pokreta za nezavisnost Mahatmu Gandija na šest godina zatvora zbog kampanje građanske neposlušnosti.

    1948 - Sovjetska vlada je opozvala vojne stručnjake iz Jugoslavije, a narednog dana i civilne. To je bio prvi javni znak razilaženja između jugoslovenskog komunističkog lidera Josipa Broza Tita i sovjetskog lidera Josifa Visarionoviča Staljina.

    1956 - U emigraciji u SAD umro je Nikolaj Velimirović, vladika ohridski i žički, jedan od vodećih teologa Srpske pravoslavne crkve. Njegove mošti prenete su u Srbiju 1991.

    1962 - Potpisan je Evijanski mirovni sporazum kojim je okončan osmogodišnji rat za nezavisnost Alžira od kolonijalne vlasti Francuske.

    1965 - Tokom leta vasionskog broda "Vashod 2" sovjetski kosmonaut Aleksej Leonov izašao je iz letelice i postao prvi čovek koji je "prošetao" svemirom.

    1965 - U Rimu je umro bivši egipatski kralj Faruk I, poslednji monarh Egipta, koji je zbačen s vlasti 1952. oficirskom pobunom.

    1967 - Brod "Tori kanjon" ispustio je 80.000 tona nafte u blizini obale Velike Britanije.

    1970 - General Lon Nol izveo je državni udar u Kambodži dok je šef države princ Norodom Sihanuk bio u poseti Moskvi.

    1980 - Umro je nemački filozof Erih From čije delo se zasniva na humanističkim tradicijama marksizma. Analizom uzroka ljudskog samootuđenja stekao je široku popularnost psihoanalitičara i humaniste. Posećivao je Jugoslaviju i u svetu popularisao "jugoslovenski put u socijalizam" ("Bekstvo od slobode", "Čovek za sebe", "Zdravo društvo", "Marksova koncepcija čoveka").

    1983 - U egzilu u Švajcarskoj umro je bivši italijanski kralj Umberto II, poslednji monarh Italije, koji je na prestolu proveo samo mesec dana. Postao je kralj maja 1946, posle abdikacije oca Vitorija Emanuela III, a abdicirao u junu 1946, pošto su se Italijani na referendumu izjasnili za republiku.

    1993 - Srpske snage su u bosanskom ratu blokirale humanitarne konvoje UN za Srebrenicu i izvele jedan od najtežih artiljerijskih napada na opkoljeno Sarajevo.

    1994 - Bosanska vlada i Hrvatska potpisale su u Vašingtonu, u prisustvu predsednika SAD Bila Klintona, sporazum o muslimansko-hrvatskoj federaciji u BiH, koja je 1996, Dejtonskim sporazumom, postala jedan od dva entiteta u bivšoj jugoslovenskoj republici BiH.

    1999 - Kosovski Albanci potpisali su na pregovorima u Rambujeu kod Pariza mirovni sporazum, dok je srpska delegacija odbila vojni deo sporazuma. Šest dana kasnije NATO snage počele su napad iz vazduha na SR Jugoslaviju.

    2000 - U katastrofalnim poplavama u Mozambiku život je izgubilo 700 ljudi, a oko dva miliona je ostalo bez domova.

    2004 - Međunarodni tribunal osudio je penzionisanog admirala Jugoslovenske narodne armije (JNA) Miodraga Jokića na sedam godina zatvora zbog artiljerijskog gađanja Dubrovnika decembra 1991. godine.

    2008 - Umro je britanski pisac naučne fantastike Artur Klark, autor više od stotinu knjiga o svemiru, među kojima i "2001: Odiseja u svemiru", nauci i budućnosti. Dobitnik je najznačajnih nagrada u toj oblasti ("Hjugo" i "Nebjulu").


     



     
  • Leader
    19. март 2014.
    Danas je 19. Mart, 78. dan u godini. Do kraja godine ima 287 dana. Na današnji dan:

    1563. Mirom u Amboazu završen prvi verski rat u Francuskoj. Protestanti dobili ograničenu slobodu veroispovesti, posle ratova koji su potresali Francusku više od 30 godina.

    1628. Englezi su u Severnoj Americi osnovali koloniju Masačusets.

    1796. Francuska donela Dekret o slobodi štampe, koji je po dolasku Napoleona na vlast, dve godine kasnije, prestao da važi, a štampa podvrgnuta strogoj cenzuri.

    1812. Španski parlament u Kadisu usvojio liberalni ustav, koji je postao ideal slobodoumnih težnji građanske klase u evropskim državama. Posle povratka na presto, 1813, kralj Ferdinand VII ukinuo ustav i obnovio feudalno-apsolutistički poredak, ali posle izbijanja ustanka 1820. prisiljen da ga vrati.

    1813. Rođen škotski misionar i istraživač Afrike Dejvid Livingston. 1855. otkrio Viktorijine vodopade. Prvi istraživao pustinju Kalahari, bazen reke Zambezi i izvorište reke Kongo. Najveći britanski istraživač Afrike sahranjen u Vestminsterskoj katedrali u Londonu.

    1861. Englezi, posle višegodišnjih borbi, ugušili pobunu domorodačkog stanovništva Maora na Novom Zelandu. Maori se povukli u unutrašnjost ostrva.

    1872. Rođen ruski baletski koreograf Sergej Pavlovič Đagiljev, osnivač grupe Ruski balet, koja je s izuzetnim uspehom nastupala od 1909. do 1929.

    1920. SAD odbile da potpišu Versajski ugovor, posle I svetskog rata, i da se priključe Društvu naroda, zbog bojazni od uvlačenja u rat u slučaju napada na neku članicu Društva.

    1930. Umro engleski državnik Artur Džejms Balfur, premijer Velike Britanije od 1902. do 1906. Kao šef diplomatije 1917. objavio plan o stvaranju nacionalne države Jevreja u Palestini.

    1945. Velika Britanija priznala vladu Demokratske Federativne Jugoslavije na čelu s Josipom Brozom Titom. Jugoslaviju ubrzo potom priznale i SAD i SSSR.

    1950. Umro američki pisac Edgar Rajs Barouz, autor serije romana o Tarzanu.

    1970. Šefovi vlada Istočne i Zapadne Nemačke Vili Brant i Vili Štof sreli se u Erfurtu. Prvi susret zvaničnika dve zemlje od podele Nemačke 1949.

    1977. U predsedničkoj rezidenciji u Brazavilu ubijen predsednik Konga Marijen Nguabi. Za ubistvo optužen i potom pogubljen bivši šef države Alfons Masamba Deba. Vlast preuzela vojna hunta, za predsednika u aprilu proglašen pukovnik Joakim Jombi Opango.

    1978. Izraelska vojska okupirala veći deo juga Libana.

    1991. Skupština Srbije preuzela ovlašćenja raspuštene Skupštine Kosova i razrešila dužnosti Rizu Sapundžiju, člana Predsedništva SFRJ sa Kosova.

    1994. Trupe vlade u Pnom Penu zauzele grad Pailin na istoku Kambodže, glavno uporište maoističkog gerilskog pokreta Crveni Kmeri.

    1994. U eksploziji bombe podmetnute u podzemnu železnicu u glavnom gradu Azerbejždana Bakuu poginulo 12 i povređeno više od 50 ljudi.

    1996. Policija Federacije Bosne i Hercegovine ušla u Grbavicu, poslednju sarajevsku opštinu koju su u ratu držale srpske snage. Time završeno prebacivanje vlasti u sarajevskim opštinama koje su, prema Dejtonskom sporazumu, pripale FBiH. Najveći deo srpskog stanovništva dva dana ranije napustio Grbavicu, a prema podacima IFOR-a tokom prebacivanja vlasti iz Sarajeva se iselilo oko 60.000 Srba.

    1996. U glavnom gradu Filipina Manili, u požaru u jednoj diskoteci, poginulo 150 osoba.

    1997. Umro američki slikar holandskog porekla Viljem de Kuning, utemeljivač apstraktnog ekspresionizma. Četrdesetih godina XX veka preobrazio slikarstvo u SAD.

    1999. U eksploziji bombe koju su čečenski teroristi aktivirali na pijaci u južnom ruskom gradu Vladikavkaz poginulo više od 50 ljudi.

    1999. Posle neuspelih pregovora zvaničnika Srbije i kosovskih Albanaca u Parizu, predsednik SAD Bil Klinton izjavio da je prag prekoračen i da problem Kosova ugrožava nacionalne interese SAD. Diplomate zapadnih zemalja počele da napuštaju Beograd, a međunarodni verifikatori Kosovo.

    2001. Socijalista Bertran Delano, pobedivši na izborima, postao prvi gradonačelnik Pariza iz redova levice.

    2002. Zimbabve na godinu dana suspendovan iz Komonvelta.

    2006. Hiljade demonstranata okupilo se na velikom trgu u glavnom gradu Belorusije, Minsku, odbijajući da priznaju rezultate predsedničkih izbora na kojima je po treći put pobedio Aleksander Lukašenko i time nastavio svoju 12 godišnju vladavinu.

    2008. Pakistanski parlament izabrao je prvu ženu predsednicu skupštine u istoriji te države doktorku Fehmidu Mirzu, pripadnicu Pakistanske narodne partije.


  • Leader
    20. март 2014.
    Danas je 20. Mart, 79. dan u godini. Do kraja godine ima 286 dana. Na današnji dan:

    43. p.n.e. - Rođen je Publije Ovidije Nazon (Publius Ovidius Naso), jedan od najvećih rimskih pesnika i jedan od najčuvenijih autora stihova o ljubavi u svetskoj literaturi ("Epistule", "Lekovi od ljubavi", "Ljubavno umeće"). U glavnom delu "Metamorfoze" prepevao je 250 grčkih mitova.


    1602 - Osnovana je holandska Istočnoindijska kompanija, koja je monopolom na trgovinu iz Indonezije, Malaja i Cejlona postala jedna od najmoćnijih kompanija na svetu. Rasformirana je 1796, a njeni posedi postali su deo holandskog kolonijalnog carstva.

    1809 - Rođen je ruski književnik  jedan od najznačajnijih predstavnika ruske realistične škole. Na osnovu njegovog dela, kritičar Visarion Bjelinski formulisao je principe naturalne škole ruske književnosti ("Taras Buljba", "Revizor", "Mrtve duše", "Šinjel").

    1894 - U Torinu je umro mađarski revolucionar Lajoš Košut (Lajos Košuth), vođa mađarskog pokreta za nezavisnost od Austrije (1848-49). Nakon sloma revolucije u avgustu 1949, emigrirao je u Italiju.

    1929 - Umro je francuski maršal Ferdinan Foš (Ferdinand Foć) koji je u Prvom svetskom ratu komandovao u ključnim bitkama protiv Nemaca na Zapadnom frontu. U njegovom komandnom vagonu u Kompijenju, kod Pariza, Nemačka je u novembru 1918. potpisala kapitulaciju.

    1933 - Nemački nacisti su u Dahauu otvorili prvi koncentracioni logor. Tokom Drugog svetskog rata (1939-45), broj logora u Nemačkoj i okupiranim zemljama dostigao je 2.000, a u njima je ubijeno oko 11 miliona ljudi, od kojih je bilo šest miliona Jevreja.

    1945 - Na području Like i hrvatskog primorja jugoslovenska vojska počela je završne operacije za oslobađanje Jugoslavije u Drugom svetskom ratu.

    1956 - Francuska je priznala nezavisnost Tunisa, s Habibom Burgibom (Bourguiba) kao prvim predsednikom.

    1970 - Pored obala Švedske u zalivu Tralvet izlilo se 57.000 tona nafte u sudaru brodova "Imperijal" i "Otelo".

    1972 - U snežnoj lavini na planini Fuđi, u Japanu, poginulo je 19 alpinista.

    1991 - Haleda Zija (Khaleda Zia) izabrana je za premijera Bangladeša, u prvom mirnom demokratskom prenosu vlasti od nastanka te zemlje 1971.

    1994 - Tunis je dobio prvi višepartijski parlament.

    1995 - Oko 35.000 turskih vojnika upalo je u Irak, u operaciji protiv kurdskih pobunjenika.

    1995 - Pripadnici japanske verske sekte AUM Šinri Kjo pustili su nervni gas u tokijsku podzemnu železnicu, od čega je umrlo 12 ljudi, a više od 5.500 povređeno. Osnivač sekte Šoko Asahara osdujen je 27. februara 2004. na smrtnu kaznu zbog organizovanja napada u tokijskom metrou.

    1995 - Armija BiH pokrenula je, tokom bosanskog rata, snažnu ofanzivu protiv srpskih snaga na Majevici i Vlašiću, 40 dana pre isteka četvoromesečnog primirja, zaključenog uz posredovanje bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera (Jimmy Carter).

    1996 - Britanska vlada je prvi put javno potvrdila da bolest "ludih krava" može biti preneta na ljude.

    1997 - Beogradski studenti proslavili su pobedničkom šetnjom centrom grada ispunjenje njihovog poslednjeg zahteva - ostavke rektora i studenta prorektora. To je bio i poslednji dan studentskog protesta koji je počeo 20. novembra 1996. zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora u Srbiji. Studenti su postigli svetski rekord sa 119 dana svakodnevnih protesta i saopštili da su spremni da ponovo izađu na ulice ako budu ugrožene demokratske institucije, Ustav, zakoni i volja naroda.

    1998 - Otvoren je prvi autoput u podsaharskoj Africi koji je povezao obale Indijskog i Atlantskog okeana.

    1999 - Nakon povlačenja 1.380 verifikatora OEBS-a, na Kosovu su u području Srbice i Podujeva pojačani sukobi srpskih snaga bezbednosti i pripadnika ilegalne Oslobodilačke vojske Kosova. Vojska Jugoslavije poslala je pojačanje, policija je blokirala sve glavne saobraćajnice, a hiljade civila pošlo je u izbeglištvo.

    2002 - U napadu automobila-bombe na američku ambasadu u Limi, u Peruu, poginulo je devetoro ljudi, a desetine je ranjeno.

    2003 - SAD i Velika Britanija započele su vojnu operaciju protiv Iraka, nakon što je irački predsednik Sadam Husein odbio američki ultimatum da napusti Irak. Američke i britanske trupe ušle su u Irak iz Kuvajta, preko graničnog grada Um Kasr, 50-tak kilometara južno od Basre.

    2004 - Umrla je holandska kraljica Julijana, koja je tom zemljom+ vladala od 1948. do 1980. kada je krunu prepustila kćerki Beatrisi. Bila je poznata po imenu "Narodna kraljica", zbog značajne uloge u oporavku Holandije nakon II svetskog rata, kao i toleranciji prema kolonijama koje su zahtevale nezavisnost.

    2007 - Umro je Džon Bakus (John Backus) tvorac programskog jezika "Fortran".

    2010 - Poglavar Rimokatoličke crkve papa Benedikt XVI uputio je Irskoj pismo izvinjenja zbog dugotrajnog zlostavljanja dece počinjenog pod okriljem crkve. Razmere zlostavljanja dece u mnogim katoličkim parohijama i školama tokom 20. veka izašle su na videlo, najpre u Kanadi i Australiji tokom 1980-ih godina, a zatim i u Irskoj, SAD i u Nemačkoj.