Na današnji dan » Diskusije


Na današnji dan - Maj

  • Leader
    11. мај 2014.
    Danas je 11. Maj , 131. dan u godini. Do kraja godine ima 234 dana.

    330. Rimski car Konstantin I Veliki proglasio grčki grad Vizant za novu prestonicu Rimskog carstva. Grad, koji je po njemu nazvan Konstantinopolj, Turci osvojili 1453. i kao Istanbul bio prestonica Otomanskog carstva do 1923.

    483. Rođen vizantijski car Justinijan I Veliki. Tokom vladavine, od 527, nastojao da obnovi jedinstvo Rimskog carstva, sa sedištem u Carigradu. Zaslužan za kodifikaciju rimskog prava.

    1686. Umro nemački fizičar i izumitelj Oto fon Gerike. Prvi demonstrirao vakuum, izumeo vazdušnu pumpu, vazdušnu vagu i barometar.

    1745. Francuske trupe pobedile Britance u bici kod Fontenoa i preuzele Holandiju od Austrije.

    1778. Umro engleski državnik Vilijam Pit Stariji, jedan od pokretača Sedmogodišnjeg rata, posle kog je Britanija postala kolonijalna sila.

    1824. Britanske snage preuzele Rangun, u Burmi.

    1867. Londonskim ugovorom garantovane samostalnost i neutralnost Luksemburškog Vojvodstva.

    1896. Rođen jugoslovenski kompozitor Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu. U težnji ka oblikovanju nacionalnog izraza, spojio elemente muzičkog folklora pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzičkom tehnikom.

    1888. Rođen američki kompozitor Irving Berlin. Proslavio se kao autor zabavne muzike, a njegova pesma White Christmas ubraja se u bestselere tržišta ploča u SAD.

    1904. Rođen španski nadrealistički slikar Salvador Dali, jedan od najvećih slikara XX veka. Radio i kao kostimograf i scenograf u filmovima "Andalužanski pas" i "Zlatno doba", španskog režisera Luisa Bunjuela.

    1931. Propast najveće austrijske banke Kredit-Anstalt označila početak finasijskog kolapsa centralne Evrope.

    1949. Sijam promenio ime u Tajland.

    1949. Izrael primljen u Ujedinjene nacije.

    1968. U nastojanju da okonča žestoke sukobe studenata s policijom, premijer Francuske Žorž Pompidu prihvatio neke studentske zahteve.

    1973. Uspostavljeni diplomatski odnosi Savezne Republike Nemačke i Demokratske Republike Nemačke i okončano razdoblje nepriznavanja DR Nemačke kao suverene države.

    1981. Umro popularni rege-muzičar Bob Marli.

    1987. Premijer Indije Radživ Gandi stavio Pendžab pod federalnu kontrolu zbog pobune Siika.

    1988. U Moskvi umro britanski novinar i dvostruki agent Harold Adrijan Rasel, Kim Filbi, jedan od najuspešnijih špijuna u sovjetskoj obaveštajnoj službi.

    1992. Zbog umešanosti jugoslovenske vojske u sukobe u Bosni i Hercegovini, ministri inostranih poslova Evropske zajednice odlučili da povuku ambasadore iz Beograda i tražili suspenziju članstva Jugoslavije u OEBS-u.

    1992. Tokom pozorišnih susreta "Joakim Vujić" u Kruševcu umro srpski glumac Jovan Milićević.

    1996. Američki putnički avion DC9 srušio se u močvaru Everglejds, na Floridi, ubrzo po poletanju sa aerodroma u Majamiju. Poginulo svih 110 putnika i članova posade.

    1997. Superkompjuter kompanije IMB Duboko plavo pobedio svetskog šampiona u šahu, ruskog velemajstora Garija Kasparova, u meču od šest partija.

    2000. Indija dočekala svog milijarditog stanovnika. U državnoj bolnici Safdarjang, u Nju Delhiju, rođena devojčica.

    2002. Umro Džo Bonano, poznat kao Džo Banana, jedan od osnivača mafije u SAD. Nikada nije osuđivan, iako je desetinama godina bio na čelu pet porodica koje su se bavile organizovanim kriminalom.

    2003. Potpredsednik Demokratske partije socijalista Filip Vujanović izabran za predsednika Crne Gore.

    2004. U 93. godini umro Fil Gerš, jedan od najpoznatijih holivudskih agenata. Decenijama zastupao vodeće holivudske zvezde, uključujući Hemfrija Bogarta, Dejvida Nivena i Džejmsa Mejsona.

    2006. Umro je Flojd Paterson, nekadašnji svetski šampion u teškoj kategoriji, koji je 1956. u 21-oj godini nokautirao Arčija Mura i tako postao najmlađi bokser koji je ikada stekao tu titulu.

    vremeplov.jpg
  • Leader
    31. мај 2014.
    Danas je 12. Maj , 132. dan u godini. Do kraja godine ima 233 dana.

    820 - Rodjena je engleska medicinska sestra Florens Najtingejl, utemeljivač profesije medicinskih sestara, čiji se rodjendan obeležava kao medjunarodni Dan medicinskih sestara. U Krimskom ratu polovinom 19. veka organizovala je bolnice pri britanskom ekspedicionom korpusu i znatno je reformisala sanitetsku 
    službu i negu ranjenika i bolesnika. Zahvaljujući tome, smrtnost u britanskim poljskim bolnicama smanjena je sa 40 na dva odsto. Otvorila je prvu školu za medicinske sestre, a njene učenice su posle Prvog svetskog rata - u kojem su lečile srpske vojnike - pomogle osnivanje takve škole u Beogradu, iz koje je prva generacija medicinskih sestara izašla 1924. 

    1842 - Rodjen je francuski kompozitor Žil Emil Frederik Masne, profesor Konzervatorijuma u Parizu, čija sentimentalna dela izražavaju francusku gradjansku romantiku. Komponovao je više od 20 opera, uglavnom s lirskom tematikom, u kojima je dočarao osećajne heroine i lirsko-patetične muške tenorske likove. Dela: opere "Manon", "Verter", "Don Kihot", "Tais", baletska muzika, oratorijumi, kantate, solo pesme. 

    1871 - Umro je francuski kompozitor Danijel Fransoa Espri Ober, autor opera u kojima se smenjuju govorne i pevačke deonice. Dela: opere "Fra Diavolo", "Crni Domino", "Bludni sin", "Nema iz Portičija".

    1884 - Umro je češki kompozitor, dirigent i pijanista Bedžih Smetana, začetnik i najznačajniji predstavnik češkog muzičkog nacionalizma. Inspirisao se narodnim legendama, istorijom i folklorom. Dela: opere "Prodana nevesta", "Dalibor", "Libuša", "Poljubac", ciklus simfonijskih poema "Moja domovina", gudački kvartet "Iz moga života", klavirske i kamerne kompozicije. 

    1888 - Velika Britanija je uspostavila protektorat nad Severnim Borneom i Brunejom. 

    1899 - Održana je Osnivačka skupština "Prvog srpskog društva za igru loptom". Skupština je održana u "Trgovačkoj kafani" a na inicijativu Huga Bulija, koji je i doneo prvu fudbalsku loptu u Beograd i Andre Nikolića, tada ministra inostranih dela. 

    1918 - Rodjen je američki inženjer Džulijus Rozenberg, koji je sa suprugom Etel 1953. kao prvi civil u SAD osudjen na smrt zbog špijunaže, navodno zbog odavanja Sovjetskom Savezu atomskih tajni. Kazna je izvršena uprkos kampanji širom sveta da im bude poštedjen život. 

    1933 - Rodjen je Andrej Voznesenski, ruski literata, pesnik i prozaista. Pripadao je pesničkoj avangardi "generacije šezdesetih". Bio je dopisni član francuske Akademije Malarme, počasni akademik nekoliko medjunarodnih akademija, potpredsednik PEN centra Rusije. Dela:"Parabola", "Mozaik", "Antisvetovi", 
    "Ahilovo srce", "Pogled", "Iskušenje", "Kazino Rusija". 

    1935 - Umro je poljski državnik maršal Jozef Klemens Pilsudski, prvi predsednik Poljske od 1918. do 1922. i inicijator rata protiv sovjetske Rusije 1920. i 1921. Godine 1926. Pilsudski je uspostavio vojnu diktaturu koja je trajala do njegove smrti. 

    1947 - Posle godinu dana snimanja prikazana je "Slavica", prvi jugoslovenski igrani film posle Drugog svetskog rata. Režiser i scenarista bio je Vjekoslav Afrić, snimatelj Žorž Skrigin, a tumači glavnih uloga Irena Kolesar, Marjan Lovrić i Ljubiša Jovanović. 

    1949 - Zvanično je ukinuta sovjetska blokada Zapadnog Berlina, započeta krajem juna 1948, pošto su i zapadni saveznici i Sovjetski Savez shvatili besmislenost beskompromisnog suprotstavljanja. 

    1967 - Umro je engleski pisac Džon Mejsfild. Suptilan poeta koji je često prikazivao grubost i sirovost života. Pisao je i dramska dela u rimovanom dvostihu. Dela: pesme "Balade s mora", "Soneti", "Večno milosrdje", "Polja zelenkada", "Lis Rejnard", drame "Veliki petak", "Kralj Filip". 

    1992 - Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini je donela je na zasedanju u Banja Luci odluku o formiranju Vojske Republike Srpske i potvrdila je odluku predsedništva Srpske republike BiH od 7. aprila o osnivanju novinske agencije Srna. 

    1994 - Umro je škotski političar Džon Smit, lider britanske Laburističke partije, pod čijim je vodjstvom stranka, posle 15 godina u opoziciji, znatno ojačala. To je njegovom nasledniku Toniju Bleru obezbedilo "odskočnu dasku" za povratak laburista na vlast 1997. 

    1994 - Palestinska policija je prispela na Zapadnu obalu u okviru priprema da od Izraela preuzme grad Jerihon, sedište palestinske autonomije u toj oblasti. 

    1995 - Vlasnici "Rokfeler centra" u Njujorku, iza kojih je stajao japanski kapital, objavili su bankrotstvo tog gigantskog poslovnog centra. 

    1997 - Predsednik Rusije Boris Jeljcin i čečenski vodja Aslan Mashadov potpisali su sporazum o obustavi neprijateljstava u ruskoj republici Čečeniji, koji su čečenski separatisti ubrzo prekršili. 

    2002 - Bivši predsednik SAD Džimi Karter doputovao je u Havanu u privatnu posetu, kao američki političar najvišeg profila otkad je 1959. Fidel Kastro revolucijom preuzeo vlast na Kubi. 

    2003 - U terorističkom napadu kamionom punim eksploziva dvojice čečenskih islamskih bombaša-samoubica, na zgradu sedišta lokalne vlasti i Federalne službe bezbednosti u mestu Znamenskoje na severu Čečenije poginulo je najmanje 59 ljudi. 

    2003 - U više koordiniranih samoubilačkih bombaških napada na stambene četvrti za strance u glavnom gradu Saudijske Arabije Rijadu, za koje je odgovornost preuzela islamistička teroristička organizacija Al Kaida, ubijeno je 34 ljudi, uključujući najmanje sedam Amerikanaca. 

    2006 - Izmedju 150 i 200 ljudi poginulo je u eksploziji naftovoda na periferiji Lagosa, najvećeg grada u Nigeriji. 

    2007 - U eksploziji bombe na pijaci u turskoj luci Izmir povredjeno je 15 ljudi. Bomba je bila pričvršćena za bicikl, ostavljen na pijaci u četvrti Bornova. Procenjeno je da iza terorističkog akta stoji kurdska PKK. Izmir je, posle Istanbula, najveća luka u Turskoj, ali i veliki turistički centar. 

    2007 - Najmanje 27 ljudi je poginulo, a više od 100 je ranjeno u pakistanskom gradu Karačiju, u najžešćoj razmeni vatre od početka političke krize koja se pretvorila u otvoren sukob izmedju vladinih snaga i opozicije, nakon što je pakistanski predsednik Pervež Mušaraf smenio predsednika Vrhovnog suda. 

    2008 - Umrla je je Irena Sendler, poljska socijalna radnica koja je iz varšavskog geta spasla oko 2.500 jevrejske dece. Tokom Drugog svetskog rata radila je u varšavskom zdravstvenom centru, i u periodu izmedju oktobra 1940. i aprila 1943. uz pomoć svog tima od oko 20 ljudi, od nacista je iz varšavskog geta uspela da izbavi oko 2.500 jevrejske dece i potom ih je, do daljnjeg, zbrinula u sirotištima, bolnicama ili manastirima. 

    2008 - U razornom zemoljotresu koji je pogodio kinesku provinciju Sečuan, poginulo je 68.000 ljudi, a preko 288.000 je povredjeno. Zemljotres, koji se osetio u gradovima na hiljade kilometara udaljenim od epicentra, poput Pekinga, Šangaja, Hongkonga i Bankoka, najsmrtonosniji je od 1976. kada je u gradu Tangshanu, nedaleko od Pekinga, život izgubilo 243.000 ljudi. 

    2008 - Umro je američki pop umetnik Robert Raušenberg. Postao je slavan 50-ih 20.v. baveći se paralelno slikanjem, vajanjem, štampom, fotografijom i performansima. Prošao je put od apstraktnog ekspresionizma do pop arta. Bio je prvi američki umetnik koji je osvojio prvu nagradu na Bijenalu u Veneciji 1964. 

    2009 - Umro je Mladen Srbinović, akademik, jedan od najznačajnijih srpskih slikara 20. veka. Učio je od velikana srpske i svetske umetnosti kao što su Nedeljko Gvozdenović, Ivan Tabakovića, Kosta Hakman, Ljubica-Cuca Sokić. Uporedo sa slikarstvom i grafikom, radio je i mozaike i predloške za tapiserije. 
    Izradio je mozaike za zid u svečanoj sali SIV-a (sada Palata Srbija) kao i za zdanja niza drugih institucija, poput zgrade Radio televizije Beograd u Košutnjaku, crkve Svetog Nikole u Rumi, Invest banke u Beogradu ili oltarske pregrade u manastiru Žiča. Nosilac je brojnih medjunarodnih i domaćih priznanja.

  • Leader
    31. мај 2014.
    Danas je 13. Maj , 133. dan u godini. Do kraja godine ima 232 dana.

    1619. Po nalogu princa Morisa od Nasaua pod optužbom za religioznu subverziju pogubljen je holandski državnik Johan fan Oldenbarnevelt , osnivač moderne holandske države. 

    1717. U Beču je rodjena austrijska carica, češka i madjarska kraljica Marija Terezija, naslednica Karla VI od 1740, jedna od najznačajnijih ličnosti dinastije Habsburga. 

    1787. Prvi brodovi sa robijašima krenuli su iz Engleske prema novoj koloniji Australiji koja je tada Engleskoj služila kao kažnjenička kolonija. 

    1792. Rodjen je italijanski sveštenik Djovani Mastai Fereti, od 1846. papa Pije IX . Za vreme njegovog kontifikata, najdužeg u istoriji rimokatoličke crkve (31 godina i 236 dana), prestala je da postoji Crkvena država (1870). Najveći njen deo ušao je u sastav Kraljevine Sardinije, dok je papska država svedena na nekadašnji Patrimonij. 

    1795. Rodjen je slovački filolog i istoričar Pavel Jozef Šafarik, jedan od osnivača slavistike. Bio je direktor srpske gimnazije u Novom Sadu od 1819. do 1833. ("Srpska čitanka"). 

    1798. Rodjen je slikar Konstantin Danil, jedan od najvećih srpskih slikara 19. veka, predstavnik srpskog bidermajera. 

    1830. Osnovana je Republika Ekvador, a za prvog predsednika izabran je Huan Hoze Flores. 

    1840. Rodjen je francuski pisac Alfons Dode autor trilogije o zgodama Tartarena Taraskonca, remek dela francuske humorističke proze. Veliki uspeh donela mu je zbirka pripovedaka "Pisma iz mog mlina". 

    1846. Kongres SAD je formalno objavio rat Meksiku, mada su borbe u Kaliforniji započele nekoliko dana ranije. 

    1848. U Sremskim Karlovcima je počelo zasedanje "Majske skupštine" na kojoj su delegati 175 crkvenih opština iz Vojvodine i Srbije izabrali Josifa Rajačića za patrijarha, a pukovnika Stevana Šupljikca za vojvodu. Skupština je 15. maja proglasila Srpsko Vojvodstvo, ali austrijska i madjarska vlada nisu priznali srpsku autonomiju. 

    1851. Rodjen je srpski pisac i lekar Laza Lazarević ("Prvi put s ocem na jutrenje", "Sve će to narod pozlatiti", "Na bunaru", "Školska ikona", "On zna sve", "U dobri čas hajduci", "Verter"). 

    1862.Rodjen je srpski pisac Janko Veselinović, autor romana Hajduk Stanko" sa tematikom iz Prvog srpskog ustanka i pripovedaka i romana iz seoskog života ("Slike iz seoskog života", "Seljanka"). 

    1881. Rodjen je Dimitrije Tucović, vodja socijalističkog pokreta u Srbiji. Bio je jedan od organizatora prve Balkanske socijaledmokratske konferencije (1910), a na kongresu Internacionale u Kopenhagenu (1910) odlučno se suprotstavio imperijalističkoj politici zvanične Austrije. Objavio je oko 600 radova u domaćim i stranim listovima. Poginuo je 20. novembra 1914. u Kolubarskoj bici ("Zakonsko osiguranje radnika", "Zakon o radnjama i socijalna demokratija"). 

    1882. Rodjen je francuski slikar Žorž Brak koji je s Pablom Pikasom 1905. osnovao kubistički pokret. 

    1887. U Beogradu je osnovana Provizorna opservatorija Velike škole. Osnivanjem Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije 1947. Opservatorija je postala njegov sastavni deo. 

    1888. U Brazilu je ukinuto ropstvo. 

    1914. Rodjen je američki bokser Džoe Luis prvak sveta u teškoj kategoriji od 1937. do 1949, kada se povukao. 

    1930. Umro je norveški polarni istraživac i diplomata Fritjof Nansen, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1922. Kao visoki komesar Društva naroda rukovodio je repatrijacijom ratnih zarobljenika nakon Prvog svetskog rata. 

    1931. Umro je srpski kompozitor i horovodja Josif Marinković, član Srpske kraljevske akademije. Njegove solo pesme i mnoge horske kompozicije uz pratnju klavira poseban su doprinos srpskoj muzici. Bio je dirigent beogradskog pevačkog društva "Obilić". 

    1949. Prvi britanski mlazni avion "Kanbera" izvršio je prvi probni let. 

    1961. Umro je američki filmski glumac Gari Kuper, dobitnik Oskara za filmove "Narednik Jork" i "Tačno u podne". 

    1968. U Parizu su počeli zvanični pregovori predstavnika Severnog Vijetnama i SAD o okončanju rata u Vijetnamu. 

    1981. Na trgu Svetog Petra u Rimu u atentatu je ranjen papa Jovan Pavle II. Atentator Mehmed Ali Agdža je uhapšen. Pušten je iz zatvora nakon 20 godina i u junu 2000. predat Turskoj. 

    1990. U Zagrebu na stadionu u Maksimiru na fudbalskoj utakmici zagrebačkog "Dinama" i beogradske "Crvene zvezde" dogodio se krvavi obračun navijača ova dva kluba. 

    1994. Ministri inostranih poslova SAD, EU i Rusije postigli su u Ženevi saglasnost o zajedničkoj strategiji u rešavanju bosanskog konflikta. 

    1999. Peru i Ekvador su potpisali dokument o razgraničenju, okončavši posle šest decenija spor zbog kojeg su te zemlje tri puta ratovale. 

    1999. U 97. godini života umro je Džin Sarazen jedan od samo četiri golf igrača koji su osvojili četiri glavna profesionalna kupa u golfu. 

    2005. Na prvoj medjunarodnoj donatorskoj konferenciji za obnovu i očuvanje kulturnog nasledja na Kosovu, održanoj u Parizu u organizaciji UNESKO-a, prikupljeno je deset miliona dolara. 

    2007. Na takmičenju za pesmu Evrovizije u Helsinkiju pobedila je predstavnica Srbije Marija Šerifović sa pesmom "Molitva".

  • Leader
    31. мај 2014.
    Danas je 14. Maj , 134. dan u godini. Do kraja godine ima 231 dana.

    1489 - Kraljica Kipra Katarina Kornaro,poslednja vladarka iz dinastije Lizinjan, ustupila je svoju kraljevinu Mletačkoj Republici. 

    1558 - Nemački car Ferdinand I uzeo je titulu svetog rimskogcara bez uobičajenog papinog krunisanja. 

    1804 - Rođen je austrijski kompozitor Johan Štraus Stariji, koji je bečkom vlaceru dao klasični oblik i znatno doprineo njegovoj popularnosti. Komponovao je više od 150 valcera, od kojih je najpoznatiji "Lorelaj-Zvuci Rajne", veliki broj marševa, među kojima i čuveni "Marš Radecki", polke, kadrile. 

    1820 - Rođen je Vitorio Emanuele II, poslednjisardinski kralj (od 1849) i prvi kralj ujedinjene Italije od 1861. do smrti 1878. Popularni "padre della patria", Vitorio Emanuele II inaugurisao je parlamentarnu vladavinu u Italiji. 

    1864 - Engleski istraživač Samjuel Bejker otkrio je drugi izvor reke Nil u istočnoj Africi i nazvao ga Albertovo jezero. 

    1879 - Rođen je nemački naučnik Albert Ajnštajn,najistaknutiji teoretičar fizike u 20. veku, tvorac teorije relativiteta (1916), dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1921. Iz Nemačke je emigrirao u SAD 1933, posle dolaska nacista na vlast. Na njegovo upozorenje 1939. da bi Nemci mogli napraviti atomsku bombu, započeli su u SAD istraživački radovi za proizvodnju te bombe. Bio je oženjen srpskom matematičarkom Milevom Marić. 

    1883 - U Londonu je umro nemački filozof i ekonomist Karl Mark, najznačajniji teoretičar modernog socijalizma i komunizma u 19. veku. S Fridrihom Engelsom objavio je 1848. "Komunistički manifest" ("Prilog kritici Hegelove filozofije prava", "Teze o Fojerbahu", "Osamnaesti brimer Luja Bonaparte", "Kapital - kritika političke ekonomije"). 

    1891 - Podmornica "Monarh" je postavila telefonski kabl ispod Lamanša, pripremajući prvu telefonsku vezu Velike Britanije s kontinentom. 

    1932 - Rođen je srpski pesnik, novinar, pisac filmskih scenarija i radio drama Miroslav Antić. Objavio je više od 30 knjiga, među kojima i zbirke pesama za decu "Plavi čuperak", "Nasmejani svet", "Šašava knjiga". 

    1932 - Samoubistvo je izvršio američki industrijalac Džordž Istman, jedan od pionira fotografije i filma, osnivač kompanije "Kodak". 

    1938 - Streljan je ruski revolucionar Nikolaj Buharin. Jedan odvodećih ideologa boljševika proglašen je krivim za kontrarevolucionarne aktivnosti i špijunažu na montiranom procesu i osuđen na smrt. 

    1945 - Britansko ratno vazduhoplovstvo izbacilo je naželeznički vijadukt u nemačkom gradu Bilefeld najtežu bombu u Drugom svetskom ratu, "Velikog Slema" težine 11 tona. 

    1953 - Umro je Klement Gotvald predsednik Čehoslovačke od 1948, kada su svu vlast u toj državi preuzeli komunisti. U njegovo vreme staljinističko razdoblje kulta ličnosti dostiglo je vrhunac, a na insceniranim procesima osuđeni su na smrt i streljani neki istaknuti komunisti kao što su Slanski i Klementis. 

    1976 - Egipat je poništio ugovor o prijateljstvu i saradnji sklopljen sa Sovjetskim Savezom 1971. 

    1979 - Najmanje 200 ljudi je poginulo prilikom pada aviona tipa"Trajdent" na jednu fabriku blizu Pekinga. 

    1980 - U avionskoj nesreći u Varšavi poginulo je 87 osoba,među kojima 14 članova američkog bokserskog tima. 

    1983 - Članice Organizacije zemalja proizvođača nafte (OPEK)saglasile su se, prvi put od osnivanja te organizacije 1960. da smanje cene nafte za 15 odsto. 

    1986 - Umro je srpski kompozitor, dirigent i muzički kritičar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor Muzičke i potom Umetničke akademije u Beogradu (simfonijska poema "Put u pobedu", kantate "Vezilja slobode", "Svetli grobovi", "Srbija", gudački kvarteti, solo pesme). 

    1991 - "Birmingemska šestorka" - šest Iraca pogrešnooptuženih da su 1974. podmetnuli eksplozije u pabove u engleskom gradu Birmingem - oslobođena je nakon 16 godina provedenih u zatvoru. 

    1995 - Astronaut Norman Tagard postao je prvi Amerikanac koji je poleteo u kosmos ruskom raketom, lansiranom s kosmodroma u Bajkonuru u Kazahstanu. 

    1997 - Umro je američki filmski režiser Fred Cineman, dobitnik dva Oskara za filmove "Odavde do večnosti" i "Čovek za sva vremena". Čuven je i po filmovima "Tačno u podne", "Starac i more" i "Operacija Šakal". 

    2002 - Predstavnici Srbije, Crne Gore, SR Jugoslavije i Evropskeunije potpisali su u Beogradu Sporazum o preuređenju odnosa Srbije i Crne Gore. Time je prestala da postoji Jugoslavija, 83 godine nakon što je, na kraju Prvog svetskog rata, stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Nova državna zajednica Srbija i Crna Gora formalno je uspostavljena 4. februara 2003. 

    2003 - Američki predsednik Džordž Buš produžioje sankcije Iraku uvedene 1995, kojima se zabranjuje američkim građanima i kompanijama da ulažu u razvoj iračke naftne industrije. 

    2004 - Pobedom na izborima ruski predsednik Vladimir Putin obezbedio je drugi četvorogodišnji mandat. Na taj položaj ponovo je izabran 2012. godine. 

    2006 - Umro je bivši predsednik Estonije Lenart Meri ključna ličnost pokreta za nezavisnost te baltičke zemlje. Bio je prvi predsednik Estonije, nakon sticanja nezavisnosti 1992. godine.

  • Leader
    31. мај 2014.
    Danas je 15. Maj , 135. dan u godini. Do kraja godine ima 230 dana.

    1450. U poslednjoj fazi Stogodišnjeg rata Francuzi su u bici kod Forminjija porazili Engleze, čime je okončana engleska dominacija u Normandiji. 

    1469. Rodjen je indijski duhovni učitelj, guru Nanak, osnivač sikizma. Njegovi sledbenici Siki žive uglavnom u Indiji, a najbrojniji su u državama Pandžab i Harijana. 

    1755. Doktor Samjuel Džonson, engleski pesnik, novinar i leksikograf, objavio je "Rečnik engleskog jezika", prvi moderni engleski rečnik. 

    1765. U Sankt-Peterburgu je umro Mihail Vasiljevič Lomonosov, ruski naučnik, pesnik i akademik, enciklopedist svetskog glasa. Bavio se i fizikom, hemijom, geografijom i astronomijom i znatno doprineo razvoju tih nauka. Autor je prve ruske gramatike i osnivač Moskovskog univerziteta (1755), koji i danas nosi njegovo ime. 

    1764. U Versaju je umrla Žan-Antoaneta Puason, markiza De Pompadur, ljubavnica kralja Luja XV i jedna od najuticajnijih ličnosti na njegovom dvoru. 

    1843. Rodjen je američki pisac Henri Džejms. Napisao je oko 100 knjiga, medju kojima su najpoznatiji romani "Portret jedne lejdi", "Amerikanac", "Dejzi Miler", "Roderik Hadson"... 

    1909. Austrijski car odobrio je Statut za autonomnu upravu u Bosni i Hercegovini. 

    1912. Na prvom putovanju iz Velike Britanije u SAD potonuo je "Titanik", najveći i najluksuzniji prekookeanski brod svog doba. Život je izgubilo 1.523 od 2.224 putnika. 

    1912. Rodjen je korejski diktator Kim Il Sung. Upravljao je Severnom Korejom od osnivanja te zemlje 1948. do smrti 1994. Smrću "velikog vodje", kako su ga podanici zvanično oslovljavali, okončana je jedna od najdužih apsolutističkih vladavina u 20. veku. 

    1923. Insulin, koji je kanadski naučnik, nobelovac Frederik Banting, otkrio 1921. godine, počeo je da se koristi u lečenju dijabetesa. 

    1941. Jugoslovenska vlada, na čelu sa njenim predsednikom, generalom Dušanom Simovićem, napustila je zemlju posle nemačke okupacije. Dan ranije iz zemlje je otišao i kralj Petar II Karadjordjević. 

    1945. Britanske trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile nemački koncentracioni logor Bergen-Belzen. 

    1952. Frenklin banka u Njujorku izdala je prvu kreditnu karticu u svetu. 

    1968. Dva sovjetska satelita bez ljudske posade, Kosmos 212 i 213, automatski su se spojili dok su kružili u zemljinoj orbiti. 

    1974. Nakon petnaestogodišnje vladavine, vojnim pučem svrgnut je s vlasti predsednik Nigera Diori Hamani. 

    1979. U zemljotresu na Crnogorskom primorju poginulo je više od sto ljudi, oko 600 je povredjeno, a više od 80.000 ostalo je bez kuća. 

    1980. U Parizu je umro francuski filozof i književnik Žan Pol Sartr, jedan od najznačajnijih predstavnika egzistencijalizma. Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1964, ali je odbio da je primi ("Mučnina", "Zid", "Biće i ništavilo", pozorišni komadi "Mušice", "Iza zatvorenih vrata", "Prljave ruke"). 

    1986. Američki avioni bombardovali su Tripoli i Bengazi u znak odmazde za pogibiju dvojice Amerikanaca u eksploziji bombe u diskoteci u Berlinu 5. aprila. U bombardovanju je ubijeno oko 40 ljudi, medju kojima i usvojena kćerka libijskog lidera Moamera Gadafija. 

    1989. Na fudbalskom stadionu u Šefildu, u severnoj Engleskoj, pod srušenim tribinama poginulo je 96, a povredjeno 200 ljudi kada su na već prepun stadion puštene nove grupe navijača. 

    1989. Umro je kineski političar Hu Jaobang, šef Komunističke partije Kine od 1981. do januara 1987, kad je smenjen pod optužbom da je dopustio prodor ideja "buržoaskog liberalizma". Na dan njegove smrti, studenti u Pekingu i Šangaju izašli su na ulice da bi izrazili žalost. To je bio početak velikog studentskog protesta koji je okončan krvoprolićem početkom juna 1989. na centralnom pekinškom trgu Tjenanmen. 

    1990. U Njujorku je u 85. godini umrla filmska glumica švedskog porekla Greta Garbo, "božanstvena Greta", kako su je nazivali obožavaoci. Smatra se jednom od najvećih glumica 20. veka nemog i zvučnog filma ("Kraljica Kristina", "Ana Karenjina", "Marija Valevska", "Mata Hari"). 

    1992. UN su uvele sankcije protiv Libije zbog njene umešanosti u podmetanje bombe u avion kompanije Pan Ameriken koji je eksplodirao
    iznad mesta Lokberi u Škotskoj 1988. i rušenje francuskog aviona iznad Nigera 1989. godine. 

    1994. Ministri vodećih zemalja sveta potpisali su GATT (General Agreement on Tariffs and Trade). 

    1996. "Komisija za istinu" u Južnoj Africi, formirana da ispita zloupotrebu vlasti u vreme aparthejda, otvorila je istražni postupak. 

    1996. Od podmetnute eksplozivne naprave oštećena je Bajrakli džamija u Beogradu. Beogradski muftija Hamdija Jusufspahić izjavio je da je to je bio sedmi napad na Bajrakli džamiju od 1990. godine. 

    1997. Tokom hodočašća, u požaru koji je zahvatio šatorsko naselje blizu Meke, u Saudijskoj Arabiji, poginula su 343 hodočasnika. 

    1998. Bivši kambodžanski diktator Pol Pot umro je od srčanog udara. Tokom njegove četvorogodišnje vladavine, od 1975. do 1979, više od milion ljudi je ubijeno ili je umrlo od mučenja, gladi i bolesti. 

    1999. NATO preuzeo odgovornost za bombardovanje konvoja izbeglica na Kosovu, tokom kojeg je, prema jugoslovenskim izvorima, poginulo 75 civila. 

    2003. Na 18 godina zatvora osudjen je Folkert van der Graf , ubica holandskog političara Pima Fortjina . To je bilo prvo političko ubistvo u Holandiji u poslednja preko tri veka. 

    2005. U memorijalnom parku holokausta u Bruklinu otkrivena je spomen ploca žrtvama logora Jasenovac (Hrvatska) što je prvi javni spomenik u SAD stradalima u tom logoru.

  • Leader
    31. мај 2014.
    Danas je 16. Maj , 136. dan u godini. Do kraja godine ima 229 dana.

    1532 - Španski osvajač Fransisko Pizaro iskrcao se sa malom grupom vojnika na severnu obalu Perua. Savladavši otpor Indijanaca, Španija je 1572. osvojila Peru i držala ga u svom posedu do 1824. 

    1703 - Umro je francuski pisac Šarl Pero autor čuvene zbirke bajki "Vilinske priče", u kojoj su i "Mačak u čizmama", "Crvenkapa" i "Uspavana lepotica". 

    1770 - U Versaju su se venčali francuski prestolonaslednik Luj (kasnije Luj XVI) i Marija Antoaneta, kćerka austrijske carice Marije Terezije. Nakon Francuske revolucije 1789. osuđeni su na smrt i pogubljeni na giljotini 1793. 

    1812 - Turska i Rusija potpisale su ugovor o miru u Bukureš tukojim su za srpske ustanike predviđeni opšta amnestija i pregovori sa turskim vlastima o autonomiji Srbije. 

    1881 - U okolini Berlina pušten je u saobraćaj prvi električni tramvaj. 

    1898 - Rođen je srpski pesnik, putopisac i diplomata Rastko Petrović. Pripadao je prvoj generaciji srpskih modernista, a njegova zbirka pesama "Otkrovenje" smatra se jednim od najznačajnijih dela srpske poezije između dva svetska rata. 

    1898 - Rođena je književnica Desanka Maksimović, jedna od najpopularnijih srpskih pesnikinja ("Pesnik i zavičaj", "Tražim pomilovanje", "Nemam više vremena", "Slovo o ljubavi"). 

    1916 - Potpisan je ugovor o trojnoj anglo-francusko-ruskoj kontroli Palestine radi podele bliskoistočnih teritorija Otomanskog carstva. 

    1917 - U Jonskom moru kod Krfa utopio se srpski pisac Vladislav Petković Dis, kada je nemačka podmornica u Prvom svetskom ratu torpedovala brod na kome se nalazio ("Mi čekamo cara","Tamnica", "Nirvana", "Možda spava"). 

    1924 - Rođen je gambijski državnik Daud Džavara, osnivac (1959) i lider (od 1960) Narodne progresivne stranke, predsednik Gambije od 1970. do 1994. kada je svrgnut državnim udarom. 

    1929 - U Holivudu su dodeljene prve nagrade Američke filmske akademije (od 1931. poznate kao Oskar) filmu "Krila", glumici Dženet Gejnor i glumcu Emilu Dženingsu. 

    1941 - Parlament Islanda ukinuo je ugovor s Kraljevinom Danskom iz 1814. po kojem je zemlja bila pod danskom dominacijom i proglasio nezavisnost. Nezavisna Republika Island proglašena je 17. juna 1944. nakon narodnog plebiscita. 

    1947 - Umro je engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins, jedan od osnivača nauke o vitaminima. Sa holandskim lekarom Kristijanom Ajkmanom dobio je 1929. Nobelovu nagradu za medicinu. 

    1961 - General Park Čung Hi izvršio je vojni udar uJužnoj Koreji. Bio je na vlasti do 1979, kad ga je ubio šef obezbeđenja. 

    1969 - Sovjetski vasionski brod "Venera 5" približio se Veneri iizbacio sondu koja će slati podatke o toj planeti. 

    1972 - Predsednici SFRJ i Rumunije Josip Broz Tito i Nikolae Čaušesku pustili su u rad hidroenergetski sistem "Đerdap" na Dunavu. 

    1972 - Umro je ganski političar i državnik Kvame Nkrumah, prvipredsednik nezavisne Gane (1957). Za doživotnog predsednika proglašen je 1962, ali je državnim udarom 1966. oboren sa vlasti. 

    1974 - Skupština SFRJ proglasila je Josipa Broza Tita za doživotnog predsednika države. 

    1974 - Helmut Šmit je postao kancelar Zapadne Nemačke posle ostavke Vilija Branta. 

    1975 - Japanka Junko Tabei je postala prva žena koja se popelana najviši svetski vrh - Maunt Everest. 

    1984 - Umro je američki pisac Irvin Šo. Proslavio se romanom "Mladi lavovi" (1949) ("Lusi Kraun", "Dve sedmice u drugom gradu", "Bogataš i siromah", "Veče u Vizantiji"). 

    1989 - Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov i kineski lider,Deng Hsijaoping, sreli su se u Pekingu na Prvom kinesko-sovjetskom samitu, čime je i formalo, nakon 30 godina, prekinut "tihi hladni rat" između ove dve najveće komunističke države. 

    1989 - Automobilom-bombom u Bejrutu ubijen su libanski verski vođa šeik Hasan Halid i još 21 osoba.

    1990 - Od raka grla, umro je poznati američki zabavljač Semi Dejvis Junior. 

    1991 - Britanska kraljica Elizabeta je, tokom zvanične posete SAD-u, postala prva kraljica koja se obratila Kongresu. 

    1992 - Povlačeći se iz Bosne, JNA je digla u vazduh bihaćki aerodrom pod planinom Plješevicom vredan oko šest milijardi dolara. 

    1997 - Predsednik Zaira Mobutu Sese Seko napustio je Kinšasu kakojoj su nezadrživo nadirali pobunjenici, čime je okončana njegova 32-godišnja autokratska vladavina. 

    1997 - Umro je italijanski filmski režiser Đuzepe de Santis, jedan od najznačajnijih predstavnika filmskog neorealizma, nastalog u Italiji u prvim godinama posle Drugog svetskog rata ("Gorki pirinač", "Rim u 11 časova", "Cesta duga godinu dana"). 

    2003 - Umro je američki glumac Robert Stak koji je slavustekao ulogom detektiva Eliota Nesa u TV seriji o borbi protiv mafije "Nesalomivi". 

    2005 - Usvajanjem zakona u kuvajtskom parlamentu, posle više od 40 godina, žene su dobile pravo glasa i pravo učešća na izborima.

  • Leader
    31. мај 2014.
    Danas je 17. Maj , 137. dan u godini. Do kraja godine ima 228 dana.

    1102. Prvi ugarski kralj iz dinastije Arpadovića krunisan je u Biogradu za kralja Hrvatske i Dalmacije. 

    1395. Poginuo je Kraljević Marko, najstariji sin i naslednik kralja Vukašina, najpopularnija ličnost srpskih narodnih pesama. Prema nepouzdanim podacima, poginuo je kao turski vazal u borbi protiv vlaškog vojvode Mirče na Rovinama. U narodnim pesmama idealizovan je kao uzor junaštva i kao zaštitnik sirotinje od zuluma i nasilja. 

    1510. Umro je italijanski slikar Sandro Botičeli. Njegova dela "Proleće" i "Rodjenje Venere" smatraju se ovaploćenjem renesansnog duha. Po narudžbi Lorenca Medičija prvi je medju italijanskim slikarima uradio ilustracije za Danteovu "Božanstvenu komediju" 

    1749. Rodjen je engleski lekar Edvard Džener, pronalazač vakcine protiv velikih boginja. 

    1814. Norveška je proglasila nezavisnost od Švedske i usvojla novi ustav. 

    1838. Umro je francuski sveštenik i političar Moris de Taljeran Perigor , jedan od najveštijih diplomata u istoriji. Zahvaljujući njegovoj veštini Francuska je, mada poražena strana, na Bečkom kongresu (1814-15) uspela da zadrži granice iz 1792. 

    1861. Tomas Kuk organizovao je prvi turistički "paket aranžman" u svetu, šestodnevno putovanje iz Londona u Pariz. 

    1866. Rodjen je francuski kompozitor i pijanist Erik Sati , autor "Gimnopedija". Poznat je postao skandalom koji je izazvao izvodjenjem baleta "Parada" na tekst Koktoa i sa scenografijom Pikasa, koji je prikazan 1916. kao "kubistički manifest". 

    1900. Rodjen je iranski verski vodja ajatolah Ruholah Homeini . U Iran se vratio iz izbeglištva 1979. nakon što je u "islamskoj revoluciji" zbačen šah Reza Pahlavi, uspostavio teokratsku diktaturu i vladao Iranom do smrti 1989. 

    1903. U Španiji je nacionalizovana imovina crkve i ukinute su crkvene škole. 

    1906. Rodjena je hrvatska pevačica Zinka Kunc, prvakinja Zagrebačke opere (1928-36) i solistkinja Metropoliten opere (1937-66). 

    1917. U Nici je umro srpski vojvoda Radomir Putnik, proslavljeni vojskovodja u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu. Rukovodio
    je povlačenjem srpske vojske 1915. i uspeo da osujeti namere nemačke Vrhovne komande da je opkoli i uništi. 

    1939. Švedska, Norveška i Finska odbile su Hitlerov predlog da potpišu pakt o nenapadanju. Pakt su potpisale Danska, Estonija i Litvanija. 

    1940. Trupe nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu ušle su u Brisel. 

    1946. Premijer Rumunije u vreme Drugog svetskog rata Mitri Antonesku osudjen je na smrt i streljan zbog saradnje s nemačkim nacistima. 

    1949. Velika Britanija je priznala nezavisnost Republike Irske i potvrdila pripadnost Severne Irske Ujedinjenom Kraljevstvu. 

    1954. Vrhovni sud SAD osporio je propis iz 1896. da obrazovanje treba da bude "odvojeno ali jednako", čime je formalno odbačena rasna
    segregacija u državnom školskom sistemu. 

    1965. Prvi put je prenet TV program u boji iz Velike Britanije u SAD. To je bio prenos emisije američke TV mreže NBC "Novi pogled na staru Englesku" preko američkog komercijalnog telekomunikacionog satelita "Erli Bird". 

    1973. Specijalni komitet američkog Senata počeo je istragu o aferi Votergejt u kojoj su pristalice republikanske stranke bile optužene da su pred predsedničke izbore 1972. radi špijunaže provalile u sedište Demokratske stranke. Administracija tadašnjeg predsednika SAD Ričarda Niksona (Rićard Nixon) optužena je da ometa istragu, pa je pokrenut postupak za opoziv predsednika. Nikson je u avgustu 1974. dao ostavku, a predsednički položaj preuzeo je dotadašnji potpredsednik Džerald Ford. 

    1974. U tri eksplozije automobila-bombi u centru Dablina 32 osobe su poginule, a više stotina je ranjeno. 

    1987. Irački ratni avion "F-I Miraž" ispalio je dve "egzoset" rakete na američki vojni brod "Stark" koji je patrolirao Zalivom. Poginulo je 37, a ranjena su 62 mornara. 

    1997. Loran Kabila je sa svojim trupama ušao u Kinšasu, preuzeo vlast u Zairu i promenio naziv države u Demokratska Republika Kongo. Kabila je ubijen u pokušaju državnog udara u januaru 2001, a vlast je preuzeo njegov sin Žozef . 

    1998. Pripadnici separatističkog pokreta "Tamilskih tigrova" ubili su Sarodžinija Jogesvarana, gradonačelnika Džafne, grada na severu Šri Lanke. 

    1999. Izbore u Izraelu dobio je vodja Laburističke partije Ehud Barak, čime je okončana trogodišnja vladavina premijera Benjamina Netanjahua, lidera desničarskog Likuda. 

    2000. Vlada Srbije preuzela je beogradski radio i televiziju "Studio B" upadom policije u redakcije. Vlasti su u narednim mesecima na različite načine onemogućavale rad nezavisnih elektronskih medija u Srbiji i istovremeno otvarale nove pod državnom kontrolom i kontrolom vladajućih partija. 

    2000. U Indoneziji je održano prvo sudjenje za kršenje ljudskih prava. U tom procesu dvadesetčetvoro vojnika i civila optuženo je za ubistvo desetina seljaka u masakru u provinciji Aseh 1999. 

    2001. Svih 30 putnika, ukljucujući i iranskog ministra saobraćaja Rahmana Dadmana i zamenike ministara iz njegove delegacije poginulo je kada se na severu Irana srušio ruski avio Jak-40. 

    2003. U najvećoj poplavi u poslednjih 50 godina, koja je posle velikih kiša zadesila Šri Lanku, poginulo je oko 250 ljudi, oko 55.000 kuća je potpuno uništeno, a neka sela su zbrisana sa lica zemlje. Procenjeno je da je oko 150.000 ljudi ostalo bez krova nad glavom. 

    2004. Masačusets je postao prva američka država koja je dozvolila zaključenje braka sa osobom istog pola. 

    2006. Umro je Kju Fojer veteran holivudske produkcije i kompozitor. 

    2010. Zvanični srednji kurs dinara prvi put je prešao 100 dinara za jedan evro, što je najniža vrednost od uvodjenja evra 2002. godine.
  • Leader
    31. мај 2014.
    Danas je 18. Maj , 138. dan u godini. Do kraja godine ima 227 dana.

    1781. Španci su u Kusku pogubili peruanskog revolucionara Tupaka Amarua II. 

    1799. Umro je francuski dramski pisac Pjer Bomarše, autor komedija "Seviljski berberin" i "Figarova ženidba", koje su inspirisale Đoakina Rosinija i Volfganga Amadeusa Mocarta da komponuju istoimene opere. 

    1800. U Sankt Peterburgu je umro ruski vojskovođa i strateg Aleksandar Suvorov, koji je ratovao punih 55 godina i vodio ukupno 60 bitaka. 

    1803. Britanija je objavila rat Francuskoj zbog Napoleonovog uplitanja u unutrašnje stvari u Italiji i Švajcarskoj. 

    1804. Napoleon Bonaparta proglašen je carem Francuske, a u decembru je krunisan kao Napoleon I. 

    1836. Rođen je austrijski šahovski velemajstor Vilhelm Štajnic, prvi zvanični svetski šampion. Titulu svetskog šahovskog prvaka osvojio je 1886, pobedom nad Johanesom Cukertortom. 

    1868. Rođen je ruski car Nikolaj II Aleksandrovič Romanov, poslednji monarh Rusije, najstariji sin Aleksandra III. Sa prestola je zbačen u Oktobarskoj revoluciji 1917, a naredne godine je pogubljen zajedno sa članovima porodice. 

    1872. Rođen je britanski filozof i matematičar Bertrand Rasel, osnivač i predsednik Međunarodnog suda za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu. Bio je angažovan u borbi za mir i razoružanje, zbog čega je dva puta hapšen. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1950. 

    1883. Rođen je nemački arhitekta Valter Adolf Gropijus, koji je 1919. u Vajmaru osnovao prestižnu arhitektonsku školu "Bauhaus". 

    1911. Umro je austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler, direktor Bečke opere, koja je pod njegovom upravom doživela zlatno doba (10 simfonija, ciklusi solo pesama za glas i orkestar). 

    1919. Rođena je britanska primabalerina Margot Fontejn, jedna od najslavnijih balerina u 20. veku. Od 1962. bila je partnerka proslavljenog Rudolfa Nurejeva. 

    1920. U Poljskoj, blizu Krakova, rođen je Karol Vojtila, koji je 1978. postao papa Jovan Pavle II, prvi neitalijanski papa posle 455 godina. 

    1944. U Sovjetskom Savezu počelo je proterivanje više od 200.000 Tatara sa Krima, pod optužbom da su sarađivali sa Nemcima. 

    1954. Stupila je na snagu Evropska konvencija o ljudskim pravima. 

    1973. Umrla je američka pacifistkinja Dženet Renkin, prva žena koja je postala član Kongresa SAD. 

    1974. Indija je izvršila prvu nuklearnu probu u pustinji u Radžastanu i postala šesta zemlja koja je izvela nuklearnu eksploziju. 

    1988. Počelo je povlačenje sovjetskih vojnika iz Avganistana. 

    1992. Visoki komesarijat UN za izbeglice saopštio je da je zbog rata iz Jugoslavije izbeglo milion i 300 hiljada ljudi, što je stvorilo najveću izbegličku krizu u Evropi od Drugog svetskog rata. 

    1995. Umro je ruski baletski igrač Aleksandar Godunov, koji je posle emigriranja iz SSSR-a stekao svetsku slavu. 

    1996. Romano Prodi postao je premijer 55. italijanske vlade od Drugog svetskog rata. 

    1996. Pod pritiskom međunarodne zajednice, ratni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić povukao se sa mesta predsednika Republike Srpske. Dužnost predsednika preuzela je potpredsednica Biljana Plavšić. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio je u novembru 1995. Karadžića za ratne zločine i genocid. 

    1998. Vlada SAD-a podnela veliku tužbu protiv korporacije Majkrosoft, najjače softverske kompanije na svetu, zbog monopola. 

    1999. Vlada u Sijera Leoneu i pobunjenici dogovorili su se o prekidu vatre, čime su okončane sedmogodišnje surove borbe. 

    2000. Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojio embargo na oružje protiv Etiopije i Eritreje, kao posledicu ponovnog zahuktavanja njihovog dvogodišnjeg pograničnog rata. 

    2005. Umro je Frenk Goršin, američki glumac i veliki imitator.

  • Leader
    31. мај 2014.
    Danas je 19. Maj , 139. dan u godini. Do kraja godine ima 226 dana.

    1635. Francuska je u Tridesetogodišnjem ratu (1618-1648) objavila rat Španiji. 

    1649. Prvi put je upotrebljen naziv Komonvelt, kojim je Oliver Kromvel označio englesku republiku. 

    1762. Rođen je nemački filozof Johan Gotlib Fihte, istaknuti predstavnik nemačke klasične idealističke filozofije, profesor univerziteta u Jeni i Erlangenu, rektor Berlinskog univerziteta. 

    1802. Napoleon Bonaparta ustanovio je Orden legije časti za civilne i vojne zasluge. 

    1861. Rođena je australijska operska pevačica Neli Melba, jedan od najvećih operskih soprana krajem 19. i početkom 20. veka. 

    1890. Rođen je vijetnamski državnik Ngujen Tat Tan, poznat kao Ho Ši Min, osnivač Komunističke partije Vijetnama (1930) i predsednik Demokratske Republike Vijetnam (Severni Vijetnam) od njenog proglašenja 1945. do smrti 1969. 

    1890. Rođen je jugoslovenski slikar i karikaturista Petar Pjer Križanić, jedan od osnivača "Ošišanog ježa". 

    1898. Umro je engleski državnik Vilijam Juert Gledston, koji je između 1868. i 1894. četiri puta bio premijer Velike Britanije. Legalizovao je 1871. radničke sindikate i 1884. izvršio tzv. treću parlamentarnu reformu. 

    1906. Italijanski kralj i švajcarski predsednik zvanično su otvorili tunel kroz Alpe Simplon kojim su povezane Italija i Švajcarska. 

    1925. Rođen je američki borac za građanska prava Malkolm Litl, poznat kao Malkolm X. Ubijen je u Njujorku u februaru 1965. dok je govorio okupljenim pristalicama. 

    1928. Rođen je kambodžanski diktator Salot Sar, poznat kao Pol Pot. Tokom njegove vladavine (1975-78) pobijeno je više od milion 

    ljudi. 

    1930. Bele žene u Južnoj Africi su dobile pravo glasa. 

    1935. U saobraćajnom udesu poginuo je engleski pukovnik Tomas Edvard Lorens, arheolog i pisac, poznat kao Lorens od Arabije. Proslavio se kao ratnik u arapskim zemljama u Prvom svetskom ratu, a svoje doživljaje opisao je u knjizi "Sedam stubova mudrosti". 

    1945. Više od 40 američkih bombardera napalo je Tokio u Drugom svetskom ratu. 

    1974. Tesnom većinom Valeri Žiskar d' Esten pobedio je Fransoa Miterana na predsedničkim izborima u Francuskoj. 

    1989. Tokom studentskih demonstracija u Pekingu smenjen je generalni sekretar Komunističke partije Kine Džao Cijang, jer se usprotivio vanrednim merama i primeni sile protiv studenata. Tada je stavljen u kućni pritvor u kome je bio do smrti 17. januara 2005. 

    1994. Umrla je Žaklina Kenedi Onazis, supruga predsednika SAD Džona Kenedija, ubijenog 1963. u atentatu, i grčkog brodovlasnika, milijardera Aristotela Onazisa. 

    1997. U Bangladešu je u snažnom ciklonu izgubilo život najmanje 350 ljudi, a više od milion ih je ostalo bez kuća. 

    2000. Kina i Evropska unija postigle su sporazum o trgovini kojim je otvoren put Kini u Svetsku trgovinsku organizaciju. Kina je naredne godine primljena u STO. 

    2003. Indonežanska vojska započela je ofanzivna dejstva na baze separatističke pobunjeničke grupe Pokret za slobodni Aceh. Napadi su označili prekid primirja koji su potpisale obe strane u decembru 2002. godine i predstavljaju najveću vojnu operaciju od aneksije Istočnog Timora 1975. godine. 

    2004. U Velikoj Britaniji je otvorena prva banka embriona na svetu. 

    2009. Predsednik Šri Lanke Mahinda Radžapakse formalno jeproglasio pobedu nad separatističkim pokretom Tamilski tigrovi i okončanje 25-godišnjeg gradjanskog rata u kome je poginulo više od 70.000 ljudi.


  • Leader
    31. мај 2014.
    Danas je 20. Maj , 140. dan u godini. Do kraja godine ima 225 dana.

    1347. Rimski narodni tribun Kola di Rienco proglasio Rimsku republiku proteravši vlastelu iz grada. Već naredne godine Rienco bio pisiljen da napusti Rim. Njegov lik inspirisao Riharda Vagnera za operu "Rienco". 

    1349. Donet Dušanov zakonik kojim su utvrđena opšta načela uređenja srpske države. 

    1498. Portugalski moreplovac Vasko da Gama stigao u luku Kalikat, na jugozapadu Indije, otkrivši nov morski put oko rta Dobre nade. 

    1506. Umro italijanski moreplovac Kristofer Kolumbo, koji je na svojim putovanjima u Novi svet otkrio Ameriku. 

    1799. Rođen francuski pisac Onore de Balzak. Kao protagonist realističkog romana stvorio opus od stotinak knjiga pod zajedničkim naslovom "Ljudska komedija" u kom je opisao likove iz najrazličitijih društvenih slojeva. 

    1806. Rođen engleski filozof i ekonomista Džon Stjuart Mil, jedan od osnivača političke ekonomije i zastupnik utilitarizma u etici. U logici usavršio istraživanja uzročnih odnosa među pojavama. 

    1834. Umro francuski general i državnik markiz La Lafajet, dobrovoljac u američkom ratu za nezavisnost od 1777. Po povratku u Francusku 1789. bio komandant Nacionalne garde. 

    1867. Britanska kraljica Viktorija položila u Londonu kamen-temeljac za Rojal Albert hol. 

    1881. Rođen poljski general i političar Vladislav Sikorski, u Drugom svetskom ratu organizovao poljske emigrante za borbu protiv Hitlera. 

    1882. U Beču potpisan ugovor o Trojnom savezu Nemačke, Austro-Ugarske i Italije. 

    1902. Američke trupe napustile Kubu pošto je u toj zemlji uspostavljena republikanska vlast. Prvi predsednik Republike bio Tomas Estrada Palma. 

    1915. Rođen izraelski general i političar Moše Dajan. U arapsko-izraelskom ratu 1948/49. komandovao trupama na sirijskom i jerusalemskom frontu, a u anglo-francusko-izraelskom napadu na Egipat 1956. predvodio izraleske trupe u invaziji na Sinaj. U vreme šestodnevnog izraelsko-arapskog rata 1967. bio ministar odbrane. 

    1920. Ubijen meksički predsednik Venustijano Karansa. Nov predsednik Meksika postao Adolfo de la Uerta. 

    1922. Najmanje 90 ljudi poginulo kada je britanski brod "Egipat" potonuo posle sudara u gustoj magli s francuskim brodom "Sena". Brod nosio zlato i srebro vredne po milion funti. 

    1927. Potpisivanjem mirovnog sporazuma u Džedi s kraljem Ibn Saudom Velika Britanija priznala nezavisnost Saudijske Arabije. 

    1941. Italija u Drugom svetskom ratu anektirala Boku Kotorsku s delom dubrovačkog kotara i nazvala je Pokrajina Boka Kotorska. 

    1956. Amerikanci izvršili prvu probu hidrogenske bombe. 

    1958. Umro Đuro Salaj, jedan od osnivača Komunističke partije Jugoslavije i prvi predsednik Jedinstvenih sindikata Jugoslavije. 

    1980. U Kvebeku, na referendumu o nezavisnosti od Kanade, 60 odsto birača glasalo protiv otcepljenja. 

    1985. Film "Otac na službenom putu" jugoslovenskog režisera Emira Kusturice osvojio "Zlatnu palmu" na 38. međunarodnom festivalu u Kanu. 

    1989. Skupština Srbije donela odluku o raspisivanju zajma za privredni preporod Srbije. Zajam nikada nije vraćen zajmodavcima, a srpska privreda u narednoj deceniji doživela kolaps. 

    1995. Zairska vlada uspostavila karantin u regionu pogođenim smrtonosnim ebola-virusom. 

    1997. Turska vojska saopštila da je ubila 1.300 Kurda u jednonenedeljnoj ofanzivi u severnom Iraku. 

    1999. U vazdušnim napadima NATO u Beogradu srušena bolnica, poginula tri pacijenta, oštećeno nekoliko ambasadorskih rezidencija. 

    2000. Na poslednjoj donatorskoj konferenciji za Bosnu i Hercegovinu, održanoj u sedištu Evropske unije u Briselu, prikupljeno 850 miliona dolara. Za obnovu te bivše jugoslovenske republike prikupljeno oko 5,1 milijardi dolara. 

    2000. Tajvan inaugurisao predsednika Čen Šui-Biana, što je prvi put u istoriji Kine da demokratski izabran opozicioni lider polaže zakletvu kao lider kineske države. 

    2002. Istočni Timor zvančno proglasio nezavisnost, posle više od četiri i po veka strane dominacije i 32 meseca vlasti administracije Ujedinjenih nacija.