Forumi » Začinsko i lekovito bilje

Spelta / krupnik

    • 1581 postova
    05. март 2016. 16.11.02 CET

     

    Pre oko devet hiljada godina, spelta (Triticum spelta) je iz južne Azije najpre osvojila Bliski Istok, a potom i Evropu. U našim krajevima poznatija je kao krupnik, krupnica ili pir. Reč je o žitarici, bliskoj srodnici pšenice, koja se vekovima koristila za ishranu, ali je decenijama nepravedno zapostavljena, pa se koristila samo za ishranu životinja, najčešće rasnih, trkačkih konja.

     

    Ipak, zbog naučno dokazanih blagotvornih dejstava na čovekov organizam na trpezu se vraća na velika vrata. S obzirom na to da odlično podnosi oštriju klimu i da je otpornija na bolesti od pšenice, spelta se sve više uzgaja u severnoj Evropi, dok se poslednjih godina najviše gaji u Nemačkoj, Švarcaskoj, Belgiji i Finskoj.

     

    U Srbiji se seje sporadično, ali stariji pamte da se nekad preporučivala iscrpljenima i slabima, u slučaju proliva i zatvora, protiv stomačnih grčeva i raznih poremećaja varenja. U drugim kulturama, pak, važila je za namirnicu koja se koristila da se povrati snaga i da se organizam oporavi posle bolesti ili velikih napora.

     


    Ova žitarica je, inače, bogata dijetnim vlaknima, sadrži sve vitamine B grupe (osim vitamina B12), a ima sedam-osam puta više kalcijuma, magnezijuma, fosfora i selena od ostalih žitarica. Važno je, takođe, što su ovi minerali u spelti vezani sa organskim ugljenikom, pa u organizmu mogu potpuno da se apsorbuju. Osim toga, krupnik sadrži i mnogo cinka, a ima relativno nizak glikemijski indeks, što doprinosi održavanju zdravih vrednosti šećera u krvi.


    S obzirom na to da jača kosti i zube, spelta se preporučuje za ishranu dece, a pošto pomaže moždane aktivnosti korisno je ako se češće nađe u tanjiru starijih. Preporuka je, takođe, da zbog prehrambenih vrednosti i lake probavljivosti, krupnik jedu trudnice, a budući da je bogat dijetetskim vlaknima i sadrži malo masnoća pogodan je za one koji žele da se oslobode viška kilograma na zdrav način. Poznato je i da je spelta bogata belančevinama što je važno za izgradnju mišića dok je sadržaj ugljenih hidrata čini odličnim izvorom energije za sportiste. Čak im se preporučuje da češće jedu hleb od krupnika.


    Kada je reč o lekovitim osobinama spelte, rezultati naučnih istraživanja pokazuju da ima antikancerogeno dejstvo, sprečava rast polipa koji mogu prerasti u rak debelog creva, a dobra je i za jetru.

    Ženama, takođe, pomaže da ne obole od raka dojke.
    Nutricionisti poručuju i da takozvana dijeta od spelte efikasno leči crevna oboljenja, smetnje metabolizma, oboljenja bubrega i razne alergijske simptome prouzrokovane ishranom.

     

    Spelta je takozvana heksapoloidna žitarica i sadrži malo glutena pa nije pogodna za ishranu obolelih od celijakije ili za alergične na gluten. S druge strane, u odnosu na pšenicu, spelta ima nekoliko prednosti. Njen gluten je rastvorljiv u vodi, a kad se zagreje, razlaže se i zato je mnogo lakše svarljiv od pšeničnog koji se prilično teško vari. Zato će pacijentima koji imaju problema sa varenjem, artritis, migrene, osetljiva creva i osipe, mnogo više prijati spelta nego pšenica.

    Ukoliko ste skloni depresiji, treba da znate da je ova žitarica bogata triptofanom koji pospešuje sintezu serotonina, hormona sreće.

     



    Poslednja izmena: 06. март 2016. 17.48.51 CET"
    • 1581 postova
    05. март 2016. 16.21.07 CET

    Hleb od spelte

     

    Za pripremanje hleba, brašno spelte bi trebalo da se zamesi čvršće od pšeničnog. Ispečeni hleb, inače, dugo čuva svežinu i neće da se osuši i po tri-četiri dana.

     

    Sastojci:

    300-400 ml vode

    500 gr brašna

    1 kašika maslinovog ulja

    1 prašak za pecivo

    so

     

    Priprema:

     

    Sve satojke dobro umesite, ostavite da odstoji oko 30 min. pa pecite oko 60 min na 150C.