Forumi » Dvorište i vrt

Topijari

    • 1581 postova
    11. март 2016. 16.06.22 CET

     

    Topijarenje predstavlja umetnost kreiranja ukrasnih skulptura od krošnji pojedinih vrsta zimzelenog drveća i šiblja.

     

     

    Za topijarenje se najviše koriste zimzelene vrste sa gustom i kompaktnom krošnjom koja sporije raste.Da bi se moglo pristupiti izradi topiary forma potrebno je dobro poznavanje biljnog sveta. Kako koja biljka raste, kako podnosi savijanje uz konstrukcije, koliko brzo popunjava praznine, kako podnosi česte rezove to jest da li je sklona infekcijama,itd itd to su samo neke od stvari na koje se treba obratiti pažnja prilikom odabira biljke od koje ce se praviti topiary.

     

     

    U izboru biljaka pogodnih za izradu topiarija uvek treba birati zimzelene sporo rastuće vrste. Tu spadaju lovor, šimšir, tuja, kalina, božikovina, tisa. Reč je o vrstama koje dobro podnose rez, a ujedno se nakon rezidbe brzo oporave.

     

     

     

    Topijari, je kao poseban način ukrašavanja vrtova, poznat od davnina, a nezavisno jedni od drugih, su ga negovali i usavršavali baštovani nekadašnje Grčke i Rima, ali i Persije i drevnog Japana.Svoju najveću primenu topiari doživljavaju u vreme renesanse u brojnim francuskim, engleskim i talijanskim vrtovima.
    U prošlosti su se topiari najviše koristili kod uređenja velikih vrtova tadašnjih vila, a posle se njihova primena znatno proširila. Tako se danas često može videti različito ošišano bilje u privatnim vrtovima i ponegde u gradskim parkovima. Danas su se zadržale uglavnom jednostavnije forme poput kugli, kocaka , dok će se za izradu topiarija u obliku raznih životinja ili, drugih figura odlučiti samo oni smeliji, budući da ovakve forme zahtevaju stalno održavanje.

     

     

     

    Brzorastuće vrste takođe se mogu koristiti, ali za izradu manje složenijih formi, budući da brzo gube oblik, pa im je potrebno posvetiti više pažnje i češće ih orezivati.
    Uvek je bolje započeti s pravljenjem željenog oblika dok je biljka još mala jer je tada savitljivija i bolje će praviti određenu formu. Neki jednostavniji oblici mogu se napraviti od već odraslih biljaka, koje već i same svojim habitusom sugeriraju određenu formu.
    Kod orezivanja možemo verovati svojoj veštini i od oka rezati željene forme, no ako i samo malo pogriješimo, skulptura će izgubiti na lepoti kroz duže vreme.
    Zato se za izradu složenijih struktura takođe koriste žičani modeli oko kojih se posadi željena biljka, a kada se potpuno razraste i prekrije formu, pri orezivanju nećemo pogrešiti, budući da žičani model neće dopuštati prejaki rez.

     

     

    Osim rezidbom određenih vrsta, lepi se oblici dobijaju i na druge načine, npr povijanjem bršljana uz već spomenute žičane strukture. Bršljan za kratko vrijeme potpuno prekrije strukturu dajući joj željeni oblik. Kako bršljan i dalje širi svoje grane, dovoljno ih je redovno orezivati kako se ne bi izgubila forma.

     



    Poslednja izmena: 11. март 2016. 16.10.23 CET"
    • 1436 postova
    20. мај 2016. 00.12.43 CEST


    Poslednja izmena: 20. мај 2016. 21.26.39 CEST"
    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.08.06 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.08.32 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.09.05 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.09.35 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.10.28 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.10.59 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.11.31 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.12.00 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.12.32 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.13.04 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.13.28 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.13.55 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.14.33 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.15.06 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.15.49 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.16.22 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.16.54 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.17.23 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.17.49 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.18.21 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.19.20 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.19.52 CEST

    • 1436 postova
    03. октобар 2016. 00.20.22 CEST