Forumi » Poslovice, izreke, citati

Latinske poslovice

    • Moderator
    • 370 postova
    04. април 2016. 22.33.08 CEST

    Abnes carens – Ko je odsutan, ne dobija ništa.
    Abusus abusum invocat – Jedna greška povlači drugu za sobom.
    Acta, non verba – Dela, ne reči.
    Acti labores iucundi – Dovršeni su poslovi ugodni.
    Alea iacta est! – Kocka je bačena!
    Aliena mala utile exemolum – Tuđa nesreća koristan je primer.
    Aliena ne cures – Ne brini se za tuđe stvari (počisti pred svojim vratima).
    Aliud voluit, aliud dixit – Jedno je hteo, a drugo je govorio (zabluda).
    Amicus animae dimidium – Prijatelj je polovica duše.
    Ars longa, vita brevis – Umetnost je duga, život je kratak.
    Audentes deus ipse iuvat – Odvažnima pomaže Bog.
    Audaces fortuna iuvat – Hrabrima sreća pomaže.
    Audiatur et altera pars – Neka se sasluša i druga strana.
    Audi, vide, tace si vis vivere in pace – Slušaj, gledaj i ćuti – ako želiš živeti u miru.
    Aurora Musis amica – Zora je prijateljica muzama.

     

    Beati pauperes spiritu – Blaženi siromasi duhom.
    Bis dat, qui cito dat – Dvostruko daje ko brzo daje.
    Beneficium accipere est libertatem vendere. – Primiti uslugu znači prodati svoju slobodu.
    Bonis nocet, qui malis parcit – Dobrima škodi ko štedi zle.
    Bonus vir semper tiro. – Dobar čovek uvek je početnik.

     

    Capre diem, quam minimum credula postero – Iskoristi današnji dan, što manje se uzdaj u sutrašnji.
    Carum est, quod rarum est – Skupo je što je retko.
    Clara pacta, boni amici – Čist račun, duga ljubav.
    Clavus clavo extruditur – Klin se klinom izbija.
    Consultor homini tempus utilissimus – Vreme je najkorisniji savetnik čovekov.
    Cogito ergo sum. – Mislim, dakle postojim.
    Cornix cornici oculos non effodiet. – Vrana vrani oči ne kopa.
    Corruptio optimi cuiusque pessima – Kad se dobar čovek pokvari, postaje najgori.

     

    Deforme est de se ipso praedicare – Neukusno je govoriti o samome sebi.
    De gustibus non est disputandum – O ukusima ne treba raspravljati.
    De mortuis nil (=nihil) nisi bene. – O mrtvima samo najbolje.
    Discardio Populo Nocet – Nesloga narodu škodi.
    Dictum, factum – Rečeno, učinjeno.
    Disce parvo esse contentus – Nauči biti zadovoljan malim.
    Divide et impera. – Podieli pa vladaj!
    Divinum dare, humanum accipere – Davati je božanski, primati je ljudski.
    Dum spiro, spero. – Dok dišem, nadam se.

     

    Ego sum, qui sum. – Ja sam koji jesam.
    Epistula non erubescit. – Papir podnosi sve.
    Errando discimus. – Grešeći učimo.
    Errare humanum est. – Grešiti je ljudski.
    Ex iniuria ius non oritur. – Iz nepravde ne izniče pravda.
    Exeptio regulum confirmat. – Izvinjenje potvrđuje pravilo.

     

    Faber est suae quisque fortunae – Svako je kovač svoje sreće.
    Fama crescit eundo. – Glasina raste širenjem.
    Fama volat. – Glasina kruži.
    Fames cibi condimentum – Glad je začin hrani.
    Fas est et ab hoste doceri. – Ispravno je i od neprijatelja učiti.
    Favete linguis! – Zadržite jezik.
    Festina lente. – Požuri polako.
    Finis coronat opus. – Kraj delo krasi.
    Fata viam invenient. – Što je suđeno, pronaći će svoj put.

     

    Hoc facias homini, quod cupis esse tibi. – Ne čini drugome što ne želiš da se tebi čini.
    Hodie mihi, cras tibi. – Danas meni, sutra tebi.
    Homo homini lupus est. – Čovek je čoveku vuk.
    Honores mutant mores! – Časti menjaju običaje.
    Historia est magistra vitae – Istorija je učiteljica života.

     

    Imaperare sibi maximum imperium est – Vladati sobom najveća je vlast.
    In dubio pro reo. – U neodlučnosti , na strani optuženog.
    In vino veritas. – U vinu je istina.
    Inter arma (enim) silent leges. – Za rata (naime) zakoni ćute.
    Iuventus – ventus. – Mladost – ludost.

     

    Labor omnia vincit. – Rad pobeđuje sve.
    Larcima nil citius arescit – Ništa se ne osuši brže od suza.
    Lacrimis adamanta movebis – Suzama ćeš ganuti kameno srce.
    Locus regit actum – Mesto određuje postupak.
    Luat in corpore, qui non habet in aere. – Ko nema platiti u novcu, plaća telom.
    Lupus in fabula – Mi o vuku vuk na vrata.

     

    Manus manum lavat. – Ruka ruku mije.
    Mater certa, pater incertus est. – Majka je sigurna, ali ne i ko je otac.
    Maximum remedium irae mora est – Najbolji lek za bes je osmeh.
    Medicus curat, natura sanat. – Lečnik leči, priroda ozdravlja.
    Medio tutissimus ibis. – U sredini je najbolje.
    Memento mori. – Seti se da ćeš umreti.
    Mens sana in corpore sano. – U zdravom telu, zdrav duh.
    Mors certa, hora incerta. – Smrt je sigurna, ali njen je sat nesiguran.
    Mors ultima ratio. – Smrt je poslednja istina.

     

    Nemo nascitur sapiens, sed fit. – Niko se ne rodi mudar.
    Nihil illigitamus carborundum. – Ne dopusti da te poraze loši.
    Non scholae, sed vitae discimus. – Ne učimo za školu, nego za život.
    Non omnia possumus omnes. – Ne možemo svi sve.
    Nihil homine est miserius aut superbus. – Ništa nije tako bedno ni tako uzvišeno kao čovjek.

     

    Obsequium amicos, veritas odium parit – Ugađanje stvara prijatelje, istina mržnju.
    Occasio facit furem – Prilika čini lopova.
    Optimus orator est qui minimis verbis plurimum dicit. – Najbolji je govornik onaj, koji sa najmanje reči najviše kaže.

     

    Pedibus compensanda est memoria – Ko nema u glavi, ima u nogama.
    Post nubila Phoebus. – Posle oblaka dolazi sunce.

     

    Repetitio est mater studiorum – Ponavljanje je majka učenja.

     

    Sapienti sat – Pametnome dosta.
    Scientia ipsa potentia est – Znanje je samo po sebi moć
    Scio nihil scio. – Znam da ništa ne znam.
    Si vis amari, ama – Ako želis biti ljubljen, ljubi.
    Si vis pacem, para bellum – Ako želis mir, spremaj rat.
    Sors aspera monstrat amicum – Ljuta nevolja pokazuje prijatelja.

     

    Tace, si vis vivere in pace – Ćuti ako hoćeš živeti u miru.
    Tempora mutantur et nos mutamur in illis – Vremena se menjaju, i mi se menjamo s njima.
    Tempus fugit – Vreme leti.
    Tempus omnia revelat – Vreme sve otkriva.

     

    Una hirundo non facit ver – Jedna lasta ne čini proleće.
    Unos pro omnibus et omnes pro uno – Jedan za sve i svi za jednoga.
    Ut sementem feceris, ita metes – Kako poseješ, tako ćes i žeti.

     

    Vae soli! – Jao samome.
    Varietas delectat – Raznolikost raduje.
    Vasa vacua maxime sonant. – Prazne posude najjače zvone.
    Veni, vidi, vici – Dođoh, vidjeh, pobedih.
    Veritas amara est – Istina je gorka.
    Verus amicus est tamquam alter idem – Pravi je prijatelj kao drugo ja.
    Via media optima – Najbolji je srednji put.
    Vivere tota vita discendum est. – Čovek uči dok je živ.
    Vulpes pilum mutat, non mores. – Vuk dlaku menja, ćud nikada.

     

    Zelotipya oritum ex amore – Ljubomora izvire iz ljubavi.

     

    • Moderator
    • 370 postova
    04. април 2016. 22.34.10 CEST

    Adam, prvi čovek, izgubio je sve zbog jabuke.
    Ako hoćeš u miru živeti, slušaj, gledaj i ćuti!
    Ako je drugima dozvoljeno, tebi nije.
    Ako možeš, ne padaj u tugu, a ako ne možeš, onda je bar ne pokazuj.
    Ako se mnogi pletu, zamrsi se posao.
    Ako ukloniš svađe (među zaljubljenima), ni ljubav ne traje dugo.

     

    Bez muke nema nauke.
    Blago onome ko je daleko od dnevnih trzavica.
    Bogat je onaj ko toliko poseduje da ništa više ne želi.
    Bogati imaju mnogo rodbine.
    Bogatim se naziva onaj koji je svojom sudbinom zadovoljan.
    Bogatstvo drhti, siromaštvo je slobodno.
    Bogatstvo menja karakter, ali retko kad na bolje.
    Bolja je zavist nego milostinja.
    Bolje dobro ime nego veliko bogatstvo.
    Bolje je biti siromah časno nego bogat nepravedno.
    Bolje je nepravdu trpeti nego činiti.
    Biti prekoravan u nesreći teže je od same nesreće.
    Brada ne čini filozofa.
    Brak bez dece je dan bez sunca.
    Budi barem dobar, ako ne možeš biti pametan.
    Budi zadovoljan svojom sudbinom.

     

    Časnije je vređati nego mrzeti.
    Čast ima svoj teret.
    Časti menjaju običaje.
    Često i malen pas zaustavi vepra.
    Čim se ugleda na bogataša, siromah propada.
    Čini ljudima ono što ti je drago da oni čine tebi.
    Čovek je čoveku vuk.
    Čoveku koji najmanje želi najmanje nedostaje.
    Čoveku više vredi sreća nego pamet.
    Čuvaj da te slava ne zavede.

     

    Dok živiš, dolikuje ti da se nadaš.

     

    Dovoljno je lepa ako je dovoljno dobra.

     

    Dobri ljudi mrze greh iz ljubavi prema vrlini.
    Dobro je živeo ko je neopaženo živeo.
    Dobro sudi ko dobro razlikuje.
    Drugom praštaj mnogo, sebi ništa
    Dvostruko daje ko daje brzo.

     

    Gde je dobro, tamo sam kod kuće.
    Gde je ljubav, tu je laž, tu je prevara.
    Gde je uklonjena mržnja, tu oružje nije nimalo potrebno.
    Gora je prikrivena mržnja nego vidljiva.
    Grešiti je ljudski, ali u greškama istrajati obilježje je ludaka.
    Grešiti je svojstvo ljudi.

     

    Istorija je učiteljica života.
    Hrabrima pomaže sreća.

     

    I noću i danju siromah je svugde siguran.
    I ovca se opire kad je povređena.
    Ili te uvrredio moćniji ili slabiji; ako te uvredio slabiji, štedi njega, ako je moćniji štedi sebe.
    Iskrenost obično dovodi do propasti.
    Iskustvo je najbolji učitelj.
    Ističi se, ali ne strči!
    Istina rađa mržnju. Ko govori istinu, često se zamera drugima.
    Izuzetak potvrđuje pravilo.

     

    Ja mislim, dakle postojim.

     

    Kad je tu bogatstvo, onda i pamet mnogo vredi.
    Kad lažem i kažem da lažem, lažem li ili govorim istinu.
    Kad prođe oblak, obično se pojavljuje vedar dan.
    Kad se ugase sveće, sve su žene iste.
    Kad zlato govori, nijedan drugi govor ne pomaže.
    Kažu da treba mnogo čitati, a ne različito.
    Klevetnika od zločina samo prilika odvaja.
    Ko brzo sudi, brzo se i kaje.
    Ko prijatelju daje novac na zajam, trpi dvostruku štetu; istovremeno gubi i novac i prijatelja.
    Kod mnogih ljudi prevladavaju mržnja i zavist.
    Koga su pune čaše učinile rečitim?
    Kome navrati sreća, tamo prenoći zavist.
    Konac delo krasi.
    Konačno, ne dive se svi istim stvarima i ne vole ih. (Svako ima svoje mišljenje i svoj ukus).
    Kormilar se poznaje u oluji.

     

    Lako je ono što se voli.
    Lako je s tuđim biti darežljiv.
    Lakomost i škrtost su pogubne.
    Lakše je reći nego učiniti.
    Ljenja mladost stvara starog prosjaka.
    Ljenjieni uvek imaju praznike.
    Lukavost se pobeđuje lukavošću.
    Lukavstvom se valja boriti kada neko nije jak s oružjem.

     

    Ljubav će sve pobediti, i mi se pokorimo ljubavi. (Omnia vincet amor, et nos cedamus amori!)
    Ljubav je roditelja mnogih naslada.
    Ljubav ne traje dugo ako uklonite svađe.
    Ljubav sve pobeđuje, ali novac pobeđuje i ljubav.
    Ljubav je najbolji učitelj.
    Ljubav i kašalj se ne sakrivaju.
    Ljubav pobjeđuje sve.
    Ljubav rađa ljubav.
    Ljubav je vrlo bogata i medom i jedom.
    Ljubav je lakoverna.
    Ljubav i kašalj se ne skrivaju.
    Ljubav je nepravičan sudija koji spaja poprečno.
    Ljubi prijatelja kao samoga sebe.
    Ljudskoj naravi je svojstveno da mrziš onoga koga si uvredio.

     

    Mala je vrlina određene stvari prešuteti; nasuprot tome, ozbiljna je greška govoriti o čemu treba šuteti. MAYCHE KONJARNIK
    Mene veseli moje, tebe tvoje, svakog svoje.
    Mrzim i volim. pitaćeš me, možda, zašto to radim? Ne znam, osećam da je tako i to me muči.
    Mrzeću ako budem mogao; a ako ne, voleću protiv svoje volje.
    Mrzim, pa ipak ne mogu da ne želim ono što mrzim.
    Mržnja je zastareli gnev.
    Mržnju treba ograničavati, a naklonost povećavati.

    Najbolja je ona žena koja slušajući umie zapovedati.
    Najupornija je mržnja između bližnjih.

     

    Najviše će imati onaj ko bude najmanje želeo.
    Najviše treba tražiti ono što će valjati uvek zadržati.
    Ne budi tuđi sluga, ako možeš biti svoj gospodar.
    Ne možeš se prepirati s onim koji poriče osnove istine.
    Ne slažu se dobro niti borave na istom mestu dostojanstvo i ljubav.
    Ne ume da vlada ko se suviše boji mržnje.
    Neće grom u koprive.
    Neka jezik ne trči ispred pameti.
    Neka me mrze, samo neka me se boje.
    Neka me mrze, samo neka odobre moje odluke.
    Neka svako nađe ono što želi, (jel) svima se isto ne mili: ovaj skuplja trnje, a onaj bere ruže.
    Neki razlog uviek postoji.
    Neko vreme sam bio bogat, ali me tri stvari učiniše siromašnim: kocka, vino i žene.
    Nema za čoveka nikakve veće kazne od nesreće.
    Nemoj misliti da si dobar samo ako si najbolji među najlošijima.
    Nesreća obično otkrije ćud, a sreća je skriva.
    Nije krivo vino nego onaj koji pije.
    Nije sramota učiti nego ne znati.
    Nijedan od smrtnika nije u svemu sretan.
    Nijedna nesreća ne dolazi sama.
    Nijedna se ljubav ne može dugo kriti.
    Niko ne ljubi protiv svoje volje niti prisiljen.
    Niko ne treba drugog mržnjom progoniti.
    Niko ne voli onoga koji uvek viče ‘daj mi’.
    Niko nije obavezan da čini ono što je iznad njegovih snaga.
    Niko se ne sme optuživati, osim pred Bogom.
    Nikome ne dođe velika slava bez velikog truda.
    Nikome nije čitav život bez neprilike.
    Ništa tako ne nalikuje ludaku kao pijanac.
    Nit je bogat onaj kome nešto treba, nit siromašan onaj kome ne treba.
    Nit jedan put nije nepristupačan vrlini.
    Nit jedna velika nepogoda ne traje dugo: koliko oluja ima više snage, toliko je vremenski kraća.
    Novac je duša za bedne.
    Novac ruši i gradi, čini sve što hoće. I pravog i pravdu s razlogom ubija.

     

    O svakome mislimo da je dobar dok ne iskusimo suprotno.
    O ukusima i bojama ne valja se prepirati.
    Od ludog jezika dolaze mnoge nevolje.
    Onaj o kome svi govore dobro, vrlo je bogat.
    Ono što je visoko propada zbog mržnje, a malo se može podići (samo) sa ljubavlju.
    Onoga ko se obogatio za godinu dana trebalo je obesiti pre dvanaest meseci.
    Orah, magarac i žena povezani su sličnim zakonom. To troje ne čini ništa dobro ako izostanu batine.
    Oružje pobeđuje ljudske zakone.
    Ostani nepoznat.
    Osveta je uvek uživanje sitne i slabe duše.
    Ovo je uobičajeno: žalost prati radost.
    Ovo je zakon za sve: moćnijem popusti.

     

    Pazi kome veruješ.
    Ploviti se mora
    Po jednom upoznaj sve.
    Počinitelja krivičnog dela iz ljubavi treba po pravilu blaže kazniti.
    Ponekad se nepravde bolje uklanjaju lepom rečju, nego što se izravnavaju upornošću uzajamne mržnje.
    Ponekad zagrmi iz vedra neba.
    Polovinu dela ima ko počne.
    Popuštaj i otići ćeš kao pobednik.
    Posle kiše uvek dolazi sunce.
    Pošteno živeti, drugoga ne povrediti, a svakome dati ono što mu pripada, osnovna su načela prava.
    Prijatelj je najbolja imovina u životu.
    Prijatelja kori kad ste sami, hvali ga javno.
    Prijateljstvo sklopljeno uz čašicu većinom je stakleno.
    Protiv sretnog jedva i Bog ima snage.
    Prava se veličina pokaže u nevolji.
    Pravedan u nevoljama nije prezren, već naprotiv hvaljen.
    Pred dobrim sucem više vrede dokazi nego svedoci.
    Pre nego optužiš drugoga pogledaj svoj život.
    Prstom obuzdaj usta.

     

    Računati na nesreću i zlu sudbinu čoveka, nije u skladu ni sa građanskim, ni sa prirodnim pravom.
    Rasuđivanja zaljubljenih su slepa.
    Različiti ljudi različito misle.
    Retka je pojava da je neko star i sretan.
    Ruka ruku mije.

     

    S vremenom postajemo pametniji.
    Siromaštvo je podnošljivo  ako uz njega nema sramote.
    Sklonost vidi i malo, a mržnja ne vidi sasvim ništa.
    Slava daje snagu.
    Slobodnom čoveku ne dolikuje da služi neprijatelju.
    Sramotno je uvek uzimati, a ništa ne davati.
    Sreća je uvek podložna nevoljama (zloj sudbini).
    Sretan je onaj, koji ne drugima, već sebi izgleda (da je sretan).
    Sretan je onaj koga tuđe opasnosti čine obazrivim.
    Sreća nesretnika (sastoji se) u tome što je on nedužan.
    Sretan je onaj koji je mogao da sazna uzroke stvari.
    Sretnom čoveku niko ništa ne može.
    Stvarno je sretan onaj koji zna da ima dovoljno.
    Sreća brže umire nego što nastaje.
    Sretan je onaj što može izbeći opasnosti, ali je daleko sretniji onaj ko je izbegao skandale.
    Sreća iz malih uzroka velike promene stvara.
    Sreća mnogima daje previše, a nikome dosta.
    Sreća je slepa.
    Sreća se okreće. Kolo sreće se okreće.
    Sreća pomaže smelima.
    Sreću ćeš brže naći nego je zadržati.
    Sretniji je onaj koji više daje nego prima.
    Svako je kovač svoje sreće.
    Svako najmanje poznaje sebe.
    Sve je dobro što se dobro svrši.

     

    Što je prirodno, nije sramno.
    Što ne možeš promeniti, podnosi onakvo kakvo je. (Mutare Quod non possis, ut natum est, feras)

     

    Teško je brzo zaboraviti dugu ljubav.
    Teško je samog sebe upoznati.
    Treba izbegavati mržnju, zavist, nadmetanje.
     Ko rano rani,dve sreće grabi.

     

    U čitavom svetu vlada kralj – novac.
    U jednoj ruci nosi kamen, drugom pokazuj hleb.
    U vinu je istina. ( In vino veritas )
    U vodi je lako potonuti, još lakše u vinu.
    U spoljašnjim dobrima nema sreće.
    U nesreći nemoj klonuti duhom.
    U nevolji su ljudske duše slabe.
    U nevoljama jača vrlina.
    U nevoljama se pokaže vernost svakog prijatelja.
    U nesreći obično se događa da jedan na drugoga prebacuju krivicu.
    U nesreći se pokaže ko je čovek.
    U potrebnim stvarima jedinstvo, u neizvesnim sloboda, u svemu ljubav.
    U svakoj nevolji koji donese sudbima, najteži je oblik nesreće okolnost da je (čovek nekada) bio sretan.
    Uči, ali od učenih, a neuke samo podučavaj.
    Ugled je najveći ukras starosti.

     

    Velike ideje traže velike mučenike.
    Veseli ludaka, ko zna mnogo obećavati.
    Veselog mrze tužni, a tužnog šaljivi.
    Vino nema ključa.
    Vino piju ljudi – a ostale životinje vodu.
    Više je ljudi umrlo od pića nego od mača.
    Više vredi promišljeno raditi, nego razborito misliti.
    Vladati na sobom najveća je vlast.
    Vrana vrani oči ne vadi.
    Vreme života uz bezbrojne nevolje prolazi.
    Vuk dlaku menja, ali ćud nikada.
    Vuk u priči. (slično Mi o vuku, vuk na vrata.)

     

    Zaljubljeni – zaluđeni.
    Zaljubljeni misli da se uvek događa ono čega se boji.
    Zakletva zaljubljenog nije kažnjiva.
    Zatvori usta, otvori oči.
    Zli ljudi mrze greh is straha od kazne.
    Zlo samo od sebe dolazi.
    Zloupotreba nije upotreba, nego pokvarenost.

     

    Živi kako možeš, kad ne možeš onako kako hoćeš.





    Poslednja izmena: 04. април 2016. 22.34.53 CEST"