Forumi » Slikarstvo, Crtež i Grafika

BOJENJE I SLIKANJE

    • 1436 postova
    25. јануар 2016. 16.45.41 CET

    Bojenje i šaranje jaja spada u one vidove narodne umetnosti koji su sačuvali čistotu izraza i izbegli profesionalizaciju. Ukrašavanje jaja poznato je još u praistoriji a potvrđeno je i kod starih Slovena. Bilo je razvijeno u svim zonama i izvodilo se na nekoliko načina i tehnika. Batik tehnika je bila više rasprostranjena nego bilo koja druga. Slikanje i kićenje jaja je u skladu sa lokalnom ornamentikom i motivima koji se primenjuju i na nekim drugim materijalima, ali su ovde prilagođeni obliku jajeta. Bogata je skala ukrasa izraženih u kombinaciji boja, ornamentalnih likova i načina šaranja. Na jajima nalazimo različita likovna izražavanja, od jednostavnih, oskudnih šara, složenih ornamenata, sve do zamršenih i rafinirano zamišljenih crteža. Odlikuje ih i igra boja. Ističu se crvena (od svetle do tamnog karmina), žuta, smeđa, modra i ljubičasta, a ponegde i crna, ređe se upotrebljava zelena boja. Zanimljivo je da se na bojenim jajima skoro nikada ne nalaze komplementarne boje jedna uz drugu. Ipak, uz svu šarolikost postoji i dublja veza u stalnom vraćanju određenim ornamentima a posebno "S" zavojima i stilizaciji "svastike".

    Slikanje i bojenje upotrebnih predmeta u našim zemljama više se razvilo početkom XVIII i tokom XIX veka. U alpskoj i panonskoj zoni slikano je pokućstvo (škrinje, ormari, kreveti, kolevke, klupe, stolice) čistim i jarkim bojama. Slikane su samo strane izložene pogledu. Na prednjoj strani, u sredini, uvek je glavni sadržaj likovne predstave, a sa strana su obično dekorativni motivi. Starije slikanje pokućstva sadrži ucrtane ornamente, dok su figuralne predstave mlađe. Slikano je stilizovano cveće, a potom i druge figuralne kompozicije. U XIX veku na pokućstvu se nalaze polihromne cvetne kompozicije, vaze, likovi svetaca pa i čitave biblijske teme. Slikanje pokućstva najviše se razvilo u Sloveniji. U panonskoj zoni sadržina likovnih predstava unekoliko je jednostavnija, uglavnom je slikano cveće i neki predmeti. Krajem XIX veka sve je veći uticaj bidermajera. Oslikavanje je apstraktnije i preteže geometrizacija, čime se želi postići imitacija intarzije. Slikanje nameštaja u narodu razvilo se posredstvom kasnorenesansnih, baroknih i klasicističkih uzora iz urbanih sredina srednje Evrope.

    Bojene škrinje sa baroknim cvetnim motivima na prednoj strani bile su rasprostranjene u alpskoj i panonskoj zoni a otuda su prodrle duboko na jug, preko Save i Dunava. Uglavnom su ih prenosili majstori. Motivi su tokom vremena pretrpeli znatna prilagođavanja. U moravskoj zoni, od početka XX veka, često se boje i rezbarene preslice. Na škrinjama jadranske i dinarske zone ima polihromiranih prednjih rezbarenih stranica. Često je slikana i unutrašnja strana poklopca. Na slikama su predstavljena stabla ili grane sa cvetovima i pticama.—

    Skoro istovremeno sa slikanjem pokućstva i košnica u XVIII veku širi se iz srednje Evrope i slikanje ikona na staklu u Sloveniji i Vojvodini. U Sloveniji ih je više donetih iz srednje Evrope, a manje domaće izrade, koje su, opet, slikane po stranim uzorima. U Vojvodini je bilo više slikanja ikona na staklu i one su postale "improvizacije tradicionalnih i baroknih ikonografskih rešenja", u koje se upliću biljna ornamentika i drugi dekorativni detalji.

    Slikanje na staklu nije imalo veliku slobodu izbora teme, kao ni u drugim vidovima narodnog likovnog stvaralaštva, već je bilo okrenuto isključivo religioznim temama. Cela površina prekrivena je bojom a sadržaj ikona u Vojvodini, za razliku od slovenačkih, znatno je bogatiji jer ima i puno dekorativnih ukrasa i kontrastnih boja.

    Nikola Pantelić