Forumi » Starogradska muzika

Starogradska muzika

    • Moderator
    • 592 postova
    04. јун 2019. 10.41.28 CEST

    Starogradska muzika je nastala krajem 19. i početkom 20-og veka u Srbiji i Makedoniji kao spoj tradicionalne narodne muzike i uticaja tadašnje zabavne muzike sa zapada. Nastala u gradskim sredinama Makedonije, u Beogradu, Novom Sadu, Somboru, Šapcu.

     

    Muzika toga doba se izvodila po kafanama, gde su se građani okupljali i družili. Dubravka Nešović, naš jedini magistar i profesor pevanja, je najpoznatija i najbolja interpretatorka starogradske pesme. Tu su i Cune Gojković, Duško Jakšić, Dušan i Žarko Dančuo, Mile Bogdanović i Zvonko Bogdan. Poznate starogradske pesme: Bolujem ja, boluješ ti, Imam jednu želju, Na te mislim, Ne vredi plakati, Da smo se ranije sreli…. Makedonske pesme: Ako umram il zaginam, Bitola moj roden kraj, Biljana platno beleše….

     

    Ruske romanse izvodila je najpre Olga Jančevecka, pa Olivera Marković, Dušan Jakšić, Živan Saramandić i Živan Milić. Neke romanse: Sonja, Oči čornie, Te oči tvoje zelene, Podmoskovske večeri…

     

    Vranjanske pesme, specifične za taj kraj, pune su čežnje,neuzvraćene ljubavi, derta, “žali za mladost”. Najpoznatiji izvodjači su Vasilija Radojčić (Dimitrijo, sine Mitre; Mito, bekrijo, Ajde Jano kolo da igramo) i Staniša Stošić( Stojanke bela Vranjanke i Lela Vranjanka).

     

    U Bosni imamo gradsku ljubavnu baladu specifične osećajnosti-sevdalinku, koja peva o ašikovanju, čežnji, melanholiji. Najpoznatiji je Himzo Polovina iz Mostara ( Moj behare, ko li mi te bere; Stade se cvijeće rosom kititi; Kad ja pođoh na Bembašu (stara sefardska pesma); Kradem ti se u večeri; Emina), zatim Nedžad Salković (Ne klepeći nanulama), Safet Isović, Beba Selimović i Nada Mamula. Sevdalinke su na svoj način izvodili i drugi muzičari: Ibrica Jusić, Jadranka Stojaković (Što te nema),Josipa Lisac (Omer Beže), Indexi i Davorin Popović (Žute dunje).

     

    Dalmatinska klapa,(od klapa-družina),izvorno muška pesma, nastala u 19 veku, tako sto su se uveče okupljali muškarci na rivi ili u konobi pa pevali, uglavnom ljubavne serenade. One su simbol dalmatinskog (mediteranskog) identiteta. 1967.godine osnovan je festival klapa u Omišu.

     

    Kićo Slabinac i Vera Svoboda su najpoznatiji izvodjači slavonskih bećaraca.

     

    Secanja.com