Ljudi koji gutaju dosta vazduha prde više nego ljudi koji ne. Ova navika se može izlečiti ako žvačete zatvorenih usta, sporijim jedenjem i nehalapljivim gutanjem hrane i pića.
Žvakaće gume, pušenje ili lizanje lizalice ili bombona takođe može prouzrokovati da osoba guta više vazduha. Gazirana pića dodaju dodatni gas na postojeće prdeže. Neke bolesti mogu prouzrokovati dodatno ispuštanje gasova. Putovanje avionom ili drugim sredstvom sa nižim pritiskom, može izazvati sakupljanje gasova unutar vas koji mogu prerasti u jedan veliki prdež.
Kako nastaje prdež?
Gas prdeža nastaje iz nekoliko izvora: iz vazduha koji progutamo, gasa koji dolazi iz krvotoka, gasa proizvedenog hemijskim reakcijama pri varenju u crevima i gasa proizvedenog od strane crevnih bakterija.
Od čega je prdež sačinjen?
Sastav gasa može varirati. Većina progutanog gasa, posebno kiseonik je apsorbovana pre nego dodje do creva. Kada vazduh dodje do debelog creva, veći deo gasa koji je ostao predstavlja nitrogen. Hemijska reakcija između stomačne kiseline i crevnih fluida mogu proizvesti ugljen dioksid, koji je takođe komponenta vazduha kojeg udišemo i proizvoda bakterija. Bakterije takođe proizvode hidrogen i metan. Relativna proporcija gasova koji izlaze iz našeg analnog otvora uglavnom zavisi od: onoga što jedemo, koliko vazduha progutamo, kakvih bakterija imamo u crevima, i koliko dugo zadržavamo prdež pre nego ga ispustimo. Što duže zadržavamo prdež, to će on sadržavati veću koncentraciju nitrogena, jer ostali gasovi budu polako apsorbovani kroz zidove creva i odu u krvotok. Osoba koja je nervozna i koja guta mnogo vazduha i „progura” mnogo toga kroz svoje organe za varenje, može imati veliku količinu kiseonika u svojim prdežima, jer organizam nije uspeo apsorbovati kiseonik za kratko vrijeme. Prema dr. James L. A. Roth-u, autoru „Gastrointestinalnog gasa” (Ch. 17 in Gastroenterology, v. 4, 1976), većina ljudi (2/3 odraslih) ispuštaju prdeže koji ne sadrže metan. Ako su oba roditelja proizvođači metana, njihovo dijete ima 95% šanse da će i samo proizvoditi metan. Razlog za ovo je uglavnom nepoznat. Neka istraživanja stavljaju na sumnju genetski uticaj, dok drugi misle da je kriv uticaj okoline. Bilo kako bilo, sav metan koji se nalazi u prdežu je proizveden od strane bakterija u crevima, a ne od strane čovjekovih ćelija.
Zašto prdež smrdi?
Miris prdeža dolazi iz male količine hidrogen sulfid gasa i merkaptana. Ove mešavine sadrže i sumpor. Mešavine bogate nitrogenom, kao što su skatol i indol takođe pridonose smradu prdeža. Što je vaša ishrana bogatija sumporom, to će više sulfida i merkaptana biti proizvedeno od strane bakterija u vašim crevima, i zbog toga će vaš prdež jače da smrdi. Hrana poput karfiola, jaja i mesa su na lošem glasu zbog proizvodnje prdeža oštrog mirisa, dok s druge strane hrana poput pasulja je poznata po proizvodnji velike količine prdeža ali blažeg mirisa.
Zašto prdeži stvaraju zvuk?
Zvuk prdeža nastaje prilikom vibracije analnog otvora. Zvuk zavisi od brzine ispuštanja prdeža i zategnutosti anusa. Nasuprot uobičajenog objašnjenja ove pojave, zvuk prdeža ne nastaje sudaranjem dvaju polovina zadnjice. :D
Zašto su smrdljivi prdeži generalno topliji i tiši od običnih prdeža?
Većina gasa dolazi iz progutanog zraka i sastoji se od uglavnom od nitrogena i karbon dioksida, dok je kiseonik apsorbovan do vremena kada prdež stigne do analnog otvora. Ovakvi gasovi su bezmirisni, iako oni nekad pokupe i druge komponente (više mirisne) na putu kroz digestivni trakt. Ovi gasovi prerastaju u velike balone u blizini anusa i imaju temperaturu tela. Čovek može postići veoma dobre zvukove sa ovim prdežima velike zapremine, ali su oni uobičajenog mirisa, i nisu preterano topli.
Još jedan bitan razlog topline prdeža je bakterijska akcija. Bakterijska fermentacija i proces varenja proizvode toplinu, pored oporog mirisa. Rezultirajući plimni balon u crevu teži da bude manji, topao, i sastavljen od smrdljivih bakterijskih metaboličkih proizvoda. Ovakav gas je poznat kao topao, TAS (tih ali smrtonosan), često u količinama toliko malim da se može teško proizvesti neki zvuk, ali zato veoma smradnim.
Da li muški prdeži smrde gore od ženskih?
Bazirano na različitim iskustvima, samo se možemo nadati da je to tako. Naučne studije pokazuju da ženski prdeži imaju višu koncentraciju odbojnog gasa nego muški, ali muškarci ispuštaju relativno veću količinu gasa. Ova dva faktora su u ravnoteži tako da su generalno i muški i ženski gasovi jednako odbojni.
Kako ko prdi:
Učitelj - Prdne i kaže pardon.
Cinik - Prdne i gleda te pravo u oči.
Kavaljer - Pusta damu da prdne prva.
Pobožan - Prdne i kaže „Božja volja”
Bezobrazan - Prdi iz vlastitog zadovoljstva.
Osećajan - Prdne i kaže „AH!”
Veseljak - Prdne i kaže „Ko prdi, zlo ne misli.”
Idealista - Prdne iz uvjerenja, a ne iz guze.
Sentimentalan - Prdne i misli kako bi bilo da nije prdnuo.
Šeprtlja - Prducka ceo dan i nikako da prdne.
Naivčina - Prdne i misli da je učinio veliko delo.
Nestrpljiv - Jedva čeka da prdne.
Dobro vaspitan - Pre nego što prdne moli za dozvolu.
Goropadan - Prdne da se prozori zatresu.
Realista - Smatra da je prdež prirodna stvar.
Egoist - Prdne samo za sebe.
Sramežljivac - Prdne i pocrveni.
Muzikalan - Prdne i ustanovi u kojem je molu ili duru.
Podmukao - Upuva se da niko ne čuje.
Dvoličan - Prdne i pita ko je prdnuo.
Diskretan - Prdne i kaže: „Neka to ostane među nama”
Neoprezan - Prdne i usere se.
Plegmatican - Svejedno mu je da li prdne ili ne.
Kolegijalan - Daje priliku da i drugi prde.
Škrtica - Prdi samo u zatvorenoj sobi.
Pesimist - Još nije ni prdnuo a već misli da se usrao.
Penzioner - Kaže da se bolje prdelo za vreme Austrougarske.
Familijaran - prdi samo u krugu svoje familije
Prdež u fizici
Ako se krećem brže od zvuka i prdnem... da li ću pre da čujem prdež ili da ga nanjušim?
Dakle, ja i moj prdež smo u istom referentnom sistemu koji se u odnosu na neki drugi kreće brzinom većom od brzine zvuka. Brzina sistema u kome se nalazim nema veze sa problemom koji razmatram, pa je u tom smislu svejedno da li vozim avion ili trotinet... Zvuk je ono što prvo dolazi.