Forumi » Opste zdravstvene teme

Kardiologoja

    • 1436 postova
    17. фебруар 2016. 13.40.07 CET

    Visok krvni pritisak - Hipertenzija

    visok krvni pritisak

    Visok krvni pritisak ili hipertenzija je faktor rizika koji povećava šanse za razvoj bolesti srca, moždani udar i druga ozbiljna stanja. Po pravilu, viši pritisak predstavlja i veći rizik. Lečenje uključuje promenu načina života i životnih navika tamo gde se to može poboljšati - gubljenje na težini ako ste gojazni, redovna fizička aktivnost, zdrava ishrana, smanjenje alkohola, prestanak pušenja i smanjen unos soli i kofeina. Ako je potrebno, pritisak se može smanjiti lekovima.

    Šta je krvni pritisak?

    Krvni pritisak je pritisak krvi u vašim arterijama, a meri se u milimetrima živinog stuba (mm/Hg). Beleži se sa dve cifre, na primer 150/95 mm Hg, a izgovara se 150 sa 95.

    -- Prvi broj pokazuje sistolni pritisak. To je pritisak u arterijama kada se srce skuplja pri pumpanju krvi.
    -- Drugi broj pokazuje dijastolni pritisak. To je pritisak u arterijama kada se srce odmara između svakog otkucaja.

    Šta je visok krvni pritisak / Hipertenzija?

    Kažemo da je pritisak visok ako je 140/90 ili viši svaki put kada ga lekar izmeri (ili ako kućna ili ambulantna merenja očitavaju više od 135/85 mm Hg). To jest, ako se održava na ovom nivou duže vreme. Visok krvni pritisak može biti:

    -- Visok samo sistolni pritisak - na primer, 170/70 mm Hg.
    -- Visok samo dijastolni pritisak - na primer, 120/104 mm Hg.
    -- Ili oboje - na primer, 170/110 mm Hg.

    Međutim, to nije baš tako jednostavno. U zavisnosti od različitih faktora, nivo na kom se krvni pritisak smatra dovoljno visokim da bi se tretirao lekovima, može da varira od osobe do osobe.

    Krvni pritisak 140/90 mm Hg ili viši

    Ako vam je pritisak uvek u ovim vrednostima, obično će vam se odrediti tretman koji će ga spustiti, naročito ako imate:

    -- Visok rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti (vidi dole); ili
    -- Postojeće kardiovaskularno oboljenje (vidi dole); ili
    -- Dijabetes; ili
    -- Oštećenje srca ili bubrega usled visokog pritiska.

    Kako se postavlja dijagnoza visokog krvnog pritiska?

    Jedanput izmerena povišena vrednost ne znači da imate visok krvni pritisak. Krvni pritisak varira tokom dana. Može biti visok tokom kraćeg perioda ako ste uznemireni, pod stresom ili ste upravo vežbali.

    Visok pritisak (hipertenzija) imate ako nekoliko merenja, izvršena u različitim prilikama i kada ste opušteni, pokazuju visoke vrednosti.

    Šta izaziva visok krvni pritisak?

    U većini slučajeva uzrok nije poznat

    Ovo se naziva primarna ili esencijalna hipertenzija. Pritisak u arterijama zavisi od toga koliko snažno srce pumpa krv i koliki je otpor u arterijama. Smatra se da blago suženje arterija povećava otpor protoku krvi, što onda povećava krvni pritisak. Uzrok blagog suženja arterija nije jasan. Razni faktori verovatno doprinose ovome.

    U nekim slučajevima, visok pritisak je izazvan nekim drugim stanjima

    To se onda naziva sekundarna hipertenzija. Na primer, neki problemi s bubrezima ili hormonima mogu izazvati visok pritisak.

    Kako može da se snizi krvni pritisak?

    Postoje dva načina za snižavanje krvnog pritiska:

    -- Promena načina života (telesna težina, vežbanje, ishrana, so, kofein i alkohol), ako bilo šta od ovog može da se promeni (više o tome u nastavku teksta).
    -- Uz pomoć lekova ( više u nastavku teksta).

    Snižavanje krvnog pritiska promenom načina života

    Ako ste gojazni - smršajte

    Gubitak viška kilograma može da napravi veliku razliku. Pritisak može pasti i do 2,5/1,5 mm Hg za svaki izgubljeni kilogram. Osim toga , gubitak viška kilograma ima i druge zdravstvene koristi.

    Redovna fizička aktivnost

    Ako je moguće, bavite se nekom fizičkom aktivnošću 5 ili više dana u nedelji, u trajanju od najmanje 30 minuta. Na primer, žustrije hodanje, plivanje, vožnja bicikla, ples itd. Redovna fizička aktivnost može da smanji krvni pritisak uz druge zdravstvene koristi. Ako prethodno niste bili dovoljno aktivni, a počnete redovno da vežbate, to vam može smanjiti sistolni pritisak od 2-10 mm Hg.

    Hranite se zdravo

    Ukratko, to znači:

    -- Najmanje pet obroka, idealno 7-9 obroka, raznog voća i povrća dnevno.
    -- Najveći deo većine obroka treba da budu skrobne namirnice (žitarice, hleb od celog zrna, krompir, pirinač, testenina), plus voće i povrće.
    -- Ne previše masne hrane, kao što je masno meso, sirevi, punomasno mleko, pržena hrana, puter itd.
    -- Uvrstite 2-3 porcije ribe nedeljno, od kojih bi barem jedna trebala da bude "masna" riba, kao što je haringa, skuša, sardina, sardela, losos ili sveža (ne iz konzerve) tunjevina.
    -- Ako jedete meso, najbolje je da to bude posno meso ili živina.
    -- Ako pržite, koristite biljna ulja (suncokret, maslina, uljana repica).
    -- Ograničite unos soli (vidi dole).

    Zdrava ishrana ima višestruku korist: može da smanji holesterol, pomaže u održavanju telesne težine, sadrži dosta vitamina, vlakana i drugih hranljivih sastojaka koji pomažu u prevenciji nekih bolesti. Neki aspekti zdrave ishrane takođe direktno utiču na krvni pritisak. Na primer, ako sa loše ishrane pređete na ishranu sa manje masti i soli, a bogatu voćem i povrćem, to vam može smanjiti sistolni pritisak i do 11 mm Hg.

    Uzimajte manje soli

    Količina soli koju uzimamo s hranom može da utiče na vaš pritisak. Preporučuje se da ne bi trebalo uzimati više od 5-6 grama soli dnevno (većina ljudi trenutno uzima više od toga). Saveti o tome kako da se smanji unos soli uključuju:

    -- Koristite bilje i začine umesto soli za dodavanje ukusa hrani.
    -- Ograničite količinu soli pri kuvanju i ne dodavati so hrani na stolu.
    -- Izaberite namirnice sa oznakom "bez dodatka soli" i izbegavajte prerađene namirnice koliko god je moguće.

    Smanjite broj kofeinskih napitaka

    Smatra se da kofein ima manji uticaj na krvni pritisak. Preporuka je da se ograniči unos kafe (i drugih napitaka bogatih kofeinom) na manje od pet šoljijca dnevno.

    Alkohol uzimajte u umerenim količinama

    Previše alkohola je štetno i može da dovede do povećanja krvnog pritiska. Ne bi trebalo piti više od preporučenog. To jest, muškarci ne bi trebalo da piju više od 21 jedinice alkohola nedeljno, ne više od 4 jedinice u jednom danu, i treba da imaju barem dva dana u nedelji bez alkohola. Žene ne treba da piju više od 14 jedinica alkohola nedeljno, ne više od 3 jedinice u jednom danu, i barem dva dana u nedelji bez alkohola. Trudnice ne bi uopšte trebalo da piju. Jedna jedinica je oko pola litre piva, ili dve trećine male vinske čaše, ili čašica žestokog pića.

    Prestanak prekomerne konzumacije alkohola poboljšava zdravlje na razne načine, pa tako može da ima direktan uticaj i na krvni pritisak. Na primer, ako previše pijete, smanjenje na preporučene količine može da snizi visok sistolni pritisak i do 10 mm Hg.

    Da rezimiramo

    Procenjuje se da gore navedene intervencije u ishrani i fizička aktivnost mogu da smanje pritisak za najmanje 10 mm Hg kod oko 1 od 4 osobe sa visokim krvnim pritiskom.

    Lečenje upotrebom lekova

    Kada se počinje lečenje lekovima? Lekovi za snižavanje krvnog pritiska se obično preporučuju:

    -- Svakome čiji je pritisak i dalje 160/100 mm Hg ili veći nakon promene svog načina života.
    -- Osobama čiji je pritisak i dalje 140/90 mm Hg ili veći nakon promene načina života I KOJI IMAJU:

    • Dijabetes, ili
    • Kardiovaskularnu bolest, ili
    • Povećan rizik od pojave kardiovaskularne bolesti u narednih 10 godina.

    -- Osobama sa pritiskom 130/80 mm Hg ili većim, a koje imaju određene bolesti. Na primer, osobe koje imaju određene komplikacije od dijabetesa, osobe koje su nedavno imale srčani udar, moždani udar ili prolazni ishemijski napad (Tranzitorni ishemični atak - TIA). Takođe, neke osobe sa određenim hroničnim bolestima bubrega.

    Koji je ciljni krvni pritisak kome treba da težimo? Ako uzimate lekove za smanjenje visokog pritiska:

    -- Za većinu osoba koje su inače dobro, cilj je da se pritisak smanji do 140/90 mm Hg ili niže.
    -- Kod nekih ljudi cilj je da se pritisak spusti još niže. Ovo uglavnom važi za ljude sa bolestima gde je kontrola krvnog pritiska veoma važna. To uključuje:

    • Osobe sa kardiovaskularnim bolestima.
    • Osobe sa dijabetesom.
    • Osobe koje imaju hroničnu bolest bubrega.

    Vaš lekar će vam dati savet koji je vaš ciljni krvni pritisak.

    Koji se lekovi koriste za snižavanje pritiska?

    Postoji nekoliko lekova koji mogu smanjiti krvni pritisak. Koji će se koristiti, zavisi od stvari kao što su: imate li druge zdravstvene probleme, uzimate li druge lekove, mogući neželjeni efekti leka, vaše starosti, porekla itd. Neki lekovi deluju kod nekih ljudi, dok kod drugih ne tako dobro. Može se isprobati jedan ilii dva leka pre nego što se pronađe odgovarajući.

    Jedan lek smanjuje visok krvni pritisak na željeni nivo u manje od polovine slučajeva. Obično je potrebno dva ili više različitih lekova za smanjenje pritiska do ciljnog nivoa. U oko jednoj trećini slučajeva, tri ili više lekova je potrebno da se pritisak dovede do željenog nivoa. U nekim slučajevima, uprkos lečenju, ne postiže se ciljni nivo. Međutim, iako je idealno dostiće ciljni nivo, imaćete koristi od bilo kakvog smanjenja pritiska.

    Koliko dugo je potrebno piti lekove?

    U većini slučajeva lekovi će biti potrebni doživotno. Međutim, kod nekih osoba čiji je pritisak uspešno držan pod kontrolom tri ili više godina, moguće je prekinuti terapiju lekovima. Naročito kod ljudi koji su napravili značajne promene u načinu života (izgubili znatan višak kilograma, prestali sa prekomernom upotrebom alkohola itd.). O tome će vas posavetovati vaš lekar.

    Ako prestanete sa terapijom lekovima, trebalo bi da imate redovne provere krvnog pritiska. U nekim slučajevima pritisak ostaje u granicama normale, dok u drugim ponovo počinje da raste. Ako se to desi, može se ponovo otpočeti sa terapijom lekovima.

    Pušenje i visok krvi pritisak

    Pušenje ne utiče direktno na nivo vašeg krvnog pritiska, ali u velikoj meri doprinosi riziku po vaše zdravlje ukoliko već imate visok pritisak. Ako pušite, trebalo bi da učinite svaki napor da ostavite pušenje.

     
     
    • 1436 postova
    17. фебруар 2016. 13.43.38 CET

    Proširene (varikozne) vene na nogama

    Proširene vene u većini slučajeva ne izazivaju simptome ili komplikacije, mada ih mnogi smatraju neprivlačnim. Ako se preporučuje lečenje ili se ono želi iz estetskih razloga, koriste se metode za zatvaranje vena. Postoji nekoliko metoda: toplotom, laserima ili hemijskim jedinjenjima koja se ubrizgavaju u vene. Ove metode su u velikoj meri zamenile stare klasične hiruške metode kao što je izvlačenje vena (stripping).

    Za bolje razumevanje normalnih vena

    Vene su krvni sudovi koji odvode krv u srce. Krv se kreće na gore kroz venu u nozi, odlazi u veće vene i nastavlja dalje prema srcu.

    Postoji tri tipa vena u nogama:

    • Površinske vene, nalaze se neposredno ispod kože. Često možete videti ili osetiti veće površinske vene. Ovo su vene koje mogu postati proširene.
    • Duboke (dubinske) vene nogu koje prolaze kroz mišiće. Njih ne možete ni videti ni osetiti.
    • Komunikativne (spojne) vene koje povezuju prva dva tipa, odvodeći krv iz površinskih u duboke vene.

    Unutar većih vena nalaze se zalisci koji sprečavaju da se krv vrati unazad kroz venu. Dok stojimo, postoji prilična visinska razlika između srca i nogu. Gravitacija nastoji da vuče krv prema dole, ali to sprečavaju venski zalisci kao i normalan tok krvi prema srcu.

    prosirene vene

    Šta su proširene vene?

    Proširene vene su uvećani (prošireni) delovi vena koji se nalaze neposredno ispod površine kože, obično na nogama. Često se lako mogu uočiti zbog svog zadebljanog izgleda. Mogu biti teže uočljive ako ste gojazni, jer ih prikriva masno tkivo ispod kože.

    Drugi tipovi manjih vena koji se mogu uočiti su:

    • Retikularne vene - sistem grupisanih manjih vena.
    • Spider (paučinaste) vene - sitne paučinaste vene na nozi. One nisu prave varikozne vene.

    Šta je uzrok pojave proširenih vena?

    Zidovi vena na nekim delovima postaju oslabljeni, zbog čega dolazi do njihovog širenja i one postaju uočljive.

    Ako se ovo desi u blizini zaliska, onda on gubi funkciju i krv se vraća unazad. Kada se to desi jednom zalisku, dolazi do dodatnog pritiska na venu. To dovodi do još širenja i više oštećenih zalistaka. Krv se tada sakuplja u uvećanom delu vene i čini je istaknutom.

    Ko može da dobije proširene vene?

    Oko 30-40% osoba dobija proširene vene, a dobijaju ih više žene nego muškarci. Većina osoba sa varikoznim venama nema u osnovi neku drugu bolest, a one se pojavljuju bez nekog očiglednog razloga. Međutim, šanse za njihovo dobijanje rastu u sledećim slučajevima:

    • Trudnoća. Ovo je delom zbog toga što beba vrši dodatni pritisak na vene, a delom zbog hormona koji se luče u trudnoći i koji opuštaju zidove vena. Što više beba rodite, veće su šanse za hronične proširene vene. Varikozne vene mogu da se pojave ili da se pogoršaju tokom trudnoće, ali se stanje često popravlja nakon porođaja kada se pritisak na vene smanji.
    • Starost. Češće se javljaju sa godinama.
    • Prekomerna težina, koja izgleda povećava šanse za žene ali ne i za muškarce.
    • Previše stajanja. Za zanimanja koja zahtevaju dosta stajanja se često kaže da izazivaju proširene vene. Međutim, malo je naučnih dokaza koji potvrđuju ovu teoriju.

    U nekim slučajevima određene bolesti mogu da izazovu proširene vene - na primer:

    • Krvni ugrušak (tromb) ili povreda duboke vene noge.
    • Retko, oticanje ili tumor u karlici koji blokira venski protok gornjeg dela noge.
    • Veoma retko, varikozne vene mogu nastati zbog anomalija krvnih sudova - ako se neke od vena ili arterija nisu pravilno formirale.

    Simptomi proširenih vena

    Većina osoba koje imaju proširene vene nemaju simptome. Neki su zabrinuti zbog izgleda vena. Veće proširene vene mogu da budu bolne, svrbe ili daju osećaj težine.

    Komplikacije proširenih vena

    Kod većine osoba ne dolazi do komplikacija. Komplikacije se javljaju samo u manjem broju slučajeva. Do njih dolazi zbog pojačanog pritiska u proširenim venama koji izaziva promene manjih krvnih sudova u okolnom tkivu.

    Ako do komplikacija dođe, to se obično dešava nekoliko godina nakon prve pojave proširenih vena. Nemoguće je, međutim, predvideti kod koga će doći do komplikacija. Vidljivost proširenih vena nije ni u kakvoj vezi sa mogućnošću pojave komplikacija.

    Moguće komplikacije mogu biti:

    • Upala vena (tromboflebitis).
    • Oticanje stopala ili potkolenice.
    • Promene na koži iznad istaknutih vena. Moguće promene su promena boje, venski ekcemvenski ulkus ili lipodermatoskleroza(otvrđavanje potkožnog tkiva i stvaranje oblasti zadebljale, crvene kože).
    • Ređe, proširene vene mogu da krvare.

    Prva pomoć kod proširenih vena koje krvare (ovo se inače retko dešava). Ako dođe do krvarenja iz proširene vene, morate što pre zaustaviti krvarenje na sledeći način:

    • Podignite nogu - lezite na ravnu površinu i visoko podignite nogu, tako da bude iznad tela (na primer, oslonite je na stolicu, na više jastuka ili neka vam neko pridrži nogu).
    • Pritisnite - stavite komad čiste tkanine ili zavoj na mesto koje krvari i čvrsto pritisnite barem 10 minuta.
    • Ako je krvarenje obilno ili ne prestaje brzo, pozovite hitnu pomoć. Odmah posetite lekara, jer će vam možda trebati lečenje da bi se sprečilo ponovno krvarenje.

    Da li je potrebno lečenje proširenih vena?

    Većini osoba s proširenim venama nije potrebno nikakvo lečenje. Lečenje može biti potrebno iz sledećih razloga:

    • Ako dođe do komplikacija - ovo se dešava u manjem broju slučajeva. U slučaju da oko vena dođe do oticanja noge ili promena na koži, savetuje se lečenje da bi se sprečila pojava ulkusa. Ako se ulkus i pojavi, lečenje vena pomaže da se izleči ulkus. Ako imate vene koje su krvarile, trebali biste hitno na lečenje.
    • Simptomi kao što su svrab ili nelagodnost.
    • Estetski razlozi. Vene za vas imaju ružan izgled. Tretmani zbog čisto estetskih razloga obično ne spadaju u standardnu zdravstvenu zaštitu.
    • Ako imate kombinaciju problematičnih proširenih vena i arterijske bolesti (loša cirkulacija ili periferna vaskularna bolest) nogu. Ili ako se sumnja na arterijske bolesti. U tom slučaju, treba da vam se ispita cirkulacija u nogama pre nego što se preduzme neka mera lečenja, kao što je upotreba kompresivnih čarapa.

    Lečenje proširenih vena

    Postoji više opcija. Klasične hiruške metode kao što je vađenje vena uveliko zamenjuju metode koje uključuju upotrebu toplote, lasera ili ubrizgavanje hemijskih supstanci u venu.

    Kako možete pomoći sami sebi? Izbegavajte dugotrajno stajanje ili sedenje. Trudite se da što češće podižete noge (sedite ili lezite i izdignite noge tako da budu iznad kukova). Tako se smanjuje nakupljanje krvi u venama. Koristite hidrantne kreme ili masti da zaštitite kožu ako je suva, ljuspa se ili svrbi.

    Gubitak kilograma i vežbanje najverovatnije neće učiniti da proširene vene nestanu, ali mogu da spreče njihovu pojavu.

    Radiofrekventna ablacija i laserska ablacija. Ove metode podrazumevaju ubacivanje male sonde u venu, uz upotrebu ultrazvuka za određivanje pozicije. Lasersko svetlo ili mikrotalasi zagrevaju venu i tako je zatvaraju.

    Sklerozacija penom (skleroterapija penom). Ova metoda se koristi ako toplota i laseri nisu pomogli. Hemijska supstanca se meša sa vazduhom da bi se dobila pena. Pena se potom ubrizgava u vene, potiskujući krv iz njih i čineći da se vena zgrči. Nakon tretmana potrebno je koristiti kompresivne čarape, a tretirane vene će neko vreme biti tvrde i otekle pre nego što se smanje. Može biti potrebno i više od jednog tretmana.

    Operacija vena. Klasična hiruška operacija se preporučuje u slučaju da lečenje toplotom, laserima i penom de daje rezultate. Koriste se različite tehnike za vađenje vena u zavisnosti od njihovog izgleda i težine stanja. Obično se prvo odvajaju komunikativne (spojne) vene. Zatim se velike varikozne vene uklanjaju iz noge. Može biti potrebna jedna do tri nedelje odsustvovanja s posla nakon operacije, u zavisnosti od zanimanja.

    Sklerozacija (skleroterapija). U venu se ubrizgava hemijsko jedinjenje koje je zatvori. Ranije je to bio glavni način lečenja, ali je otkriveno da često izaziva promene boje kože i ulkuse. Sada se uglavnom koristi za manje vene potkolenice koje nisu bile adekvatno lečene ili se ponovo javile posle operacije. Posle tretmana potrebno je nositi elastični zavoj ili elastične čarape nekolko dana ili nedelja.

    Kompresivne (elastične) čarape. Deluju tako što se suprotstavljaju povećanom pritisku u venama i mogu olakšati simptome kao što su bolne vene. Teško se navlače, što može biti problem osobama koje iimaju artritis u zglobovima šaka. Nose se tokom celog dana, najbolje ih je navući ujutro pre ustajanja iz kreveta i skinuti uveče kada se ode u krevet.

    Važno: ako imate arterijsku bolest nogu, potrebna je lekarska procena vaše cirkulacije da bi se donela odluka da li su kompresivne čarape podesne (vidi gore).

    Paučinaste "spider" vene

    One ne izazivaju iste probleme kao proširene vene i nije potrebno njihovo lečenje osim iz estetskih razloga.

     

    Poslednja izmena: 18. март 2016. 10.04.39 CET"