Bagremovo drvo je visoko oko 20m a široko do 90cm. Kora je tamno-sivo-braon, duboko izbrazdana. Grančice su na početku srebrno-bele. To brzo prelazi u zelenu a kasnije u braon-crvenu boju. Bodlje razvijene iz sporednih listića su kratke, donekle trouglaste, oštre, tamno ljubičaste. List se sastoji od 9 do 25 slabije dlakavih 3-5cm dugih listića u obliku pera. Cvetovi su beli i mirišljavi, u grozdovima dugim 20cm. Mahuna je do 10cm duga i gola, ima 4 do 10 semenki. Optimalna zrelost se postiže oko 30-te godine života.
Lekoviti deo bagrema je cvet. Cvet se upotrebljava u obliku čaja za lakše iskašljavanje i protiv nazeba.
Cvetovi sadrže oko 40 miligrama vitamina C, dva miligrama šećera, eterično ulje, smolu, tanin, sirinogin, ali i otrovne belančevine fasin, robin i benzoaldehid. Semenke se sastoje od 38 odsto belančevina, 13 miligrama masnog ulja, vlakna i ugljenih hidrata. Sadrže i vitamine A, B1, B2, B6, kao i minerale - magnezijum, fosfor, gvožđe, cink, kalijum, natrijum, kalcijum.
Pripremljen kao čaj, suzbija reumatske bolove i zubobolju, efikasno deluje kod gastritisa, gorušice, čira na želucu.
Napomene:
Svi bagremova delovi sem cvetova su otrovni.
Čaj protiv prehlada i kašlja, sprema se tako što se kašičica suvih cvetova bagrema prelije sa dva decilitra ključale vode. Poklopi se i ostavi da odstoji pola sata, a zatim se procedi i pije jedna do tri šoljice dnevno.
Bagremov med je veoma cenjen u Evropi. Čist je, tečan, lagan, idealan za decu stariju od godinu dana. Najmlađima se preporučuje, jer je blag i lagan, a kod odraslih jer deluje protiv stresa, nervoze, nesanice... Najprozirniji je od svih vrsta i jedan od najukusnijih. Njegova kristalizacija traje i do tri godine. Ukoliko dođe do šećerenja, postaje beo, mutan, sitnozrnast, zbog čega podseća na sneg. Ako se kristališe, teglu sa medom trebalo bi da potopite u toplu vodu i stvar je rešena.