1731. Umro je engleski pisac Danijel Defo autor romana "Robinson Kruso".
1792. Francuski kapetan Klod Žozef Ruže de Lil komponovao je "Marseljezu", koja je kasnije postala himna Francuske.
1815. U Takovu, pod vođstvom Miloša Obrenovića, počeo je Drugi srpski ustanak protiv turske vlasti. Ustanak je okončan sporazumom kojim je Srbija dobila samoupravu. Miloš Obrenović kasnije se izborio za položaj autonomne kneževine i naslednog kneza.
1833. Rođen je crnogorski vojvoda i pisac Marko Miljanov Popović, koji se istakao u borbi protiv Turaka. Naučio je da čita i piše u 50-toj godini kada se povukao iz javnog života zbog neslaganja sa politikom knjaza Nikole I Petrovića Njegoša ("Primjeri čojstva i junaštva", "Pleme Kuči u narodnoj priči i pjesmi", "Život i običaji Arbanasa").
1856. Rođen je francuski maršal Filip Peten, heroj iz Prvog svetskog rata nakon pobede nad Nemcima kod Verdena. U Drugom svetskom ratu sarađivao je sa nacističkom Nemačkom i bio na čelu kvislinške vlade u Višiju.
1898. Španija je objavila rat SAD kao odgovor na ultimatum američke administracije da se španska vlast povuče sa Kube.
1903. Umro je pravnik i istoričar Valtazar Bogišić, ministar pravde u Crnoj Gori od 1893. do 1899. i autor dela "Opšti imovinski zakonik za knjaževinu Crnu Goru" koji je 1888. napisao na zahtev crnogorskog knjaza Nikole I Petrovića Njegoša.
1916. U Dablinu je počeo antibritanski ustanak ("Uskršnji ustanak") za nezavisnu Irsku Republiku. Britanske trupe ugušile su ustanak za šest dana.
1934. Rođena je američka filmska glumica Širli Meklejn. Proslavila se filmovima "Nevolje sa Harijem", "Apartman", "Slatka Irma", "Artisti i modeli" i "Vreme nežnosti", za koji je dobila Oskara.
1945. Američke trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile nemački koncentracioni logor Dahau.
1950. Formirana je država Jordan spajanjem kraljevine Transjordanija i Palestine pod jordanskom okupacijom.
1967. Poginuo je sovjetski kosmonaut Vladimir Mihajlovič Komarov prilikom prizemljenja vasionskog broda "Sojuz 1".
1970. Kina je lansirala prvi veštački satelit.
1975. Troje ljudi je poginulo u napadu nemačke terorističke grupe Bader-Majnhof na ambasadu Nemačke u Stokholmu.
1986. Umrla je Volis Simpson, koja je udajom za britanskog kralja Eduarda VIII postala vojvotkinja od Vindzora. Ne želeći da se odrekne braka sa Amerikankom, već jednom razvedenom i neplemićkog porekla, kralj je bio prinuđen da 1936. abdicira.
1987. Slobodan Milošević, tadašnji predsednik Predsedništva Saveza komunista Srbije, posetio je Kosovo Polje i dao podršku Srbima sa Kosova koji su se žalili na sve agresivniji nacionalizam kosovskih Albanaca. Ta podrška, simbolično izražena rečenicom "Niko ne sme da vas bije", označila je početak srpskog populističkog talasa na čijem će čelu u narednih 13 godina biti Slobodan Milošević.
1991. Vlada Južne Afrike je saopštila da je postigla dogovor s Afričkim nacionalnim kongresom Nelsona Mandele da do 30. aprila 1991. oslobodi sve političke zatvorenike.
1992. Gerilski lideri u Avganistanu dogovorili su se da Savet od 50 članova preuzme vlast posle rušenja komunističkog režima Nadžibulaha.
1996. Palestinski parlament u izbeglištvu je iz povelje Palestinske oslobodilačke organizacije izbacio odredbu o uništenju Izraela.
1996. U Pekingu, predsednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Džijang Cemin dogovorili su se o novim odnosima dve zemlje.
2002. U svom domu u Njujorku umro je fizičar i profesor u penziji Masačusetskog instituta za tehnologiju Viktor F. Vajskopf koji je iz Beča došao u Ameriku 1937. i kasnije bio jedan od pronalazača atomske bombe, a potom zagovornik kontrole nuklearnog oružja.
2003. Južnoafrički sud osudio je heroinu antiaparthejda Vini Madikizela-Mendela, bivšu suprugu nekadašnjeg predsednika Nelsona Mendele, na šest godina zatvora zbog prevare i krađe. Nakon žalbe kazna joj je smanjena na tri i po godine zatvora.
2004. Papa Jovan Pavle Drugi postavio je jednu opaticu na odgovornu poziciju u Rimokatoličkoj crkvi, treće mesto u kongregaciji koja rukovodi verskim redovima. To je najviše mesto koje je jedna opatica ikada zauzela u adminsitraciji Rimokatoličke crkve.
2004. SAD su ublažile ekonomske sankcije Libiji, pošto je napustila program proizvodnje oružja za masovno uništenje. Sankcije su bile na snazi od 1986. godine.
2004. Kiparski Grci su dvotrećinskom većinom na referendumu odbili ujedinjenje sa kiparskim Turcima i time sprečili da ceo Kipar uđe u Evropsku uniju.
1731. Umro je engleski pisac Danijel Defo autor romana "Robinson Kruso".
1792. Francuski kapetan Klod Žozef Ruže de Lil komponovao je "Marseljezu", koja je kasnije postala himna Francuske.
1815. U Takovu, pod vođstvom Miloša Obrenovića, počeo je Drugi srpski ustanak protiv turske vlasti. Ustanak je okončan sporazumom kojim je Srbija dobila samoupravu. Miloš Obrenović kasnije se izborio za položaj autonomne kneževine i naslednog kneza.
1833. Rođen je crnogorski vojvoda i pisac Marko Miljanov Popović, koji se istakao u borbi protiv Turaka. Naučio je da čita i piše u 50-toj godini kada se povukao iz javnog života zbog neslaganja sa politikom knjaza Nikole I Petrovića Njegoša ("Primjeri čojstva i junaštva", "Pleme Kuči u narodnoj priči i pjesmi", "Život i običaji Arbanasa").
1856. Rođen je francuski maršal Filip Peten, heroj iz Prvog svetskog rata nakon pobede nad Nemcima kod Verdena. U Drugom svetskom ratu sarađivao je sa nacističkom Nemačkom i bio na čelu kvislinške vlade u Višiju.
1898. Španija je objavila rat SAD kao odgovor na ultimatum američke administracije da se španska vlast povuče sa Kube.
1903. Umro je pravnik i istoričar Valtazar Bogišić, ministar pravde u Crnoj Gori od 1893. do 1899. i autor dela "Opšti imovinski zakonik za knjaževinu Crnu Goru" koji je 1888. napisao na zahtev crnogorskog knjaza Nikole I Petrovića Njegoša.
1916. U Dablinu je počeo antibritanski ustanak ("Uskršnji ustanak") za nezavisnu Irsku Republiku. Britanske trupe ugušile su ustanak za šest dana.
1934. Rođena je američka filmska glumica Širli Meklejn. Proslavila se filmovima "Nevolje sa Harijem", "Apartman", "Slatka Irma", "Artisti i modeli" i "Vreme nežnosti", za koji je dobila Oskara.
1945. Američke trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile nemački koncentracioni logor Dahau.
1950. Formirana je država Jordan spajanjem kraljevine Transjordanija i Palestine pod jordanskom okupacijom.
1967. Poginuo je sovjetski kosmonaut Vladimir Mihajlovič Komarov prilikom prizemljenja vasionskog broda "Sojuz 1".
1970. Kina je lansirala prvi veštački satelit.
1975. Troje ljudi je poginulo u napadu nemačke terorističke grupe Bader-Majnhof na ambasadu Nemačke u Stokholmu.
1986. Umrla je Volis Simpson, koja je udajom za britanskog kralja Eduarda VIII postala vojvotkinja od Vindzora. Ne želeći da se odrekne braka sa Amerikankom, već jednom razvedenom i neplemićkog porekla, kralj je bio prinuđen da 1936. abdicira.
1987. Slobodan Milošević, tadašnji predsednik Predsedništva Saveza komunista Srbije, posetio je Kosovo Polje i dao podršku Srbima sa Kosova koji su se žalili na sve agresivniji nacionalizam kosovskih Albanaca. Ta podrška, simbolično izražena rečenicom "Niko ne sme da vas bije", označila je početak srpskog populističkog talasa na čijem će čelu u narednih 13 godina biti Slobodan Milošević.
1991. Vlada Južne Afrike je saopštila da je postigla dogovor s Afričkim nacionalnim kongresom Nelsona Mandele da do 30. aprila 1991. oslobodi sve političke zatvorenike.
1992. Gerilski lideri u Avganistanu dogovorili su se da Savet od 50 članova preuzme vlast posle rušenja komunističkog režima Nadžibulaha.
1996. Palestinski parlament u izbeglištvu je iz povelje Palestinske oslobodilačke organizacije izbacio odredbu o uništenju Izraela.
1996. U Pekingu, predsednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Džijang Cemin dogovorili su se o novim odnosima dve zemlje.
2002. U svom domu u Njujorku umro je fizičar i profesor u penziji Masačusetskog instituta za tehnologiju Viktor F. Vajskopf koji je iz Beča došao u Ameriku 1937. i kasnije bio jedan od pronalazača atomske bombe, a potom zagovornik kontrole nuklearnog oružja.
2003. Južnoafrički sud osudio je heroinu antiaparthejda Vini Madikizela-Mendela, bivšu suprugu nekadašnjeg predsednika Nelsona Mendele, na šest godina zatvora zbog prevare i krađe. Nakon žalbe kazna joj je smanjena na tri i po godine zatvora.
2004. Papa Jovan Pavle Drugi postavio je jednu opaticu na odgovornu poziciju u Rimokatoličkoj crkvi, treće mesto u kongregaciji koja rukovodi verskim redovima. To je najviše mesto koje je jedna opatica ikada zauzela u adminsitraciji Rimokatoličke crkve.
2004. SAD su ublažile ekonomske sankcije Libiji, pošto je napustila program proizvodnje oružja za masovno uništenje. Sankcije su bile na snazi od 1986. godine.
2004. Kiparski Grci su dvotrećinskom većinom na referendumu odbili ujedinjenje sa kiparskim Turcima i time sprečili da ceo Kipar uđe u Evropsku uniju.
Danas je 25. April, 115. dan u godini. Do kraja godine ima 250 dana. Na današnji dan:
1595 - Umro je italijanski pesnik Torkvato Taso autor epa "Oslobođeni Jerusalim". Jedan broj pesama posvetio je Dubrovčanki Cvijeti Zuzorić koja je u svom salonu u Firenci okupljala književnike i umetnike.
1599 - Rođen je vođa Engleske revolucije Oliver Kromvel koji je 1653. postao protektor Engleske, Škotske i Irske. Dve godine posle njegove smrti 1658, obnovljena je monarhija.
1744 - Umro je švedski fizičar i astronom Anders Celzijus, izumitelj jedne od skala za merenje toplote.
1765 - Rođen je srpski pesnik-guslar Filip Višnjić, koji je opevao sve značajnije događaje iz Prvog srpskog ustanka. Njegove pesme zabeležio je Vuk Stefanović Karadžić.
1792 - Na pogubljenju drumskog razbojnika Žaka Peletjea na trgu De Grev u Parizu u Francuskoj je prvi put upotrebljena giljotina.
1859 - Prema projektu konzula Francuske u Aleksandriji Ferdinanade Lesepsa, počelo je kopanje Sueckog kanala. Kanalom dugim 161 kilometar spojeno je, u novembru 1869, Sredozemno i Crveno More i stvoren najkraći plovni put iz Evrope ka Srednjem i Dalekom istoku.
1874 - Rođen je italijanski inženjer Guljermo Markoni. Radio je na usavršavanju bežične telegrafije i prvi je uspeo da pošalje radio signal preko Atlantika (1901). Nobelovu nagradu 1909. podelio je sa nemačkim fizičarem Braunom.
1915 - Počela je bitka na Galipolju, jedna od najvećih bitaka u Prvom svetskom ratu, u kojoj je Turska pobedila savezničke trupe pod britanskom komandom. To je bila i jedina pobeda Turske vojske u tom ratu. U osmomesečnoj bici poginulo je oko 7.000 Australijanaca i oko 2.000 Novozelanđana.
1918 - Rođena je američka pevačica Ela Ficdžerald, nekrunisana "kraljica džeza".
1920 - Poljske trupe upale su u Ukrajinu, potom brzo napredovale i 6. maja zauzele Kijev. Mirom u Rigi 12. marta 1921. Poljska je dobila od Sovjetske Rusije teritoriju s više miliona Ukrajinaca i Belorusa.
1938 - Umro je srpski general i vojni pisac Živko Pavlović, član Srpske kraljevske akademije, učesnik oba balkanska rata i Prvog svetskog rata ("Bitka na Kolubari", "Beogradska operacija").
1945 - Sovjetske i američke trupe susrele su se prvi put u Drugom svetskom ratu kod mesta Torgau u Nemačkoj.
1945 - U San Francisku, 45 zemalja antihitlerovske koalicije, uključujući Jugoslaviju, počelo je osnivačku konferenciju UN.
1974 - U Portugalu je u udaru, poznatom kao "revolucija karanfila", oboren autokratski režim Marsela Kaetana. Istog dana, godinu dana kasnije, na prvim slobodnim izborima posle pola veka, pobedila je Socijalistička partija Marija Soareša.
1980 - Misija američkih komandosa, koja je trebalo da spase u Teheranu 53 člana ambasade SAD, pretvorene u taoce, propala je u iranskoj pustinji, posle pogibije osam Amerikanaca u sudaru helokoptera s avionom.
1980 - Srušio se danski "Boing 727", koji je čarter letom prevozio britanske turiste na liniji Mančester-Tenerife. Poginulo je svih 146 putnika i članova posade.
1982 - Poslednji izraelski vojnici napustili su Sinaj, okončavši 15-godišnju okupaciju tog egipatskog poluostrva.
1993 - Na referendumu u Rusiji 62 odsto glasača je podržalo reforme predsednika Borisa Jeljcina.
1993 - U prisustvu mirovnog posrednika lorda Ovena, predsednici SRJ, Srbije i Crne Gore Dobrica Ćosić, Slobodan Milošević i Momir Bulatović pokušali su da ubede lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića da potpiše korigovani Vens-Ovenov mirovni plan. Narednog dana Skupština RS je odbila ovaj plan, rat u Bosni je nastavljen, a SRJ su pooštrene sankcije međunarodne zajednice.
1994 - U Londonu je formirana Kontakt grupa za koordinaciju diplomatskih akcija SAD, Rusije i EU u bosanskom ratu.
1995 - Umrla je američka pozorišna i filmska glumica Džindžer Rodžers, koja je svetsku slavu stekla u mjuziklima kao partnerka Freda Astera. Oskar je dobila za film "Kiti Foil".
1999 - Avijacija NATO-a srušila je drumsko-železnički "Žeželjev most", već oštećen u tri napada prethodnih dana. Time je Novi Sad ostao bez poslednjeg od tri mosta na Dunavu.
2000 - U Beogradu je ubijen direktor Jugoslovenskog aerotransporta (JAT) Žika Petrović.
2002 - Rusija je saopštila da su ruske trupe ubile jednog od najtraženijih ljudi u zemlji - Kataba, čečenskog lidera arapskog porekla, za koga se sumnjalo da ima bliske veze sa terorističkom mrežom Osame bin Ladena - al Kaidom.
2005 - U okviru bliskoistočne turneje predsednik Rusije Vladimir Putin posetio je Egipat i Izrael. On je prvi i jedini ruski, odnosno sovjetki lider koji je posetio Egipat u poslednjih 40 godina i prvi ruski zvaničnik koji je posetio Izrael.
Danas je 25. April, 115. dan u godini. Do kraja godine ima 250 dana. Na današnji dan:
1595 - Umro je italijanski pesnik Torkvato Taso autor epa "Oslobođeni Jerusalim". Jedan broj pesama posvetio je Dubrovčanki Cvijeti Zuzorić koja je u svom salonu u Firenci okupljala književnike i umetnike.
1599 - Rođen je vođa Engleske revolucije Oliver Kromvel koji je 1653. postao protektor Engleske, Škotske i Irske. Dve godine posle njegove smrti 1658, obnovljena je monarhija.
1744 - Umro je švedski fizičar i astronom Anders Celzijus, izumitelj jedne od skala za merenje toplote.
1765 - Rođen je srpski pesnik-guslar Filip Višnjić, koji je opevao sve značajnije događaje iz Prvog srpskog ustanka. Njegove pesme zabeležio je Vuk Stefanović Karadžić.
1792 - Na pogubljenju drumskog razbojnika Žaka Peletjea na trgu De Grev u Parizu u Francuskoj je prvi put upotrebljena giljotina.
1859 - Prema projektu konzula Francuske u Aleksandriji Ferdinanade Lesepsa, počelo je kopanje Sueckog kanala. Kanalom dugim 161 kilometar spojeno je, u novembru 1869, Sredozemno i Crveno More i stvoren najkraći plovni put iz Evrope ka Srednjem i Dalekom istoku.
1874 - Rođen je italijanski inženjer Guljermo Markoni. Radio je na usavršavanju bežične telegrafije i prvi je uspeo da pošalje radio signal preko Atlantika (1901). Nobelovu nagradu 1909. podelio je sa nemačkim fizičarem Braunom.
1915 - Počela je bitka na Galipolju, jedna od najvećih bitaka u Prvom svetskom ratu, u kojoj je Turska pobedila savezničke trupe pod britanskom komandom. To je bila i jedina pobeda Turske vojske u tom ratu. U osmomesečnoj bici poginulo je oko 7.000 Australijanaca i oko 2.000 Novozelanđana.
1918 - Rođena je američka pevačica Ela Ficdžerald, nekrunisana "kraljica džeza".
1920 - Poljske trupe upale su u Ukrajinu, potom brzo napredovale i 6. maja zauzele Kijev. Mirom u Rigi 12. marta 1921. Poljska je dobila od Sovjetske Rusije teritoriju s više miliona Ukrajinaca i Belorusa.
1938 - Umro je srpski general i vojni pisac Živko Pavlović, član Srpske kraljevske akademije, učesnik oba balkanska rata i Prvog svetskog rata ("Bitka na Kolubari", "Beogradska operacija").
1945 - Sovjetske i američke trupe susrele su se prvi put u Drugom svetskom ratu kod mesta Torgau u Nemačkoj.
1945 - U San Francisku, 45 zemalja antihitlerovske koalicije, uključujući Jugoslaviju, počelo je osnivačku konferenciju UN.
1974 - U Portugalu je u udaru, poznatom kao "revolucija karanfila", oboren autokratski režim Marsela Kaetana. Istog dana, godinu dana kasnije, na prvim slobodnim izborima posle pola veka, pobedila je Socijalistička partija Marija Soareša.
1980 - Misija američkih komandosa, koja je trebalo da spase u Teheranu 53 člana ambasade SAD, pretvorene u taoce, propala je u iranskoj pustinji, posle pogibije osam Amerikanaca u sudaru helokoptera s avionom.
1980 - Srušio se danski "Boing 727", koji je čarter letom prevozio britanske turiste na liniji Mančester-Tenerife. Poginulo je svih 146 putnika i članova posade.
1982 - Poslednji izraelski vojnici napustili su Sinaj, okončavši 15-godišnju okupaciju tog egipatskog poluostrva.
1993 - Na referendumu u Rusiji 62 odsto glasača je podržalo reforme predsednika Borisa Jeljcina.
1993 - U prisustvu mirovnog posrednika lorda Ovena, predsednici SRJ, Srbije i Crne Gore Dobrica Ćosić, Slobodan Milošević i Momir Bulatović pokušali su da ubede lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića da potpiše korigovani Vens-Ovenov mirovni plan. Narednog dana Skupština RS je odbila ovaj plan, rat u Bosni je nastavljen, a SRJ su pooštrene sankcije međunarodne zajednice.
1994 - U Londonu je formirana Kontakt grupa za koordinaciju diplomatskih akcija SAD, Rusije i EU u bosanskom ratu.
1995 - Umrla je američka pozorišna i filmska glumica Džindžer Rodžers, koja je svetsku slavu stekla u mjuziklima kao partnerka Freda Astera. Oskar je dobila za film "Kiti Foil".
1999 - Avijacija NATO-a srušila je drumsko-železnički "Žeželjev most", već oštećen u tri napada prethodnih dana. Time je Novi Sad ostao bez poslednjeg od tri mosta na Dunavu.
2000 - U Beogradu je ubijen direktor Jugoslovenskog aerotransporta (JAT) Žika Petrović.
2002 - Rusija je saopštila da su ruske trupe ubile jednog od najtraženijih ljudi u zemlji - Kataba, čečenskog lidera arapskog porekla, za koga se sumnjalo da ima bliske veze sa terorističkom mrežom Osame bin Ladena - al Kaidom.
2005 - U okviru bliskoistočne turneje predsednik Rusije Vladimir Putin posetio je Egipat i Izrael. On je prvi i jedini ruski, odnosno sovjetki lider koji je posetio Egipat u poslednjih 40 godina i prvi ruski zvaničnik koji je posetio Izrael.
Danas je 26. April, 116. dan u godini. Do kraja godine ima 249 dana. Na današnji dan:
121. Rođen je rimski filozof i car Marko Aurelije Antonije. Tokom ratnih pohoda u Evropi i Aziji, vodio je beleške koje su objavljene posle njegove smrti pod naslovom "Samom sebi".
1452. Rođen je italijanski slikar, vajar, pronalazač i naučnik Leonardo da Vinči. Njegovo najpoznatije slikarsko delo, čuvena "Mona Liza", izložena je u pariskom Luvru, a crteži i rukopisi čuvaju se u milanskoj biblioteci Ambrosiana, londonskom Britanskom muzeju i Vindzoru. Od njegovih naučnih radova, najznačajniji je "Traktat o slikarstvu".
1532. U pohodu na Beč, turska vojska, pod komandom sultana Sulejmana II, ušla je u Mađarsku.
1607. Kapetan Džon Smit doveo je u Kejp Henri, u Virdžiniji, prve koloniste koji su osnovali prvo stalno britansko naselje u Americi.
1711. Rođen je britanski filozof škotskog porekla Dejvid Hjum, preteča klasičnih engleskih ekonomista i autor kvantitativne teorije novca. ("Rasprava o ljudskoj prirodi", "Filozofski ogled o ljudskom razumu")
1798. Rođen je francuski slikar Ežen Delakroa, predstavnik romantizma u francuskom slikarstvu. Ilustrovao je Geteovog "Fausta" i napisao "Dnevnik", u kojem je izložio zapažanja o umetnosti ("Danteova barka", "Ulazak krstaša u Carigrad", "Na barikadama 28. jula 1830").
1812. Rođen je nemački industrijalac Alfred Krup, koji je prvi počeo da pravi topove od livenog čelika i vrlo brzo stekao monopol u snabdevanju oružjem većeg broja evropskih zemalja. Koncern "Krup" bio je glavni snabdevač oružjem Nemačke u Prvom i u Drugom svetskom ratu. Međunarodni vojni sud u Nirnbergu osudio je 1948. Krupovog potomka na 12 godina zatvora i konfiskaciju imovine.
1828. Rusija je objavila rat Turskoj, u znak podrške Grčkoj u borbi za nezavisnost.
1894. U Aleksandriji, u Egiptu, rođen je Rudolf Hes, nacistički lider i Hitlerov zamenik. Na suđenju u Nirnbergu 1946. osuđen je na doživotnu robiju zbog ratnih zločina. U avgustu 1987. izvršio je samoubistvo u zatvoru Špandau.
1904. Umro je srpski matematičar Dimitrije Nešić, profesor na Velikoj školi u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije i ministar prosvete 1894. Uveo je zakon o metarskim merama u Srbiji.
1910. Rođen je književnik Meša Selimović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Pisao je romane ("Derviš i smrt", "Tišina", "Tvrđava"), pripovetke, eseje i filmske scenarije.
1915. Italija je tajno potpisala Londonski ugovor s Velikom Britanijom, Rusijom i Francuskom i prešla, u Prvom svetskom ratu, na stranu sila Antante, uz obećanje da će dobiti Tirol, Trst, Goricu, Istru, delove Dalmacije i Albanije.
1931. Umro je srpski glumac i reditelj Milorad Gavrilović, upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od najdarovitijih i najobrazovanijih glumaca u to vreme.
1937. Da bi pomogli generalu Franku u vreme španskog građanskog rata, Hitlerovi avioni bombardovali španski grad Gerniku. Razaranje ovog grada inspirisalo je Pikasa da naslika čuvenu "Gerniku", apokaliptični prikaz građanskog rata.
1942. U najvećoj nesreći u istoriji rudarstva, u kineskom rudniku uglja u Benksiju, tada pod okupacijom Japana, poginulo je najmanje 1540 ljudi.
1945. Uhapšen je maršal Henri Filip Peten, šef francuskog kolaboracionističkog režima sa sedištem u Višiju u Drugom svetskom ratu. Osuđen je na smrt zbog izdaje, ali zbog ranijih zasluga i starosti kazna mu je preinačena u doživotnu robiju.
1954. U Ženevi je počela Konferencija o Indokini, kojom je okončana francuska dominacija u tom delu sveta. SAD nisu prihvatile rezultate skupa pa je u junu 1954. diktator Ngo Din Dijem, uz podršku SAD, postao premijer Južnog Vijetnama.
1962. Britanija je lansirala prvi satelit Ariel I.
1964. Tanganjika, Zanzibar i Pemba osnovale su Ujedinjenu Republiku Tanganjike i Zanzibara, koja je 29. oktobra 1964. promenila naziv u Tanzanija.
1984. Umro je američki džez muzičar i vođa orkestra Vilijam "Kaunt" Bejzi. Članovi njegovog orkestra (1937) bili su i trubač Bak Klejton i pevačica Bili Holidej.
1986. Eksplodirao je četvrti blok nuklearne centrale u Černobilju u Ukrajini. Radioaktivni oblaci prekrili su gotovo celu Evropu, a posledice, do sada najveće nuklearne katastrofe, još uvek se ispituju. Nuklearna centrala trajno je zatvorena 15. decembra 2000.
1994. U Južnoj Africi održani prvi izbori na kojima su učestvovali i crnci i belci, i koji su označili kraj režima aparthejda.
1999. Tokom vazdušnih udara NATO-a na SR Jugoslaviju, Evropska unija je zabranila ulazak u zemlje članice Unije predsedniku SRJ Slobodanu Miloševiću, članovima njegove porodice, visokim zvaničnicima SRJ i Srbije i uvela embargo na uvoz nafte.
2003. Na zasedanju Komisije UN za ljudska prava ozvaničen je kraj mandata specijalnog izaslanika za ljudska prava u Srbiji i Crnoj Gori.
Danas je 26. April, 116. dan u godini. Do kraja godine ima 249 dana. Na današnji dan:
121. Rođen je rimski filozof i car Marko Aurelije Antonije. Tokom ratnih pohoda u Evropi i Aziji, vodio je beleške koje su objavljene posle njegove smrti pod naslovom "Samom sebi".
1452. Rođen je italijanski slikar, vajar, pronalazač i naučnik Leonardo da Vinči. Njegovo najpoznatije slikarsko delo, čuvena "Mona Liza", izložena je u pariskom Luvru, a crteži i rukopisi čuvaju se u milanskoj biblioteci Ambrosiana, londonskom Britanskom muzeju i Vindzoru. Od njegovih naučnih radova, najznačajniji je "Traktat o slikarstvu".
1532. U pohodu na Beč, turska vojska, pod komandom sultana Sulejmana II, ušla je u Mađarsku.
1607. Kapetan Džon Smit doveo je u Kejp Henri, u Virdžiniji, prve koloniste koji su osnovali prvo stalno britansko naselje u Americi.
1711. Rođen je britanski filozof škotskog porekla Dejvid Hjum, preteča klasičnih engleskih ekonomista i autor kvantitativne teorije novca. ("Rasprava o ljudskoj prirodi", "Filozofski ogled o ljudskom razumu")
1798. Rođen je francuski slikar Ežen Delakroa, predstavnik romantizma u francuskom slikarstvu. Ilustrovao je Geteovog "Fausta" i napisao "Dnevnik", u kojem je izložio zapažanja o umetnosti ("Danteova barka", "Ulazak krstaša u Carigrad", "Na barikadama 28. jula 1830").
1812. Rođen je nemački industrijalac Alfred Krup, koji je prvi počeo da pravi topove od livenog čelika i vrlo brzo stekao monopol u snabdevanju oružjem većeg broja evropskih zemalja. Koncern "Krup" bio je glavni snabdevač oružjem Nemačke u Prvom i u Drugom svetskom ratu. Međunarodni vojni sud u Nirnbergu osudio je 1948. Krupovog potomka na 12 godina zatvora i konfiskaciju imovine.
1828. Rusija je objavila rat Turskoj, u znak podrške Grčkoj u borbi za nezavisnost.
1894. U Aleksandriji, u Egiptu, rođen je Rudolf Hes, nacistički lider i Hitlerov zamenik. Na suđenju u Nirnbergu 1946. osuđen je na doživotnu robiju zbog ratnih zločina. U avgustu 1987. izvršio je samoubistvo u zatvoru Špandau.
1904. Umro je srpski matematičar Dimitrije Nešić, profesor na Velikoj školi u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije i ministar prosvete 1894. Uveo je zakon o metarskim merama u Srbiji.
1910. Rođen je književnik Meša Selimović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Pisao je romane ("Derviš i smrt", "Tišina", "Tvrđava"), pripovetke, eseje i filmske scenarije.
1915. Italija je tajno potpisala Londonski ugovor s Velikom Britanijom, Rusijom i Francuskom i prešla, u Prvom svetskom ratu, na stranu sila Antante, uz obećanje da će dobiti Tirol, Trst, Goricu, Istru, delove Dalmacije i Albanije.
1931. Umro je srpski glumac i reditelj Milorad Gavrilović, upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od najdarovitijih i najobrazovanijih glumaca u to vreme.
1937. Da bi pomogli generalu Franku u vreme španskog građanskog rata, Hitlerovi avioni bombardovali španski grad Gerniku. Razaranje ovog grada inspirisalo je Pikasa da naslika čuvenu "Gerniku", apokaliptični prikaz građanskog rata.
1942. U najvećoj nesreći u istoriji rudarstva, u kineskom rudniku uglja u Benksiju, tada pod okupacijom Japana, poginulo je najmanje 1540 ljudi.
1945. Uhapšen je maršal Henri Filip Peten, šef francuskog kolaboracionističkog režima sa sedištem u Višiju u Drugom svetskom ratu. Osuđen je na smrt zbog izdaje, ali zbog ranijih zasluga i starosti kazna mu je preinačena u doživotnu robiju.
1954. U Ženevi je počela Konferencija o Indokini, kojom je okončana francuska dominacija u tom delu sveta. SAD nisu prihvatile rezultate skupa pa je u junu 1954. diktator Ngo Din Dijem, uz podršku SAD, postao premijer Južnog Vijetnama.
1962. Britanija je lansirala prvi satelit Ariel I.
1964. Tanganjika, Zanzibar i Pemba osnovale su Ujedinjenu Republiku Tanganjike i Zanzibara, koja je 29. oktobra 1964. promenila naziv u Tanzanija.
1984. Umro je američki džez muzičar i vođa orkestra Vilijam "Kaunt" Bejzi. Članovi njegovog orkestra (1937) bili su i trubač Bak Klejton i pevačica Bili Holidej.
1986. Eksplodirao je četvrti blok nuklearne centrale u Černobilju u Ukrajini. Radioaktivni oblaci prekrili su gotovo celu Evropu, a posledice, do sada najveće nuklearne katastrofe, još uvek se ispituju. Nuklearna centrala trajno je zatvorena 15. decembra 2000.
1994. U Južnoj Africi održani prvi izbori na kojima su učestvovali i crnci i belci, i koji su označili kraj režima aparthejda.
1999. Tokom vazdušnih udara NATO-a na SR Jugoslaviju, Evropska unija je zabranila ulazak u zemlje članice Unije predsedniku SRJ Slobodanu Miloševiću, članovima njegove porodice, visokim zvaničnicima SRJ i Srbije i uvela embargo na uvoz nafte.
2003. Na zasedanju Komisije UN za ljudska prava ozvaničen je kraj mandata specijalnog izaslanika za ljudska prava u Srbiji i Crnoj Gori.